SDA-IZ-HDZ-EU: Licemjerni koloplet

Zija Dizdarević
Autor 8.3.2021. u 13:33

Izdvajamo

  • Nikšićevo odbijanje snaži distinkciju između kleronacionalnog i građanskog određenja u bh. stranačkom prostoru. Politizacija vjerskih institucija i klerikalizacija političkog i društvenog života ništa dobro nije donijela ni BiH. Ponovno igranje na tu kartu BiH dalje gura u političko živo blato.

Povezani članci

SDA-IZ-HDZ-EU: Licemjerni koloplet

 foto: klix.ba

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić odbio je da potpiše Izjavu o položaju povratnika u bosanskohercegovački entitet RS, a naročito u Srebrenicu, sačinjenu pod pokroviteljstvom reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huseina ef. Kavazovića. Potpise su stavili čelnici SDA, SBB-a i NIP-a.

Potpredsjednik SDP-a Vojin Mijatović u otvorenom pismu Johannu Sattleru oštro je kritikovao šefa misije EU u BiH zbog njegovog vaninstitucionalnog dogovaranja sa liderima HDZBiH, SNSD-a i SDA o izmjenama Izbornog zakona BiH. Nisu česte prilike da se oda priznanje Socijaldemokratskoj partiji BiH i njenom vođstvu. Ovi potezi zavređuju podršku građanski osvješćenih Bosanaca i Hercegovaca i bh. demokratske javnosti.

O Sattlerovom zakonodavnoizbornom angažmanu nešto ranije su se oglasili u EUobserveru Toby Vogel i Bodo Weber. Njihov stav je vidljiv već iz naslova analize – Izopačena agenda EU u BiH. Svaka čast i u ovom navratu dvojici boraca za demokratsku stabilizaciju bh. države. Kao i regionalnom ekspertu i akademiku dr. Kurtu Bassueneru koji se takođe usprotivio dilovima sa etnokratima na primjeru potrebe izborne reforme u BiH u izjavi za Glas Amerike.

Šta spaja Izjavu i mešetarenje oko bh. izbornog zakona? U oba slučaja riječ je o dvoličnosti i retrogradnom, destruktivnom odnosu prema stvarnosti i sutrašnjici države Bosne i Hercegovine.

Srebrenički pseudopatriotizam

Okupljanje stranaka oko incijative prvog čovjeka IZ BiH s pretencioznim ciljevima i slabo vidljivim uporištima za njihovo ostvarenje je potez na granici cinizma. Ponajprije zbog pitanja šta se (nije) uradilo u proteklih četvrt vijeka na tom sudbonosnom problemu.

S obzirom da je vrh Islamske zajednice predvodnik namjere, početna pitanja su za to udruženje. Prvo, koliko se muslimana vratilo u Srebrenicu i druge sredine projektima i akcijom IZ BiH? Teško da ćete naći podatak o tome, pogotovo ohrabrujući. Drugo, da li je prioritet ponovno izgradnja i rekonstrukcija džamija u tom entitetu ili povratak vjernika i stvaranje uslova za radna mjesta, da mogu zarađivati i opstajati, a onda i posvetiti se revitalizaciji svojih religioznih zdanja? Džamije koje su i posebne kulturno-historijske vrijednosti i od značaja za ukupnu bh. civilizacijsku baštinu su obnovljene i to je, dakako, dobro. Ali, koliko vjernika je u prilici da bivaju u tim i drugim džamijama?

Da je Stranka demokratske akcije od prvog poratnog dana krenula iskreno i odlučno u program povratka Bošnjaka i sa drugim strankama i kooperaciju sa međunarodnim subjektima i svih drugih prognanih, ne bi u Srebrenici i RS-u bilo tako kako je. A kako je govori i sačinjavanje Izjave. Poratna stvarnost kazuje da je za SDA, kao i HDZ i sve stranke u RS-a sa srpskim predznakom prioritet bio očuvati što više stanovnika svoje etnije, a time i glasača na prostoru koji kontrolišu. Protjerani i izbjegli su bitan segment glasačkog tijela SDA i danas.

Dvanaesta je godina od osnivanja Stranke za bolju budućnost BiH. Šta je ta stranka uspješnog industrijalca, kako sebe voli nazivati njen osnivač Fahrudin Radončić, učinila da se koriguje politika (ne)povratka? Treća stranka potpisnica Izjave Narod i pravda je još mlad konkurent, ali je od prvog čovjeka i brojnih drugih članova nastala izlaskom iz SDA. Tako oni dijele i odgovornost za učinak pređašnje stranke na povratku.

Nikšić, ne bez osnova, smatra da inicijativa služi kao podrška SDA, koja je u svakojakim belajima. Čelništvo stranke – uz stalno okrivljavanje drugih za goruće probleme u BiH a dio su i državne i federalne vladajuće koalicije – svako malo izbaci u prvi plan neki novi prioritet ne bi li se zabašurila odgovornost za pogubno nečinjenje i loše činjenje povodom pandemije, kao i za respiratorni i druge skandale.

Svakog ko je pri sebi obradovaće ako bude koristi od bilo čije i kakve inicijative kada je riječ o povratku i boljitku onih što su se vratili. Uz ostalo, tačkom 9. Izjave potpisnici su se obavezali da će u roku od 60 dana donijeti i usvojiti “sveobuhvatan plan za revitalizaciju Srebrenice” – Srebrenica 2030.

Da bi pokazao da SDP nije ravnodušan ni pasivan prema povratničkim i srebreničkim problemima, Nikšić je obavijestio da je njegova partija sa partnerima iz Četvorke pripremila prijedlog Zakona o podršci povratnicima u Srebrenici sa nizom konkretnih ekonomskih mjera. Novac bi se raspoređivao putem posebnog ureda koji bi vodili Srebreničani. Računa se i sa uključivanjem federalne vlade, s nadom da se takvo što proširi i na druge dijelove RS-a i učešće drugih kantona.

Kleronacionalno i građansko

Izjavu o položaju povratnika u bosanskohercegovački entitet RS, a naročito u Srebrenicu potpisali su redom član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, premijer Federacije BiH Fadil Novalić, predsjednik SDA i predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Bakir Izetbegović, lideri SBB BiH i NIP-a Fahrudin Radončić i Elmedin Konaković. Mjesto predviđeno za potpis predsjednika SDP BiH Nermina Nikšića ostalo je prazno.

Trojka iz SDA ovim je demonstrirala državno-entitetsko-nacionalno-vjersku isprepletenost njenog ideološkopolitičkog kreda. Stranka za bolju budućnost BiH i Narod i pravda se deklarišu prvenstveno kao narodnjačke stranke. Potpisali su jer nije se zamjeriti IZ BiH i reisu. Te stranke računaju prvenstveno na bošnjački glasački korpus gdje još dominira SDA.

Sazivanje sastanka i donošenje Izjave pod svodom Rijaseta ukazuje na povratak pojačanoj politizaciji IZ BiH i takovom angažmanu reisa. SDA je time dodatno ojačala svoju izvorno vjersku i klerikalnu narav. Istina, u Izjavi nigdje nema riječi musliman, što bi bilo logično s obzirom na reisovo pokroviteljstvo. U biti radi se o poistovjećivanju etničkog i religioznog principa. U toj manipulaciji udruženo učestvuju SDA i IZ BiH od vremena Alije Izetbegovića i reisa Mustafe ef. Cerića.

Time se vjerskim aspektom zatomljuje građanski identitet Bošnjaka. Zalaganje Izetbegovića i SDA, reisa i IZ BiH za građansku bh. državu svedeno je na računicu o brojčanoj premoći Bošnjaka i muslimana u BiH i nema nikakve veze sa građanskom demokratijom i sekularizmom.

Nikšićevo odbijanje snaži distinkciju između kleronacionalnog i građanskog određenja u bh. stranačkom prostoru. Politizacija vjerskih institucija i klerikalizacija političkog i društvenog života ništa dobro nije donijela ni BiH. Ponovno igranje na tu kartu BiH dalje gura u političko živo blato.

I u ovoj prilici imamo suprotstavljena ponašanja dvije članice Četvorke. NIP se ranije suprotstavio Paradi ponosa i branio ostavljanje naziva ulicama i institucijama onih što su bili uz nacifašističku NDH. To se može tumačiti političkim oportunizmom i populističkom pragmom. Jasno je da BiH treba što širi ideološko-političko-stranački opozicioni demokratski front. Ali moraju se znati granice programskog zajedništva. Očito je da će Četvorka morati, uz ostalo, naći koegzistirajuću formulu za očuvanje i širenje sadašnjeg Bh. bloka koji mora dokazano biti na suprotnoj strani trodiobnom etnokratskom konceptu vlasti s klerikalnim vrhuškama u zaleđu.

Radončić i SBB istodobno ratuju i koketiraju i sa SDA i sa Četvorkom. O tome svjedoče na dnevnoj bazi izjave Radončića i pisanje Avaza. Tom rizičnom strategijom Radončić želi da njegova stranka bude poželjna za bilo koju pretežuću stranu.

Brisel spram Strazbura

U neposrednoj vezi s odmjeravanjem kleronacionalnog i građanskog određenja su i kritike upućene šefu misije EU Sattleru, time sjedištu u Bruxellesu i odlučujućim članicama te asocijacije. Vogel i Weber ukazuju da Sattler putem posredovanja u promjeni Izbornog zakona ali ne i Ustava BiH, staje iza namjera Dragana Čovića a time i Milorada Dodika, što čvrsti pozicije dominirajuće a uništavajuće trojke SNSD-HDZ-SDA.

Sattler i Čović, foto FENA

Izbjegavanje ustavnih promjena u izbornoj sferi značilo bi da Evropska unija ne uvažava tako važnu instituciju za njenu prirodu i renome, kao što je Evropski sud za ljudska prava u Strazbur(g)u. Niz je presuda tog Suda kojima se traži eliminacija diskriminacije građana u izbornom procesu, dakle, ne samo u slučaju Sejdić-Finci.

Autori u EUobserveru podsjećaju najodgovornije u EU da je u 14 prioriteta – ustanovljenih da bi mogli početi pregovori sa Bosnom i Hercegovinom o pristupanju – ustavna reforma. Težnja je da se ograniči donošenje odluka zasnovano na etničkoj pripadnosti. To se ne može odgovorno i dosljedno provesti bez uklanjanja izbornih diskriminatorskih odredbi u Ustavu BiH.

EU jeste na teškim iskušenjima zbog Brexita, jačanja suverenizma, državnih nacionalizama i autokratske prakse u svijetu i svojim redovima, turbulencija u SAD, invazione politike Rusije i Kine, nove geopolitičke konstelacije i pandemijskih neizvjesnosti. Tu je i odlazak najmoćnije u EU Angele Merkel.

Ali EU zbog sebe mora ubrzano izlaziti iz faze dezorijentacije, snažeći a ne ignorišući načela na kojima počiva. Vođe Evropske unije trebalo bi da su svjesni da bi gubitak vjerodostojnosti na temu Bosna i Hercegovina mogao dovesti do toga da EU izgubi i sebe.

Zija Dizdarević
Autor 8.3.2021. u 13:33

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija