Senja Perunović: TO BAJNO TRŽIŠTE

tačno.net
Autor 30.4.2015. u 16:38

Izdvajamo

  • Očito, u skladu sa biblijskom etikom, može se reći da naši neupućeni analitičari (slijepi za posljedice svog djelovanja) ne znaju što rade. Znači da im je za oprostiti. Ali zato što imaju oprost, da li je šteta koju nanose manja? Nažalost, ne, nimalo. Druga će priča biti jedino ako se usprave i izvuku svoje glave iz pijeska. Zar nije bilo dosta noj-evanja?

Povezani članci

Senja Perunović: TO BAJNO TRŽIŠTE

Tržišna je logika, u oštroj suprotnosti s liječničkom etikom, kako je nedavno komentirao Dražen Gorjanski, autor nekoliko knjiga o zdravstvu. Ona „prisiljava liječnike da što više zarađuju na pacijentima, a oni kojima treba pomoć postaju izvor prihoda”. Uspoređujući javno i privatno zdrastvo, Gorjanski ističe: “Javno se zdravstvo plaća javnim novcem, radi na neprofitnim načelima i ima pozitivne zdravstvene ciljeve: što manje bolesnih, što rjeđu pojavu bolesti i što brže izlječenje. Nasuprot tome, privatno se zdravstvo osniva privatnim kapitalom, radi na profitnim načelima i ima negativne zdravstvene ciljeve: što više bolesnih, što češću pojavu bolesti, što dulje i skuplje liječenje.”

Piše: Senja Perunović

Bajno? Malo sutra. Ma, niti sutra. Tko da se navikne na pilu koja ga sječe? Stop, stop. Kako se usuđujem, bogohulnica jedna, takve riječi napisati o njemu—svetom tržištu? O tom svecu našeg doba koji zaslužuje, kao minimum, samo da se slavi jer kakti (uputa autorici: izbaciti zagorsko bogohulno kakti) znači najslobodniju slobodu koja nam je, napokon, napokon došla. Jeste da je došla i sloboda izražavanja, ali ipak, dozvolite, ipak se o tržištu tako ne govori. Blasfemija, gospodo! No, no! (upućeno autorici).

(A ako ovo čitate… svaka čast onima koji su tekst objavili. Ako se i ne slažu sa sadržajem. Posebna čast, ako se slažu!!!)

Dakle, blasfemično vidim da nas obasipaju hvalospjevima o njemu. Moguće je da ćemo i pasti pred tim odama ali bit će teško (pro)gutati ga-sveto tržište. Već nam se zaglavilo u grlu.   Usprkos tome neki ga intelektualni branitelji ne daju. Slijepo, brane li brane interese tamo nekih pohlepnih bogataša. To, i svoje „nove“ ideje koje lifraju zavaljeni u udobne fotelje iz kojih niti vide svijet niti čuju jecaje njegove.

I tako, dnevna doza grube nesuosjećajnosti izbija iz naših intelektualnih krugova. Skoro, pa nas to ne šokira. Srećom ima i onih drugih (iz istih krugova) koji nas spasavaju od ovih. Ovi bezdušno dremaju da ne bi vidjeli što bi vidjeti morali. Od bezobrinosti do smrtnih presuda nije daleko; sve liči na dronove koji ubijaju izdaleka. Naši neupućeni ali raspisani analitičari, naime, imaju isti tip djelovanja — ni oni ne vide posljedice svog klanjanja božanstvu – tržištu. A logika tržišta i profita radi svoje. Evo jedne ilustracije. Nedavno su Marija Arnautović (Radio Slobodna Evropa) i Emir Imamović (Radiosarajevo.ba) pisali o „slučaju“ Jasenke Kamenjaš. Kada se nakon mučnog liječenja od karcinoma nadala vratiti u koliko-toliko normalan život, Jasenka je dobila otkaz. Nakon petnaest godina rada. Razlog za otkaz? Bila je žrtva bolesti. Direktor joj je saopćio da joj neće produžiti ugovor jer je smatrao da Jasenka neće moći pratiti tempo rada, da će se jako mnogo tražiti od zaposlenika, i da ona neće moći obavljati zadatke koji će se tražiti od nje. Iskazana humanost i suosjećanje za radnicu bile su takve, krvave boje. Jasenka je imala osjećaj da joj „tlo pod nogama odlazi.“ Ubistvena logika profita odnosi pobjedu.

Takvih priča, što opisanih što neopisanih, ima koliko hoćeš, a naravno, zapravo nećeš; nepodnošljivo. A što rade obožavaoci tražišta? Preko sedam mora i sedam gora tržišno orjentirani dali su se u prosipanje svojih bisera. Tako, na primjer, lansiraju oni, a da ne trepnu, političko-podobni, službeno-zvučeći biser: da su društva utemeljena na slobodnom tržištu i privatnom vlasništvu dokazala svoju moralnu superiornost. O svijete!

Biseri ne samo da su im lažni, nego zatamnjeni arogancijom i ignorancijom i ne blistaju naročito, čak nikako. Svakako ne u očima nezaposlenih, bolesnih, polugladnih i gladnih; onih u strahu od gubljenja posla i onih u strahu ‘što ako se razbolim’; onih u nesanicama zbog svega ‘što donosi sutra’, i onih koje izjeda neiskaziva tjeskoba; onih u košmaru zbog bezimene nesigurnosti i razarajuće bespomoćnosti; onih prestravljenih zbog toga koliko dobro sutra već kasni; onih koji trpe život. Dakle, biseri o slobodnom tržištu u očima mnogih vjerojatno su ili nerazumljivo obećanje-ludom radovanje, ili velika laž, ili negativ sa djelovanjem u obliku toplo-bolnog podsjećanja na svoju suprotnost e da je sada kao što je nekad bilo. Ali prodavače lažnih bisera ne zbunjuju ni fakti ni ljudska patnja. Oni uporno ispucavaju svoje varajuće kuglice, dok hladne čelične kugle tržišne stvarnosti lupaju narod u glavu.

Moralna superiornost tržišta? Svaka šesta osoba na planeti konstatno je neishranjena. Postojanje gladnih nije tajna. U isto vrijeme, bez šale, već danas na Zemlji postoji bogatstvo koje bi moglo ukinuti te kategorije. To se, međutim, ne događa. Zašto? Jer interes profita to ne dozvoljava. Je’l to moguće? Da, bilo bi moguće nahraniti sve gladne svijeta ali, ovog popodneva, profit je jači od humanosti. Evo, ukoliko niste čuli, da vam ispričam priču o mlijeku, kravama i profitu koja to ilustrira.

Članak o mlijeku i profitu objavljen je u New York Timesu pod naslovom „Znanost: Puno krava a mali profit“ (From Science, Plenty of Cows but Little Profit, 29. 9. 2009). Premda informativan i pun vjerodostojnih podataka, članak ima crnih rupa. Naime, dok fino shvaća probleme profita, u njemu nema pomena o gladi ili humanosti, a značaj će se toga vidjeti nešto kasnije u ovom tekstu.

Kako članak izvještava, zhavljujući znanosti moguće je proizvesti puno mlijeka u kratkom razdoblju. Čini se, sasvim je vjerojatno, da je moguće proizvesti toliko mlijeka da nitko na svijetu ne bude gladan. Kako? Znanost je pronašla način kako da se osjemenjivanjem oteli više krava koje daju mlijeko, nego njihovih muških pandana. Pronalazak 21. stoljeća je bio pravo otkriće i obećavao je puno. Profita. Naravno, pronalazak je mogao puno obećavati i hiljadama gladnih i hiljadama beskućnika, ali o toj sitnici kao da nitko nije mislio. Na veliku žalost industrije mlijeka, a na radost građana, proizvodnja je išla tako dobro da je na tržištu zaista bilo puno mlijeka, a po zakonu tržišta uz veću ponudu cijene padaju, tako da je i u ovom slučaju mlijeko postalo dostupnije za mnoge. Niže cijene su, naravno, značile i pad profita. I tu počinje drama. Usprkos činjenici da ima mnogo onih kojima fali hrane, nove količine dragocjene namirnice sada se vide kao problem (prevelika ponuda). Samo u USA u 2013. bilo je skoro 2,5 miliona djece beskućnika (National Center on Family Homelessness) i 6,8 milliona kućanstava čiji su članovi danima bili gladni jer nisu imali dovoljno prihoda za hranu (World Hunger Education Service).

Dakle, usprkos enormnim potrebama ljudi, fantastičnu mogućnost da se proizvede dovoljno hrane, tržište pretvara u … problem, jer na slobodnom tržištu mjera je profit a ne ljudske potrebe.   Slobodno tržište i profit ne vide postojanje gladnih kao znak visoke potražnje. Postojanje dovoljno mlijeka za njih je nepoželjan razvoj dogadjaja. Te su nove količine mlijeka, naime, prevelika tržišna ponuda koja, u njihovim očima, nema odgovarajuću tržišnu potražnju i to onda vodi smanjenju profita, što je s njihovog stajališta prava nevolja. A gladni ljudi? Tko mari za njih. Iz tržišnog ugla, mogućnost proizvodnje većih količina mlijeka uskoro je postala toliko veliki problem da je industrija mlijeka odlučila (i učinila što je odlučila) da uništi „višak“ krava i stopira cijeli program. Platila je farmerima da otjeraju krave-muzare u klaonicu. I čiča-miča, tako je završila priča. U svijetu gdje ima gladnih i stravično gladnih, i gdje znanost zna kako proizvesti dragocjenu hranu u dovoljnim količinama da spasi te duše, ali gdje dominira tržišna logika, profit će odnijeti pobjedu. U ekonomiji slobodnog tržišta profit je važniji od ljudi. Pa sad, pokažite mi gdje je moralna superiornost te pozicije?

Ili, drugi primjer. Nedavna nesreća u francuskim Alpama prouzrokovana ponašanjem pilota samoubice/ubice koji je odveo u smrt 150 ljudi također je jedna ilustracija. Od straha da ne izgubi posao pilot je skrivao svoju bolest. Da je obznanio da je bolestan, na slobodnom tržištu rada on više ne bi bio u stanju da osigura sebi opstanak. Takvo je tržište.

Tržišna je logika, u oštroj u suprotnosti s liječničkom etikom, kako je nedavno komentirao Dražen Gorjanski, autor nekoliko knjiga o zdravstvu. Ona „prisiljava liječnike da što više zarađuju na pacijentima, a oni kojima treba pomoć postaju izvor prihoda”. Uspoređujući javno i privatno zdrastvo, Gorjanski ističe: “Javno se zdravstvo plaća javnim novcem, radi na neprofitnim načelima i ima pozitivne zdravstvene ciljeve: što manje bolesnih, što rjeđu pojavu bolesti i što brže izlječenje. Nasuprot tome, privatno se zdravstvo osniva privatnim kapitalom, radi na profitnim načelima i ima negativne zdravstvene ciljeve: što više bolesnih, što češću pojavu bolesti, što dulje i skuplje liječenje.”

I tako redom.

Pa sad, obožavaoci tržišta, pokažite mi moralnu superiornost ovakve stvarnosti.

Očito, u skladu sa biblijskom etikom, može se reći da naši neupućeni analitičari (slijepi za posljedice svog djelovanja) ne znaju što rade. Znači da im je za oprostiti. Ali zato što imaju oprost, da li je šteta koju nanose manja? Nažalost, ne, nimalo. Druga će priča biti jedino ako se usprave i izvuku svoje glave iz pijeska. Zar nije bilo dosta noj-evanja?

(Napomena autorici: Sve je to manje više u redu ali svijet ide u suprotnom smjeru, takoreći slobodnom tržištu u zagrljaj. To znači da je plivanje uzvodno taaaakoooo uzaludan trud. Pitanje autorici: Nešto u svoju obranu?) Obrana: nemoćna protiv takvog Golijata. Jedino što mi iz nekog razloga padaju na pamet riječi George Bernard Show-a: „Razuman se čovjek prilagođava svijetu; nerazuman uporno pokušava prilagoditi svijet sebi [čovjeku]. Dakle, cijeli napredak ovisi o nerazumnom.“ Šta li je on time mislio?

tačno.net
Autor 30.4.2015. u 16:38

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija