PRELAZE LI POZITIVNE NOVINARSKE PRIČE ENTITETSKE GRANICE?

tačno.net
Autor 23.7.2016. u 16:13

PRELAZE LI POZITIVNE NOVINARSKE PRIČE ENTITETSKE GRANICE?

Koliko ste puta na portalima iz Federacije vidjeli priču o mladom sportisti iz Banjaluke? Ili pročitali storiju o plivačici iz Mostara u online mediju iz RS-a? Slijede li online mediji političke podjele i kada izvještavaju o pozitivnim društvenim događajima?

Piše: Mersiha Drinjaković, analiziraj.ba

Najlakše bi, površnim gledanjem online medija u oba bh. entiteta, bilo pretpostaviti da su portali polarizirani i da objavljuje “svako svoje”. Isto tako, vrlo lako bi se dalo zaključiti i kako veliki broj portala ima kao zaleđe neki od političkih centara moći i kako su kratkog daha, stvoreni samo da osiguraju medijski prostor svojim političkim ili ekonomskim mentorima. Međutim, kao i sve u BiH, i na polju plasiranja pozitivnih vijesti u online medijima – bez obzira da li imaju prefiks RS ili FBiH – situacija je specifična i kompleksna.

Za početak ćemo reći kako su, skoro bez izuzetka, servisne informacije o prometu na Sarajevskoj i Banjalučkoj berzi u jednakom omjeru zastupljene na većini portala, kao i informacije o stanju na putevima, saobraćajnim nezgodama, te koliko minuta ili sati čekate na graničnim prijelazima. Ali, pobrojano uglavnom ne potpada pod kategoriju “pozitivne priče”, za kakvim smo tragali na portalima u RS-u i FBiH.

Kad su u pitanju sportski uspjesi, u RS-u nećete pronaći puno informacija o podvizima nacionalnih timova, bilo koji sport da je u pitanju. Evo, ipak, primjera da nije baš sve tako crno: portal RTRS-a izvijestio je svoju publiku kako su mediji u regionu prenijeli vijest o  uspjehu mladih bh. košarkaša koji su osvojili titulu evropskog prvaka u augustu 2015. Tekst pod naslovom Sve pohvale za zlatne bh. kadete donosi pregled regionalnih naslova kojim je ispraćen ovaj sportski podvig.

Na drugoj strani, sportske vijesti, uspjehe klubova ili sportista iz RS-a, mainstream portali iz FBiH najčešće prenose bez ikakve zadrške.

Dobra vijest daleko se čuje

Situacija s toplim, ljudskim storijama je nešto drugačija. Ako se portali i bave pričama o “onim iz drugog entiteta”, onda je to obično prenošenje sadržaja iz ostalih medija, ali to nije pravilo.

Treba malo vremena, ali na portalu Nezavisnih novina otkrit ćete i sadržaje koji nisu nužno vezani za RS, primjerice, da je Sladoledijadom počelo “Ljeto na Sani”, ili otkriti, kroz reportažni zapis, kako srednjoškolci u Jajcu ne daju odraslima da ih podijele.

Na Klixu, rubrika Vijesti podijeljena je na Lokalne vijesti, koje, opet, imaju podrubriku kantona i regija, pa možete sasvim solidno biti obaviješteni o dešavanjima (kroz kratke servisne, ali i reportažne zapise) u, recimo, Banjaluci (reportaža o dajaku, vrbaskom čamcu), Doboju, Bijeljini, Zvorniku, Trebinju, Foči (nastavljena obnova mosta na Drini) i Brčko distriktu.

Nerijetko ćete naći i priču o uspješnim malim poduzetnicima, poput one pod naslovom “Uzgoj jagoda i paradajza unosan porodični posao”, o poljoprivrednici iz Gornje Crkvine kod Bosanskog Šamca Veri Miladinović, koja se bavi uzgojem voća i povrća nakon što je od UNDP-ja dobila plastenik. Vijest objavljena na Klixu je, istina, agencijska, ali vrijedna pažnje.

Pozitivan primjer objavljivanja online priča o uspjesima, bez obzira na entitetsku granicu, jeste i specijalizirani portal Kupujmodomaće.ba, koji ukazuje na problematiku malih proizvođača te generalno doprinosi većoj informiranosti građana.

Vijesti o donacijama, pomoći domaćim firmama, posebno poljoprivrednicima, lako možete naći na portalima bez obzira na područje iz kojeg dolaze. Primjer: U Bosanski Šamac dopremljeni stočna hrana i sjeme – Mljekari dobili dragocjenu pomoć).

Priče o uspjesima (posebno ako se radi o svjetskim priznanjima) domaćih ljudi i brendova, bez obzira odakle dolaze, naći će svoje mjesto i na portalu iz RS-a Frontal.ba. Vijest o tome da je sarajevski brend namještaja Gazzda dobio dvije Red Dot nagrade u Njemačkoj, Frontal je plasirao na vidljivom mjestu.

Hvale je vrijedan i banjalučki portal Buka, koji predstavlja jedan od relevantnijih izvora pozitivnih informacija bez vidljivih podjela na RS i FBiH. Evo i primjera pozitivne priče objavljene na ovom portalu: Suad Huskić – Načelnik Tešnja za BUKU: Kako smo postali privredno čudo u zemlji koja je ekonomski razorena. Pred skorašnju olimpijadu u Rio de Janeiru, Buka donosi i priču o uspješnim plivačima iz Mostara i Banjaluke, Amini i Mihajlu, koji su na putu za Rio: Uspjeli smo i bez pomoći države, zahvaljujući roditeljima i iskrenim prijateljima.

Akta.ba je poslovni portal u Bosni i Hercegovini koji pruža informacije o aktuelnim privrednim i ekonomskim dešavanjima u regionu jugoistočne Evrope. Kao specijalizirani online medij, uz redovni sadržaj, objavljuje i uspješne poslovne priče iz oba entiteta, pa tako možemo saznati kako je “Standard” iz Prnjavora najuspješnija kompanija RS-a u protekloj godini.

Online izdanje Oslobođenja također ima praksu objavljivanja pozitivnih vijesti iz oba entiteta. Ovo je samo jedan primjer: Forbes: Prnjavorčanin najbogatiji čovjek na Balkanu. Portali regionalnog tipa kao što su Al Jazeera Balkans i N1 imaju i fini običaj da temeljno urađene reportažne zapise i uspješne priče o običnim ljudima prave iz svih dijelova regiona.

Klikovi naši nasušni

Sasvim druga kategorija su marketinški plasirane priče o kompanijama i brendovima, čiji izvor treba tražiti u agencijama kao njihovim naručiocima. Ali, nije zgoreg primijetiti kako se nerijetko desi da online prostor koji percepiramo kroz jedan entitet, za promociju svojih proizvoda odabere kompanija ili brend sa sjedištem u drugom entitetu. Tako se firma Moj San, domaći proizvođač sistema za spavanje, s prodajnim salonima u Sarajevu i Zenici, oglasila putem promotivnog teksta na portalu Buka.

Tu je i još jedan, nazovimo ga, problem: uz sve deklarativne iskaze čitatelja, gledatelja, slušatelja ili posjetitelja portala koji, kako to često ističu, žele više priča o uspjehu, ipak postoji nedovoljna zainteresiranost publike za pozitivne priče. Nerijetko se dešava da vijest o uspješnom “običnom” čovjeku ima vrlo malu čitanost u odnosu na ogroman broj klikova na vijest o, recimo, novom izgledu, ili ispadu, Jelene Karleuše. Dakle, omjer ponude i potražnje najčešće ne ide u korist priča koje bi trebale biti inspirativne.

Isključimo li online plasiranje političkih vijesti i priča objavljenih s nekim ciljem, valja zaključiti i da se urednici portala ne vode omjerom priča iz RS-a i FBiH, već njihovom zanimljivošću i ekskluzivnošću, ili jednostavno procjenom da će one “zapaliti” Facebook zajednicu, pa od toga često zavisi i njihov položaj kao i vidljivost na portalu. Za sve, pa i brisanje online medijskih granica između dva entiteta, treba vremena, ali vrijedilo je zabilježiti kako i nije sve tako crno i trulo u državi BiH.

tačno.net
Autor 23.7.2016. u 16:13