RTRS I BNTV: KOME VJERUJETE, DODIKU ILI NOVINARIMA?

tačno.net
Autor 6.8.2015. u 13:23

RTRS I BNTV: KOME VJERUJETE, DODIKU ILI NOVINARIMA?

Razlike između uređivačkih politika BNTV-a i RTRS-a su očite. Dok se RTRS pretvara da je situacija u RS-u u najboljem redu, uredništvo BNTV-a trudi se prikazati realno stanje. Iako i BNTV i RTRS pate od nedostatka suprotnih mišljenja, BNTV temama pristupa profesionalnije

Piše: Aleksandar Brezar, analiziraj.ba

RTRS: Banaliziranje žrtve

29. juli – 4. august 2015.

DODIK U PRIBILOVCIMA: Da je RTRS prije svega glasilo Milorada Dodika, vidi se iz načina na koji je ove sedmice tretirana tema referenduma u RS-u. Na perfidan način, a bez ikakvog posebnog uvoda, urednici Dnevnika 2 dozvolili su Dodiku da o referendumu u RS-u govori u kontekstu “borbi protiv nepravde u BiH” a protiv “pritisaka Zapada po pitanju referenduma”. Zatim je uslijedila apsurdna reakcija na komentar Bakira Izetbegovića da je Dodikova politika destruktivna i konfliktna kroz direktno prepucavanje sa Izetbegovićem. Dodik je, naime, predstavljajući referendum kao borbu protiv unitarizacije koju, po njemu, predstavlja Izetbegović, izjavio da mu je “drago ako je on to zaustavio”, optužujući pritom Izetbegovića da želi “šerijatsku državu”. Dodik na kraju vrlo otvoreno ističe da “nas BiH ne interesuje”, automatski se ipak ograđujući riječima “osim onoliko koliko je predviđeno Dejtonskim sporazumom”. Sve je, zatim, dalje komplikovano činjenicom da je Dodik ovu izjavu dao u Pribilovcima kraj Trebinja, gdje se gradi hram posvećen poginulim Srbima u proteklom ratu, što je predstavljeno već u sljedećem prilogu. Jasno je da je ovakva urednička odluka razočaravajuća, jer korištenje bilo kojeg mjesta zločina u političke svrhe  banalizira žrtve i ujedno ih politizira. To RTRS-u očito nije problem kada je u pitanju propagandna djelatnost kroz poticanje emocija da bi se u gledaocima stvorio antibosanski sentiment, a osnažila Dodikova uloga da govori ispred srpskog naroda u BiH, umjesto samo i jedino ispred svoje stranke.

INDIREKTNA KRITIKA OPOZICIJE: Glavna vijest u Dnevniku 2 30. jula tretira napad na policijsku stanicu u Zvorniku. Pošto je tog dana Dom naroda BiH usvojio zaključke u vezi Zvornika, novinari i urednici RTRS-a iskoristili su priliku da u isto vrijeme pozitivnim predstave glas “protiv” predstavnika SNSD-a i DNS-a, radi nenavođenja činjenice da je u pitanju teroristički napad, te da za izglasavanje zaključka okrive SDS u uvodu pred javljanje novinara. Jasno je da se ovdje radi o indirektnoj kritici opozicije iz Republike Srpske na najperfidniji način.

PROVOKATIVNA ODLUKA: Goran Andrić (koji se javlja iz Istočnog Sarajeva, iako je Parlament BiH u Sarajevu, što je samo po sebi nelogična i dijelom provokativna odluka novinara na terenu) najavio je prilog Gordana Šarca kojiNerdina Ibrića obilježava kao teroristu, a zatim naglašava svoj stav snimkom govora Nebojše Radmanovića u Domu naroda BiH, gdje Radmanović kritikuje izvještaj zbog neobilježavanja incidenta kao teroristički napad. U isto vrijeme telop “Tadić i Babalj podržali izvještaj” služi daljoj provokaciji na račun opozicionih stranaka u RS-u. Ipak, potrebno je reći da je u prilog uvrštena i izjava Ognjena Tadića koji objašnjava svoj glas “za” činjenicom da nema dokaza za tako nešto. Off u kojem Šarac kaže da je “rasprava o terorističkom napadu zakašnjela, zaključci blagi i nemušti rezultat su trulih kompromisa i bježanja od istine da je bezbjedonosni sistem na nivou Bosne i Hercegovine porozan, i da je sreća što teroristi nisu agresivniji”, vrlo je zapaljiv i uokviruje sliku o propagandističkom pristupu RTRS-a o temi kojoj se trebalo pristupiti sa izuzetnom pažnjom.

ZLOČINI I TRAFOSTANICE: Interesantno je bilo opet vidjeti na koji način RTRS tretira ratne zločine u svom programu: nakon što su urednici prošle sedmice odlučili ne spomenuti godišnjicu strijeljanja 200 civila u Keratermu 1992., ove sedmice je akcija “Oluja” bila jedna od glavnih tema koju su urednici RTRS-a proširili pričama i o drugim ratnim zločinima, ali i stradanjima srpskih vojnika, što se nikako nije smjelo tretirati zajedno i na isti način. Naprimjer, u Dnevniku 2 od prvog augusta, ovoj i vezanim temama posvećeno je 13 minuta, četvrtog augusta više od 14, dok je drugog augusta u infografici o broju stradalih u “Oluji”, između ostalog naveden i broj uništenih trafostanica (!).

SELEKTIVNO I NEKOREKTNO: Za ovosedmičnu analizu najzanimljiviji je ipak Dnevnik 2 od 31. jula, gdje je u svojevrsnom uvodu u sedmični urednički fokus dosta pažnje posvećeno činjenici da su zbog “Oluje” u Hrvatskoj pokrenuta samo tri krivična postupka. Osnova priloga koji se u osnovi bazirao na vijesti o skupu u Zagrebu, organizovanom od strane Srpskog građanskog vijeća, organizacije Sense i Centra za suočavanje sa prošlošću, uglavnom je bazirana na kritici suđenja Gotovini i Merčepu, te konstantnom isticanju malog broja sudskih postupaka. Izuzetno selektivno i prilično nekorektno, posebno kada se uzme u obzir da su dvije izjave u prilogu govorile u korist promjene politike sjećanja i insistiranju na “sjećanju za mir, a ne za rat”. Novinar Danijel Kovačević, svjesno ili nesvjesno, za kraj priloga upravo odlučuje da potpuno ignoriše ono što je rečeno od strane učesnika skupa, te “poentira” infografikom i naglašavanjem broja ubijenih i protjeranih lica bez ikakvog kontekstualiziranja ovog događaja. Ovakva odluka novinara posebno je bešćutna ako se uzme u obzir konstantno ignorisanje teme drugih ratnih zločina, te se stiče dojam da su novinarima i urednicima RTRS važni samo zločini drugih strana, a kroz insistiranje na žrtvama samo jedne strane, te je kao takva kontraproduktivna.

REFERENDUM U KATALONIJI: Da se u javnosti Republike Srpske želi stvoriti dojam o referendumu u RS-u kao borbi za ravnopravnost i slobodu, svjedoči i način na koji je u Dnevniku 2 tretirana tema referenduma u Kataloniji. Prilog Radane Klepić, bez ikakve kontekstualizacije istorijata, trenutnog stanja i razloga za otcjepljenje Katalonije, u biti je poslužio kao propagandni materijal u kojem bi bilo dovoljno zamijeniti pokrajinskog predsjednika Maasa Dodikom, a Španiju Bosnom i Hercegovinom, da bi se dobio idealan scenario otcjepljenja RS-a.

PLUS SEDMICE:

Prilog Vesne Vuković Durić o Nikoli Kostiću, zemljoradniku iz sela Peljave, mladiću koji je odlučio da se vrati na selo i bavi poljoprivredom. Zanimljiva ljudska priča kao dobra ilustracija činjenice da sela u Bosni i Hercegovini sve više odumiru radi migracije u urbane sredine, i nadasve pozitivan primjer.

