Raskrižje istorije: Izrael/Palestina

Goran Pandža
Autor 20.12.2013. u 10:20

Raskrižje istorije: Izrael/Palestina

Putopis koji je to trebao biti, zbog vremenskih neprilika se skoro pretvorio u kućopis. Snježne padavine koje se u toj mjeri nisu spustile na ovo tlo otkako postoji država Izrael su uzrokovale nestanak struje, grijanja, internet veze, u dobroj mjeri vode i kolaps u saobraćaju, što nas je natjeralo da privremeno, iz kuće, u hotelu nađemo utočište. Srećom, snijeg je padao tek nekoliko dana tako da se kućopis ipak počeo razvijati u pravi putopis, ili u ovom slučaju reportažu. Zašto smatram da je bitno napisati dojmove iz Izraela i Palestine? Ne samo zato što je situacija u raznim segmentima slična situaciji u Bosni i Hercegovini, već i zato što je istorija učiteljica života i ako je u pravo vrijeme ne opišemo, postoji mogućnost da se ponovi. A barem one loše segmente niko dobronamjeran ne želi ponoviti i zato je bitno pisati. Usput napominjem da sam u Izraelu/Palestini u posjeti kod sestre i zeta jer su dobili predivnu kćerkicu. Da ne objašnjavam i odakle oni tu jer je to otprilike iduće vezujuće pitanje.

Dvaput sam bio u Hebronu…

…I vidio grobnicu rodočelnika velikih svjetskih religija, Abrahama-Ibrahima.

Nikada neću zaboraviti boravak u Hebronu. Prvo, zato što sam prolazeći preko nišana izraelskog vojnika dok je vikao i naciljao ljude s druge strane “check pointa” doživio iskonsku tjeskobu, drugo i najvažnije, jer sve što sam iz religijskog aspekta vidio, iako sam ateista, ostavlja dubok trag u memoriji koji se neće izbrisati. Ibrahimova džamija, koja sadrži grobnice Ibrahima (Abrahama), njegove žene i djece, je 1994. godine bila poprištem terorističkog napada od strane settlera Baruch Goldsteina pri čemu je ubijeno 29 osoba, te je od tada džamija podijeljena na muslimanski dio – Ibrahimovu džamiju, i drugi dio koji sačinjava jevrejsku sinagogu.

 

Slika 1. Hebron, zaštitna mreža ispod settlerskih kuća kao zaštita za prolaznike.

 

Slika 2. Abrahamova – Ibrahimova grobnica


Pri tome smo u Hebron došli sasvim slučajno, Stari i ja kao pravi (avan)turisti, autobusom iz Jeruzalema do Betlehema i dalje taksijem do Hebrona. Drugi put smo se u Hebron vratili jer je taksista prvi put zaboravio naočale. U Betlehemu smo posjetili crkvu Isusovog rođenja i tzv. Milk Grotto gdje je prema vjerskom učenju majka hranila Isusa dok je bio dijete. Pretpostavlja se da je sama crkva Isusovog rođenja, odnosno Nativity Church, identifikovana od strane St. Helene kao mjesto Isusovog rođenja jer su na toj lokaciji Rimljani izgradili hram Adonisu nakon paganiziranja lokalnog stanovništva.

 

Slika 4. Nativity Church, mjesto Isusovog rođenja

Dobro, ovdje pomalo komplikujem vjerskim terminima koji su i meni samom do prije neki dan bili nepoznati, zato ću ukratko o administrativnoj podjeli kako bi se bolje shvatile političke prilike Izraela/Palestine.

Palestina je administrativno podijeljena na Zapadnu obalu i Gazu, a sama Zapadna obala na zone A, B i C. Zona A je područje u kojem isključivu nadležnost ima Palestinska samouprava, zona B je miješano pod nadzorom Palestinske samouprave i izraelske vojske, dok je zona C isključivo u nadležnosti izraelske vojske. To je naravno samo jedan dio priče i podjele jer postoje i tzv. “settlementi” odnosno naselja nastala intenzivnim doseljavanjem izraelskih “settlera”, odnosno doseljenika. I, da…Zapadna obala je “zapadna” jer se teritorijalno prostire zapadnom obalom rijeke Jordan i Mrtvog mora. Betlehem i Hebron se nalaze na Zapadnoj obali, Jeruzalem je većinom u okviru Izraela izvan Zapadne obale.

 

Slika 3. Tabla upozorenja za ulazak u zonu A

Jeruzalem, Zid plača, džamija Al-Aqsa i crkva Svetog groba

Zid plača ili Zapadni zid kao centralno mjesto judaizma predstavlja u suštini zid starog jevrejskog hrama koji je na tom mjestu sagradio kralj Salomon, a obnovio Herod. Postoji vjerovanje i da se svaka želja ispisana na papiriću i utaknuta u zid ispuni, zbog čega je Zapadni zid posebno popularan među turistima. Ono o čemu mogu pričati i pisati je svakako moje vlastito iskustvo sa ovim vjerovanjem. Naime, prije četiri godine, prilikom prvog posjeta Izraelu, stavio sam papirić sa željom u zid koja mi se ispunila kratko prije sadašnjeg, drugog dolaska u Izrael, tako da sam ovaj put iznova poželio želju.

 

Slika 5. Zid plača – Zapadni zid

U krugu od samo nekoliko stotina metara se osim Zida plača u Jeruzalemu nalaze još i džamija Al-Aqsa i crkva Svetog groba, odnosno crkva na čijem je mjestu prema vjerskom učenju Isus sahranjen.

Sama džamija Al-Aqsa se nalazi direktno iznad zida plača i u Islamu iz više razloga zauzima sveto mjesto. Na tom mjestu je npr. Ibrahim – Abraham namjeravao žrtvovati sina kao dokaz Bogu da je privržen vjeri. Međutim, opet prema vjerskom učenju, Bog je umjesto Ibrahimovog sina Ishmaela postavio janje, te od toga  seže tradicija klanja kurbana za Bajram. Na tom mjestu je i Muhammed uzdignut prema nebu.

Tačke spajanja

Što se vrijeme boravka u Izraelu/Palestini sve više bliži kraju, sve više uviđam koliko toga još preostaje za vidjeti. Jedno sam već shvatio – ovdje žive vrijedni ljudi koji se ne razlikuju uopšte toliko međusobno koliko se medijski nastoji prikazati. U suštini je najuočljivija razlika ta da su na arapskim/palestinskim kućama ugrađene cisterne za vodu, dok uslovno rečeno “jevrejske” kuće imaju jednostavan priključak na vodovod. Naravno, ne treba gurati probleme pod tepih jer je, dakako, i politička pozicija razdvajajuća među ljudima, što opet ne znači da su razlike nepremostive. Ovdje sam vidio želju i borbu za život i to ponajviše ulijeva nade da perspektiva postoji.

I na kraju da spomenem nepobitno – fantastičnu hranu. Humus, falafel, mutabal, ili što se tiče slatkog: knafe i lajali lubnan, definitivno su u vrhu izraelsko/palestinskih delicija. Ako nešto spaja ljude u Izraelu i Palestini, onda je to svakako kvalitetna hrana i osjećaj za dobar ukus.

 

Goran Pandža
Autor 20.12.2013. u 10:20

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija