ENG
Reakcija na “Neretvansku deklaraciju o bosanskom jeziku”
Autor/ica 👤tačno.net
Izdvajamo
- Autori Neretvanske deklaracije umjesto da razgrađuju nacionalističke mitove, oni se suprotstavljaju hrvatskom nacionalizmu tako što posežu za bošnjačkim nacionalizmom. Plešu sa svojim protivnicima u zajedničkom nacionalističkom kolu.
Povezani članci
Autori Neretvanske deklaracije o bosanskom jeziku umjesto da razgrađuju nacionalističke mitove, oni se suprotstavljaju hrvatskom nacionalizmu tako što posežu za bošnjačkim nacionalizmom. Plešu sa svojim protivnicima u zajedničkom nacionalističkom kolu.
Predstavljanje “Neretvanske deklaracije o bosanskom jeziku” bio je središnji događaj Manifestacije “Susreti bosnista 2016.” na Fakultetu humanističkih nauka u Mostaru, a na kojoj je prisustvovalo oko 200 sudionika i predstavnika pet bosanskohercegovačkih univerziteta i univerziteta iz regije. Manifestaciju su, zajedno sa partnerima, organizirali Bosanska lingvistička akademija iz Stoca te Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”.
Potpisnici “Neretvanske deklaracije o bosanskom jeziku” su predsjednik Matičnoga odbora BZK “Preporod” dr. Sanjin Kodrić, predsjednik Bosanske lingvističke zajednice iz Stoca mr. Jasmin Hodžić, te šefica Odsjeka za bosanski jezik i književnost Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru dr. Dijana Hadžizukić. Istaknuto je, između ostaloga, kako “u skladu sa svojim nazivom, Deklaracija govori o bosanskom jeziku u dolini Neretve i za cilj ima to da afirmira bosanskohercegovački jug kroz bosanski jezik, i obratno – bosanski jezik kroz bosanskohercegovački jug”, te kako “ime jezika u Hercegovini jeste bosanski jezik”.
PLES U NACIONALISTIČKOM KOLU
“Neretvanska deklaracija o bosanskom jeziku” koja sadrži 15 tačaka izazvala je kritičke reakcije od strane ugledne lingvistice, dr. sc. habil. Snježane Kordić, autorice brojnih znanstvenih radova i knjiga, među kojima je posebnu pažnju kod šire javnosti izazvala njezina znanstvena monografija “Jezik i nacionalizam”.
Snježana Kordić, lingvistica sa dvodecenijskim iskustvom znanstvenice, istraživačice i profesorice na evropskim univerzitetima, za portal Tačno.net komentira kako se autori “Neretvanske deklaracije o bosanskom jeziku” pridružuju kolu jezičnih nacionalista s hrvatske, srpske i crnogorske strane te da serviraju istu priču samo iz druge nacionalne perspektive. Ističe kako autori Deklaracije prešućuju osnovnu istinu da četiri države, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija imaju zajednički jezik:
“Ta istina se sasvim ciljano zamagljuje od 1990-ih godina službenim uvođenjem nekoliko različitih imena za jezik koja sugeriraju da iza svakog imena stoji drugi jezik”, komentira dr. sc. habil. Snježana Kordić, postavljajući pitanje zašto bosnisti, kroatisti, serbisti i montenegristi ne donesu ovakvu Deklaraciju:
Svjesni smo da Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija imaju zajednički jezik. Ne možemo se složiti oko njegovog imenovanja jer svatko od nas želi da se jezik zove po njegovoj državi. No ta četiri različita imena šire zabludu da su to četiri jezika. Predlažemo da se zato posegne za privremenim rješenjem primjenjivanim u svijetu kada je u nekim sredinama vladala velika netrpeljivost prema drugom narodu, što se prelilo i u imenovanje zajedničkog jezika. Tada se predmet materinskog jezika u školama nazvao jednostavno “jezik nastave”, npr. u Austriji u doba netrpeljivosti prema Nijemcima nakon 2. svjetskog rata. Taj naziv se koristio sedam godina dok se netrpeljivost nije smirila i postalo moguće izgovoriti ime druge nacije u nazivu svog jezika. Svjesni dominacije nacionalizma kod nas, predlažemo da se u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji predmet materinskog jezika u školama naziva “jezik nastave” ili “jezik i književnost”. Taj naziv bi se koristio sve dok ne nadvladamo vlastite nacionalizme i dogovorimo se oko zajedničkog imena za naš zajednički jezik. A uvođenjem privremenog rješenja bi odmah moglo doći do ukidanja jezičnog apartheida jer sada su djeca razdvojena po nacionalnoj osnovi u školama pod izgovorom da govore različitim jezicima uslijed postojanja četiri različita naziva.
Lingvistica Kordić zaključuje kako bi potpisivanje ove Deklaracije od strane bosnista, kroatista, serbista i montenegrista značilo da su napravili iskorak iz jezičnoga nacionalizma:
“Ovako, autori Neretvanske deklaracije umjesto da razgrađuju nacionalističke mitove, oni se suprotstavljaju hrvatskom nacionalizmu tako što posežu za bošnjačkim nacionalizmom. Plešu sa svojim protivnicima u zajedničkom nacionalističkom kolu”, dodaje dr. sc. habil. Snježana Kordić.
JEZIK I NACIONALIZAM
Podsjećamo kako je lingvistica Snježana Kordić prošle godine u okviru “Omladinskog foruma: dijalogom do razumijevanja” bila jedna od predavačica mostarskim studentima sa Univerziteta “Džemal Bijedić”i Sveučilišta u Mostaru, a njezinome predavanju ne temu “Jezik i nacionalizam: jezik kao izgovor za segregaciju u obrazovanju” prisustvovali su brojni studenti, koji su s pažnjom i oduševljenjem ispratili predavanje te razgovarali o problemima s kojima se i sami susreću unutar bosanskohercegovačkog obrazovnog sistema.
Tom prilikom je lingvistica Kordić posebnu kritiku uputila domaćim jezikoslovcima i fakultetskim profesorima jezika, ali i političarima te medijima ističući kako prešućuju sociolingvistički opis naše jezične situacije, i prave atmosferu u kojoj razumna i smirena diskusija o jeziku kao da nije moguća:
“Usadili su uvjerenje u sve slojeve društva da je jezik ugrožen od strane onog drugog naroda. I da je time doveden u pitanje opstanak vlastitog naroda i svakog pojedinca. Također su proširili uvjerenje da nacija ne može postojati ako nema zaseban jezik koji ne dijeli ni s jednom drugom nacijom. Što nije točno, kako nam svjedoče primjeri brojnih nacija koje postoje a imaju zajednički jezik s drugim nacijama. Tu činjenicu potpuno zanemaruju domaći političari i profesori jezika, i uzgajaju mit o podudarnosti nacije i jezika”, kazala je tada na predavanju mostarskim studentima Snježana Kordić.
Autor/ica 👤tačno.net
