„Seks i grad“ – hrvatska verzija „Face“

Izdvajamo

• Sva nam lica iz politike „zvuče poznato“. Nije važno je li to zbog pameti ili gluposti. Mantra je da su glasači glupani i da se treba što više pojavljivati na ekranima. Zato nam pametni odlaze, a glupani dolaze, množe se kao virus i dobivaju mjesta u Saboru tako da stvarni vladari mogu nesmetano varati, krasti, zapošljavati, muljati, zarađivati i smijati nam se u lice - jer oni koji imaju koristi od sveg tog cirkusa ionako svoje lice skrivaju od javnosti, oni su anonimni i bogati i mogu kupiti i minute i sate na ekranima i drugim medijima, mogu šetati s optužnicama, mogu izbjeći i zatvor i kaznu i mogu kupiti sve i svakoga i u srcu Europe se mogu rugati i institucijama i narodu.

Povezani članci

• Nikada više!
• Bakir Hadžiomerović: Krize i akcize
• ZA RASPUŠTANJE SABORA POTPISALO 89 ZASTUPNIKA, IZBORI 4. RUJNA
• Predsjedničke laži
• Sotona se cereka nad Sarajevom
• Teror verbalne masturbacije

Do kad će trajati estradizacija i manipulacija političkih antifaktora u državi u svrhu zamagljivanja ozbiljnosti pojedinih ozbiljnih problema? Dok ne pukne?

„Naslikavaju“ se na ekranu sa svojim mišljenjima razni političari.

Imaju mišljenje o svemu i govore kao da njihovo mišljenje ima većina građana, jer, kao, oni predstavljaju „većinu“…., valjda se zato i zovu „političarima“…

Pa se pitamo – kad već svaki dan moramo gledati razne „zekanoviće“  koji poručuju dubokoumne misli iz srednjeg vijeka – zašto je to tako?

Eto primjer….

Stoji čovjek sigurno i samouvjereno i „lupa pametne“ o položaju žena, o začeću i pobačaju, o velikosrpskoj politici, o masonima, o petokrakim zvijezdama, o zemlji, mjesecu i svemiru i još mnogočemu, a sve jaaaako pametno….

I sad se čovjek zapita; pa dobro zar su stvarno ti, eto npr. „suverenisti“ toliko brojni, bitni, važni i značajni da taj, jel, neki „zekanović“ ima „prostora“ u dnevnicima baš svaki dan s tim svojim „ispravnim“ stavovima?

Fakat, koliki je rejting, domet i doseg mišljenja suverenista? Koliko ih je?

Nula zarez devet posto.

Od 100 niti jedan ne bi glasao za te suvereniste. Nemaju niti jedan posto.

Precizno? Za njih glasa od tisuću ljudi samo devet.

Od 10 000 ljudi u Hrvatskoj koji glasaju njih 90 su „zekanovići“…, al ih ima…

Oni, recimo, ne bi da manjine glasaju i imaju predstavnike u našem Saboru –  koji je, btw – od formiranja devedesetih – Ustavom odlučio poštovati hrvatske građane koji žive u Hrvatskoj, a nisu Hrvati….

Ustav, očito nije ok? Zastupnik je protiv Ustava? To treba „podcrtavati“?

Taj „zekanović“ – koji je u „svakom“ dnevniku – to bi ukinuo i hrvatski medijski prostor mu je otvoren da zastupa tih 90 od 10 000 ljudi koje on „predstavlja“.

Zdrav razum, logika, matematika i svaka dramaturgija medija – pala u vodu!

Gospodin 0,9% posto „zekanović“ je u ovoj priči potpuno nevažan i naveo sam mu ime samo kao primjer kako jedan nevažan lik, saborski zastupnik ima privilegiju uzurpirati medijski prostor – a za to nema više od 0,9% razloga.

Uz ispriku, „zekanović“ je samo primjer – Nomina sunt odiosa. Ništa osobno…

To se zove pravim imenom – trgovina utjecajem kojeg nema – i zato tog lika nema niti na listi pozitivnih niti na listi negativnih političara. Ali ekran sve trpi…

Toliko je „ispod radara“ da – ne postoji na političkom nebu. Politički „nitko“.

On postoji samo u mašti naših urednika i novinara koji od njega rade „faktor“, a on je zajedno sa svojom strankom – jedino „faktor“ okvira statističke pogreške.

I sad smo došli do pitanja; zašto to rade? Možda zato jer on „drugačije misli“?

Ne. Taj „zeko“ postaje „netko“ – jer je urednik i novinar „nitko“. To je fakat.

Zamislite da se u središnjim informativnim emisijama bilo koje zemlje EU-a kao „relevantan“ sugovornik o političkim pitanjima svaki dan pojavljuje političar stranke veličine statističke pogreške? I nije u koaliciji s vladajućima? A i da je?

To je sad već pitanje razine medijske kulture informativnog servisa ove države.

Da se s mišljenjima 0,9% „zekanovića“  unutar deset, petnaest sekundi montira „izbor iz saborskih rasprava“ – to bi bilo fer – urednik bi to stavio „zbog higijene“ izvještavanja, jer, eto, ima i takvih razmišljanja u Saboru….

Ali ne. Naši medijski moćnici/poslušnici vole „crvene krpe“ za političku koridu.

Vole debelo „naslikavati“ Glasnovića kako urla jer ga nitko ne uzima za ozbiljno. Vole „pjenu na ustima“ govornika, vole osobne sukobe raznijeh  buljeva i grmoja s „ostalima“, vole gafove svih vrsta, vole „pernarove“ cirkuse, vole bačićevski dijalekt i ne primjećuju šutnju „žetončića“ izabranih da „dižu ruku“ i šute cijeli mandat bez da ih itko ikada primijeti da postoje…, to ne vide….

Do kad će trajati estradizacija i manipulacija političkih antifaktora u državi u svrhu zamagljivanja ozbiljnosti pojedinih ozbiljnih problema? Dok ne pukne?

Trajati će sve dok se ne razbistri razlika između informacije i manipulacije.

Ovako su u „istom razredu“ političke školice glavnog gornjega grada hrvatske politike i „svemirski brodovi“ i „ovčice“ i „naivci“ i „bikovi“ i „teletabisi“ i „analfabete“ i ostali likovi od „Alana Forda“ preko „akademika“ do stvarnosti.

Nije važno radite li informativni ili zabavni program. Važno je da ste na TV-u.

Sva nam lica iz politike „zvuče poznato“. Nije važno je li to zbog pameti ili gluposti. Mantra je da su glasači glupani i da se treba što više pojavljivati na ekranima. Zato nam pametni odlaze, a glupani dolaze, množe se kao virus i dobivaju mjesta u Saboru tako da stvarni vladari mogu nesmetano varati, krasti, zapošljavati, muljati, zarađivati i smijati nam se u lice – jer oni koji imaju koristi od sveg tog cirkusa ionako svoje lice skrivaju od javnosti, oni su anonimni i bogati i mogu kupiti i minute i sate na ekranima i drugim medijima, mogu šetati s optužnicama, mogu izbjeći i zatvor i kaznu i mogu kupiti sve i svakoga i u srcu Europe se mogu rugati i institucijama i narodu.

 Kopnimo ljudi. Ne odvajamo žito od kukolja. Ako nastavimo tako – nema nas.