RUŠENJE PORETKA (2): FEDERALNA VLADA UGROŽAVA NEZAVISNOST UREDA ZA REVIZIJU I ODBIJA ZAKONSKU OBAVEZU DA DOSTAVI TRAŽENE PODATKE?

Samir Šestan
Autor 5.12.2020. u 09:06

RUŠENJE PORETKA (2): FEDERALNA VLADA UGROŽAVA NEZAVISNOST UREDA ZA REVIZIJU I ODBIJA ZAKONSKU OBAVEZU DA DOSTAVI TRAŽENE PODATKE?

Kuriozitet je da je, svega nekoliko dana ranije, Federalna Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju, razmatrajući slučajeve institucija koje su odbile da Uredu za reviziju dostave tražene podatke i omoguće mu obavljanje revizije, takvo ponašenje okarakterisala kao – rušenje pravnog sistema i poretka, nepoštovanje procedura i zakonskih propisa i privatizaciju institucija.

Piše: Samir Šestan- Revizije

Na svojoj 246. sjednici, 03.12.2020., Vlada Federacije BiH, razmatrala je zahtjev koji joj je 26.11.2020. godine dostavio Ured za reviziju institucija u FBiH, tražeći dostavu podataka radi provođenja revizije učinka efikasnosti mjera za smanjenje posljedica pandemije COVID-19.

Umjesto da poštuje društvenu ulogu revizije i nezavisnost revizorskih institucija, kao ultimativnu vrijednost i, u krajnjoj liniji Zakon, Federalna Vlada se upustila u davanje ocjena da li je sada pravi trenutak za ovakvu reviziju i najavila da neće dostaviti tražene podatke.

“Federalna vlada je danas ocijenila da je zahtjev preuranjen i da nije u mogućnosti popuniti upitnik dok traje stanje pandemije i dok se mjere i aktivnosti kontinuirano poduzimaju.”, stoji u informaciji na web sajtu Vlade.

Ono što u Vadi, očito, ne shvataju, je da ih niko ne pita za mišljenje a još manje za odobrenje, jer to nije njihov posao. Ono što se od njih traži (i to ne u formi molbe, nego zahtjeva) je da ispune svoju zakonsku obavezu i, kao i bilo koja druga institucija, revizorima dostave tražene podatke.

Jer Zakon o reviziji, u članu 39, jasno kaže da Ured za reviziju može zahtijevati od revidirane institucije da u određenom roku dostavi bilo koju informaciju, a da je revidirana institucija dužna da ih dostavi. A u članu 11 se navodi da su nadležnost Ureda za reviziju sve javne institucije u FBiH, uključujući Parlament, Predsjednika i – Vladu.

A to, da li je pravi trenutak za neku reviziju je pitanje za Ured za reviziju i Generalnog revizora, a ne za instituciju čiji se rad, između ostalog, analizira i ocjenjuje. Pri čemu je ta institucija u središtu korupcijskog skandala u vezi sa “pandemijskim” javnim nabavkama. I kao takva, jedan od razloga zbog kojih se ova revizija pokreće. U interesu građana, zaštite javnih sredstava i zaštite života, u krajnjoj liniji.

I, umjesto da podrži namjeru Ureda za reviziju da izvrši analizu kvaliteta i efikasnosti odgovora institucija u dosadašnjem dijelu krize, ne bi li se iz tih podataka izvukle pouke za nastavak, Vlada je stava da treba sačekati kraj. Pa onda pobrojati mrtve ljude i popljačkane milione? I zasaditi nove maline?

Kuriozitet je da je, svega nekoliko dana ranije, Federalna Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju, razmatrajući slučajeve institucija koje su odbile da Uredu za reviziju dostave tražene podatke i omoguće mu obavljanje revizije, takvo ponašenje okarakterisala kao – rušenje pravnog sistema i poretka, nepoštovanje procedura i zakonskih propisa i privatizaciju institucija.

Čita li ko u Vladi Zakone i odluke Parlamenta i njegovih tijela? Ili se računa na rasulo i partijsku kontrolu pravosudnog aparata.

A građani ovog entiteta bi dodatno trebalo da se zabrinu Vladinim objašnjenjem u vezi postavljenih pitanja Ureda za reviziju: “Radi (se) o sveobuhvatnim mjerama, čiji efekti mogu biti ocijenjeni tek nakon što ih analiziraju Federalna ministarstva i o tome informiraju Ured premijera FBiH i Koordinacioni odbor za stabilizaciju privrede i saniranje posljedica pandemije koronavirusa, koji će onda, nakon pribavljanja svih podataka, Vladi FBiH dostaviti sveobuhvatnu informaciju o efektima mjera za ublažavanje negativnih posljedica pandemije”. Pri čemu je, da ponovimo: “preuranjeno prikupljati informacije dok traje stanje pandemije i dok se mjere i aktivnosti kontinuirano poduzimaju”

Što znači da Vlada, umjesto da na dnevnoj ili bar mjesečnoj osnovi, prati efekte svojih mjera, nema pojma o tome kakve efekte te mjere uzrokuju, a nove, umjesto na preciznim podacima i njihovoj analizi, donosi, valjda, gledajući u partijske kristalne kugle? Jer podataka, sami kažu, nemaju.

Pri tome, ta “nevjerovatno kompleksna pitanja” koja zahtijevaju “nadljudski napor” Vlade da se na njih odgovori su najobičnija pitanja koja možemo svesti na: Šta ste dosad preduzeli, koliko para ste potrošili, koja stručna tijela stoje iza prijedloga mjera koje se preduzimaju, da li je određeno ko odgovara za realizaciju donesenih mjera, da li institucije koje provode mjere dostavljaju Vladi informacije o realizaciji mjera i utrošku sredstava, da li Vlada raspolaže informacijama o rezultatima i efektima mjera realizovanih u okviru  odgovora na pandemiju Covid-19, šta su najznačajniji problemi u realizaciji, na koji način Vlada informiše javnost o preduzetim mjerama, da li je raspodjela finansijskih i drugih sredstava namijenjenih za  borbu protiv pandemije Covid-19 uređena određenim propisom ili aktom,…?

Ako na ova pitanja (a svega ih je 12 u Upitniku dostavljenom od Ureda) Vlada ne može odgovoriti odmah (u roku od desetak minuta, najviše), onda je stvarno pitanje: ko su ti ljudi, šta rade, znaju li išta i kako smo mi, sa ovakvom vlašću, uopšte živi? Mislim… mi(!) koji ne sadimo maline.

Samir Šestan
Autor 5.12.2020. u 09:06

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija