Reuf Bajrović: Sporazum Tihić- Čović je uvod u podjelu BiH

tačno.net
Autor/ica 19.9.2013. u 08:33

Reuf Bajrović: Sporazum Tihić- Čović je uvod u podjelu BiH

Politički analitičar Reuf Bajrović u intervjuu za Fenu govorio je o sporazumu Tihić- Čović.

BAJROVIĆ: Kao oživljavanje Vance-Owenovog plana o podjeli BiH na tri etničke jedinice. Naprosto je nevjerovatno da SDA, koja je kritkovala SDP za jednako štetan dogovor s HDZ-om prošle godine, sada radi istu stvar. Njihovo zvanično objašnjenje jest da od ovoga ne mogu bolje i da ovim sprječavaju rađanje novog Komšića, što je samo po sebi šokantno, jer se ispostavlja da je problem ove zemlje Komšić koji ju je branio, a ne oni koji su u to vrijeme otvarali logore. Alija Izetbegović nije pristao na nešto ovako čak ni u trenutku kada je izgledalo da je rat izgubljen i kada su trupe HV-a i Vojske Jugoslavije bile na tlu BiH. SDA pristanak na de facto podjelu FBiH na dvije jedinice se može jedino objasniti neutaživom željom za foteljama. Nema drugog objašnjenja i ovo je očigledno ostvarenje sna jednog dijela SDA o fildžan državi.

Također, ovaj dogovor SDA i HDZBiH nema ama baš nikakve veze s onim građanima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici triju konstitutivnih naroda, a sve su indicije da će ih na popisu biti najmanje koliko i Hrvata. Naravno, ukoliko popis ne bude pokraden, ali to je druga tema.

Konačno, očito je laž da su predstavnici dviju stranaka o ovom prijedlogu pregovarali duži period iza zatvorenih vrata jer je ovaj prijedlog u isto vrijeme i štetan i poprilično glup. Naime, da su ova pravila važila 2010. godine za izbor članova Predsjedništva BiH danas bi tamo sjedili Željko Komšić kao ukupni pobjednik u FBiH, i Ibrahim Đedović iz DNZ-a koji je osvojio čitavih 13 hiljada glasova. Đedović bi bio drugi član jer je kao nehrvatski kandidat osvojio više od pola svojih glasova u jedinici u kojoj su HNK, LK, ZHK, PK i USK, a prema dogovoru SDA-HDZ bi drugi član Predsjedništva bio onaj koji nije iz iste etničke skupine kao i ukupni pobjednik. A da ne govorimo o tome da nisu razmišljali šta će se desiti ukoliko jedan od dva člana Predsjedništva BiH iz FBiH bude Srbin. Da se pregovaračima nije toliko žurilo da dođu do fotelja možda bi uradili jednostavnu simulaciju predloženog modela na osnovu rezultata prošlih izbora i uvidjeli da njihov prijedlog, osim što produbljuje diskriminaciju, uvodi dodatne komplikacije.

FENA: Ali, šta je onda rješenje? Kako izaći iz začaranog kruga u kojem se vrtimo posljednje dvije godine i koji nas sve više udaljava od cilja, članstva u Evropskoj uniji?

BAJROVIĆ: Normalno rješenje bi bilo uvođenje direktnog ili indirektnog izbora jednog predsjednika za cijelu državu. Međutim, takvo rješenje je trenutno politički nerealno. Ono što jeste politički realno jest brisanje etničkog prefiksa i ostavljanje sadašnjeg broja od tri člana Predsjedništva. Za to postoji dvotrećinska većina u parlamentu kao i podrška gospode Sejdića i Fincija. To što HDZ nije dio te većine nije nikakav problem, čak se može reći da je to veliki plus takvog rješenja. HDZ je nakon izbora 2010. odlučio da broj dobijenih glasova nije bitan pa su izmislili nešto što nigdje u Ustavu ili Izbornom zakonu ne piše, tzv. većinsku volju konstitutivnih naroda. Ovim sporazumom SDA postaje suizvođač radova na HDZ-ovom nacionalističkom projektu dodatne podjele zemlje.

FENA: Šta ako ključni dijelovi međunarodne zajednice podrže ovo rješenje? 

BAJROVIĆ: Ništa. U ovom slučaju SDA, ali i ostale stranke koje će morati da se očituju o ovome, trebaju odlučiti da li će međunarodna zajednica glasati na idućim izborima ili građani BiH. Ako pogledate predizborni program SDA vidjet ćete da nigdje ne spominju de facto podjelu FBiH na dvije izborne jedinice. Moguće je da dio ljudi koji odlučuju u SDA misli da je došlo vrijeme da se pred narod izađe s novom izbornom platformom o nekoj podjeli zemlje, ali sam ubijeđen da velika većina glasača ne bi nikada pristala na takvo nešto i da bi SDA završila tamo gdje je danas DNZ.

Također, ne treba više živjeti u iluziji da postoji međunarodni konsenzus o tome šta je to prihvatljivo u BiH. Taj konsenzus je nestao padom aprilskog paketa, tj. promjenom vlasti u Njemačkoj 2005.  Evropska komisija najčešće govori ono što Njemačka neće ili ne smije. Treba imati u vidu da Komisija ništa nije konsekventno rekla o silnim napadima na povratnike u Srebrenici i aktiviste pokreta Prvi mart. To vam dovoljno govori o trenutnoj politici te institucije. Stoga, nikog ne treba iznenaditi to što će oni podržati svako rješenje za “Sejdić-Finci” jer im i zarad ličnog probitka treba bilo kakav događaj koji će nazvati uspjehom da bi onda na konto tog uspjeha mogli konačno svoje karijere nastaviti negdje drugdje. Slično kao Miroslav Lajčak. Ali, ni Peter Sorensen ni Lajčak ne glasaju u BiH, nego mi građani BiH.

tačno.net
Autor/ica 19.9.2013. u 08:33