MINUS SEDMICE:

Relativizacija i politizacija žrtava da bi se ostvarili određeni ideološki i etnonacionalni ciljevi centralni su problem ovosedmičnih dnevnika RTRS-a. Posebno se ističu Dodikova izjava o referendumu u Pribilovcima, kao i izjednačavanje civilnih i vojnih žrtava. Sve u svemu, nedostojanstven način tretiranja tematike od izuzetne važnosti u Bosni i Hercegovini, koji sigurno ne doprinosi prijeko potrebnom dijalogu.

OCJENA: 1

BNTV: Zanimljivi i informativni prilozi

29. juli – 4. august 2015.

NAPAD U ZVORNIKU: Dok se RTRS bavio time da li je zaključak Doma naroda BiH u sebi sadržavao termin “teroristički napad” ili ne, BN je u Dnevniku 2 od 31. jula pristupila ovoj temi iz drugog ugla. Tako je jedna od glavnih tema Dnevnika 2 bila vijest da je MUP RS šest mjeseci ranije znao da se priprema teroristički napad na stanicu policije u Zvorniku. Uvod u prilog bio je informativan i bez ikakvih etnonacionalnih konotacija, iako se urednicima može zamjeriti činjenica da je za obradu ove teme kao izvor korišten isključivo blog Slobodana Vaskovića, te se prilog Željka Rajića u potpunosti bazira na Vaskovićevom blogu. Rajić ipak navodi da je informacija iz oktobra 2014. sadržavala navode da je potrebno provjeriti vođu vehabija i grupu ekstremista iz Malog Zvornika, ali se također fokusira na činjenicu da su čelnici RS-a imali precizne informacije, te nisu nikoga obavijestili. Iako je situacija u Zvorniku u vrijeme napada obilježena od strane Rajića kao “na ivici međuetničkih sukoba”, prilog je zaključen pitanjem zašto su čelni ljudi odgovorni za nekorištenje informacija još uvijek na čelu policije RS-a. Bez obzira na pohvale, potrebno je naglasiti da je za ovakvu temu pokazano nedovoljno samostalnog istraživačkog rada.

ZAKON O RADU: Kada je u pitanju tema novog Zakona o radu, u Dnevniku 2 od 31. jula predstavljena je samo štura vijest iz Federacije o glasanju Predstavničkog doma FBiH, i to tek u devetoj minuti. Kada se moglo pomisliti da će čitava tema biti ignorisana, kao što je to bio slučaj sa RTRS-om, već u narednom dnevniku gostovao je Saša Trivić iz Unije poslodavaca Srpske, koji je pričao o Zakonu o radu iz ugla poslodavaca. Iz Trivićeve priče očito je da poslodavci podržavaju novi Zakon o radu, uz nadu da neće biti protesta kao u Federaciji, te da o reformskoj agendi imaju pozitivan, a o postojećem sistemu negativan stav. Voditelj Dnevnika 2 Zoran Gajić je postavio odlično pitanje o povećanju radnih sati sa 48 na 60, na šta je Trivić ipak priznao da neko ko radi 60 sati ne može kvalitetno raditi i da UPS ne traži povećanje radnih sati, ali traži da se radnici plaćaju na osnovu kvaliteta rada a ne drugih kriterija. Također, od Trivića smo mogli čuti da poslodavac ne može opstati bez radnika, bitan je odnos sa radnicima, na šta je Gajić poentirao još jednim odličnim pitanjem: zašto u tom slučaju UPS ne insistira na boljim uslovima za poslodavce, već pristaju na Zakon o radu koji ide na štetu radnika?

DRUGA STRANA: Druga strana mogla se čuti u sljedećem dnevniku (drugi juli). Branka Mišić, predsjednica Sindikata RS, govorila je o tome zašto se radnici protive donošenju Zakona o radu. Pojašnjenje o promjenama članova o kolektivnom ugovoru i svim pravima koje radnici gube novim Zakonom o radu posebno je dobrodošlo u situaciji u kojoj brojni drugi mediji nisu uspjeli da informišu građane o ovoj problematici. Dobar intervju kulminirao je odličnim pitanjem šta predstavlja konačni obračun, a potrebno je prije svega pohvaliti odličan izbor urednika, koji je nakon predstavnika poslodavaca pozvao i predstavnicu radnika.

KOLAPS EKONOMIJE: BN se ove sedmice nije ustezao da govori o ekonomskim problemima u Republici Srpskoj: pored vrlo dobro istražene teme o Poštama Srpske koja se nalazi u predstečajnom stanju radi gubitaka, gdje jeVladimir Kovačević (doduše, koristeći se istraživanjem portala Žurnal) doveo u pitanje tvrdnje predsjednice RS-aŽeljke Cvijanović, koja je za stanje u PS-u okrivila višak radnika, nazvavši ga “opterećenjem”, tako što je sučelio njenu izjavu razgovorom s Milicom Lakić, ekonomistom. Lakićka je pojasnila da je iz njene perspektive “problem drugdje: u dužnicima, tj. u Vladi RS-a”, te utvrdila da se pošta namjerno gura u dubiozu. U narednom Dnevniku 2, mogli smo pogledati odličan prilog o borbi za preživljavanje radnika na pijacama koji se svakodnevno bore da zadrže mušterije koje sve češće po voće, povrće i ostale namirnice radije idu u supermarkete. Zanimljiv i informativan prilog obogaćen je izjavama radnika na pijaci, i takav pristup vijestima posebno ohrabruje.

ŠTRAJK RADNICA: Dosta prostora dalo se štrajku radnica Fabrike tekstila “Nikola Tesla” u Bileći, gdje je 80 radnica u štrajku radi neisplaćivanja plata. Uz izjave predstavnice sindikata “Tesle” i drugih radnica, mogli smo čuti mišljenje i načelnika Opštine Bileća o imenovanju novog direktora, što bi moglo predstavljati rješenje njihovog problema. Vijest o štrajku proširena je u narednom dnevniku, četvrtog augusta, kada je u novom prilogu pojašnjeno da je u međuvremenu pokrenuta krivična prijava protiv radnica u štrajku od strane direktora koji se nalazi u Banjaluci, te da je veliki broj njih ostao bez ugovora. Jedina zamjerka ovom prilogu nalazi se u činjenici da se nije mogla čuti i druga strana. U toku sedmice govorilo se i o nelegalnim poslovima u kamenolomu u Čemernici, visokoj nezaposlenosti studenata, te nezadovoljnim poljoprivrednicima koji se osjećaju nezaštićenim od vlade povodom ovogodišnjih suša. Zaključak je da su urednici BN-a ipak voljni da govore i istražuju priče o sve očitijoj ekonomskoj krizi u RS-u, što je za svaku pohvalu.

OCJENA: 8

MINUS SEDMICE:

Dnevnik 2 od trećeg augusta za prvu vijest je imao dvije saobraćajne nesreće, od kojih je ona u Milićima sadržavala vrlo uznemirujuće snimke. Nejasno je zašto se urednik odlučio da naglasi ovu vijest, a posebno je upitno zašto je voditelj naveo puna imena stradalih.

PLUS SEDMICE:

Odličan tretman teme o novom Zakonu o radu dodatno je podcrtan kvalitetnim izborom tema o ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj. Posebno treba pohvaliti činjenicu da su se urednici i novinari BN-a potrudili da pronađu što direktnije izvore informacija kada su u pitanju pojedinačne priče o ovoj temi.

Komparativna analiza

Razlike između uređivačkih politika BNTV-a i RTRS-a nikako ne mogu biti očitije. Dok se RTRS pretvara da je situacija u Republici Srpskoj u najboljem redu, te izbjegava teme koje bi mogle narušiti tu idealnu sliku, uredništvo BNTV-a se trudi prikazati realno stanje, posebno u ekonomskoj sferi. Iako i BNTV i RTRS (u značajno većoj mjeri) pate od nedostatka suprotnih mišljenja, čini se da BNTV ipak pristupa praktično svakoj temi iz mnogo ozbiljnijeg i konkretnijeg ugla.

tačno.net
Autor 6.8.2015. u 13:23

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija