Sever Kosova po ugledu na Južni Tirol

Autor/ica 2.9.2011. u 04:27

Sever Kosova po ugledu na Južni Tirol

O politici proširenja Evropske unije odlučuju zemlje članice, koje to pitanje nisu prepustile nadnacionalnim telima EU. Dovoljno je da jedna zemlja ima drugačiji stav – kao što je to Grčka u odnosu prema Makedoniji, Kipar i Grčka prema Turskoj ili, donedavno, Slovenija u odnosu prema Hrvatskoj – da bi ceo proces stao.

 

Nemačka, i još jedan broj zemalja EU, slaže se sa SAD da je sada, kada se Srbija nalazi na pragu početka pregovora o članstvu u EU, pogodan trenutak da se utiče na Beograd da prihvati zapadna polazišta za rešavanje krize na Kosovu i u BiH. Pretpostavljam da je namera da se Beogradu omogući da se korak po korak, a ne preko noći, prilagodi zapadnim zahtevima – ocenjuje u razgovoru za Danas Dušan Reljić, stručnjak Nemačkog instituta za međunarodne odnose i bezbednost iz Berlina, odgovarajući na pitanje da li će nemačka diplomatija tvrdog uslovljavanja Srbije dati očekivane rezultate.

Kakav je kompromis moguće pronaći između stavova Beograda i Prištine? Šta je to što bi Kosovo moglo da izgubi, a Srbija da dobije?

– Možda bi Priština u zamenu za priznanje od strane Srbije pristala na dalekosežnu autonomiju za sever Kosova, nalik položaj Južnog Tirola u Italiji. Preduslov je da takvo rešenje prihvati Vašington. Međutim, Beograd je proteklih meseci stavio do znanja da bi priznao Kosovo samo pod uslovom da sever ostane deo Srbije. To Zapad odbija, jer strahuje da bi posle takve nagodbe Albanci u Makedoniji, kao i Srbi i Hrvati u BiH, mogli da zahtevaju ostvarenje svog prava na samoopredeljenje, sve do otcepljenja.

Kako ocenjujete diplomatske inicijative Turske na Balkanu?

– U odnosu prema EU, ali i SAD i Rusiji, Ankara želi da se dokaže kao nezaobilazni činilac u jugoistočnoj Evropi. BiH je najzapadnija tačka, duboko unutar prostora koji okružuju zemlje EU, do koje dopire uticaj Turske. Za Srbiju je uspostavljanje dobrosusedskih odnosa sa svima u regionu među glavnim uslovima za dalje približavanje EU. Za tu svrhu Beograd koristi interes Turske da se, bar u slučaju onih bošnjačkih političara koji su ukorenjeni u političkom islamu, Ankara iskaže kao zaštitnik. Albanski političari na Kosovu trenutno nemaju razloga da ugroze svoj blizak odnos sa SAD svrstavajući se u preteranoj meri s Turskom, koju Vašington sve manje doživljava kao sasvim pouzdanog saveznika.

Kolika je opasnost da države regiona dožive sudbinu evropskih integracija Turske, ili bar one zemlje u kojima je većina građana islamske veroispovesti?

– Na Balkanu, Albanija, Kosovo i BiH trenutno su najmanje odmakli u takozvanoj evropeizaciji. Međutim, nigde na tim prostorima politički islam nema presudan uticaj na raspodelu moći. Sve dok postoji većinsko ubeđenje stanovništva da će i njihove države jednog dana postati deo EU, savezništva s Turskom nisu alternativa. To, međutim, može da se preokrene ukoliko nestanu izgledi za učlanjenje u EU. Onaj deo političkih snaga tog regiona koji u Turskoj vidi prirodnog istorijskog saveznika, mogao bi u tom slučaju da se okrene Ankari.

Da li Srbija ima prostora da „zateže“ odnose u BiH preko Banjaluke i kako vidite mešanje Dodika u kosovski problem?

– Prostor bivše Jugoslavije i dalje funkcioniše po načelu spojenih sudova. Opstaje neformalna politička, ekonomska i kulturna zajednica, gde je odnos prema susednim državama uvek deo unutrašnje politike, a zatezanje ili popuštanje prema komšijama uvek i deo odnosa sa EU, SAD, Rusijom i drugim spoljnim činiocima. Zapad i ostali akteri znaju da Beograd može da utiče na Banjaluku. Kao što vlast u Banjaluci želi da ima uticaj na politiku Beograda i tako, posredno, i na ostale „igrače“ u regionu i spolja.

Građani i privrednici hoće saradnju

Kako komentarišete diplomatski „ispad“ Vuka Jeremića, nacionalističke izjave Jadranke Kosor i, uopšte, zahlađenje odnosa Beograda i Zagreba?

– Stiče se utisak da javnost u obema državama nije više u toj meri prijemčiva za šovinističke parole kao ranije. Predsednici obeju država pokazuju da ne žele da dozvole da se poruše tokom proteklih godina mukotrpno izgrađeni mostovi. Moglo bi da se očekuje da će i privrednici dići glas protiv toga da im beskrupulozni političari kvare međusobne poslove koje tek što su uspostavili.

Tagovi:
Autor/ica 2.9.2011. u 04:27