Sjećanje na stradanja 700 logoraša u logoru Omarska

tačno.net
Autor 6.8.2013. u 11:21

Sjećanje na stradanja 700 logoraša u logoru Omarska

Komemorativni skup u znak sjećanja na stradanje logoraša u zloglasnom logoru Omarska kod Prijedora održan je u organizaciji Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini, Udruženja logoraša “Prijedor 92” i Udruženja logoraša Kozarac.

Cilj današnjeg obilježavanja je da odamo dužnu počast svim žrtvama, da se prisjetimo patnji i stradanja kroz koje su prošle žrtve torture te da prenesemo poruku misije Saveza logoraša BiH – da je naša obaveza da činimo sve da zlo koje se desilo na prostoru BiH više nikada nikome ne ponovi – izjavio je za Fenu predsjednik Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini Jasmin Mešković.

Ceremonija je započela polaskom kolona iz prijedora i Kozarca te je nakon toga uslijedila zvanična komemoracija – pročitana su imena ubijenih, pusšteni baloni u zrak s njihovim imenima te položeno cvijeće.

Jučer je obilježena godišnjica stradanja 124 logoraša koja su iz logora Omarska dovedena na Hrastovu glavicu.

– Logoraši su dovedeni ispred jame koja je duboka preko 20 metara. Tu je vršeno strijeljanje i bacanje u jamu. Ono što što je najtužnije jeste kada su se dželati umorili od ubijanja, donijeli su sebi stolice i iz sljedećeg položaja nastavili strijeljati – objasnio je Mešković.

Predsjednik udruženja logoraša “Prijedor 92” Mirsad Duratović izjavio je za Fenu da je ovo 21. godišnjica postojanja logora Omaska.

– Logor “Omarska” je otvoren 24. maja 1992. godine, a kroz njega je prošlo oko 6.000 osoba, od čega je više od 700 ubijeno u samom logoru, na Hrastovoj glavici i na Korićanskim stjenama – kazao je Duratović.

Komemoraciji su prisustvovali zamjenik ambasadora SAD u BiH Nikolas Hil, potpredsjednik RS-a Enes Suljkanović, predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu Amer Jerlagić i predstavnik člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.

Koncentracioni logor Omarska otvoren je 25. maja 1992. godine i bio je koncentracioni logor za zatvaranje i mučenje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, sa područja općine Prijedor tokom 1992. godine za vrijeme agresije na BiH.

Logor su organizirale lokalne vlasti, nakon nasilnog preuzimanja vlasti, od strane Srpske demokratske stranke, u općini tokom mjeseca maja 1992. godine.

Lokacija logora je rudnik željezne rude “Omarska”, udaljen nekoliko kilometara od istoimenog dijela u općini Prijedor. U logoru je bilo zatvoreno, u krajnje nečovječnim uvjetima, više hiljada ljudi. Logoraši su bili izloženi torturi različitog tipa: fizičkom mučenju, psihičkom maltretiranju, silovanjima i raznim oblicima seksualnog mučenja, te ubistvima.

Logor je bio dio organiziranog sistema deportacije, zatvaranja bošnjačkog i hrvatskog stanovništva tokom 1992. godine. Na teritoriju općine Prijedor, uz logor “Rudnik Omarska”, djelovalo je više sličnih mjesta mučilišta i stratišta poput “Keraterma” u Prijedoru, “Trnopolja” kod Kozarca i drugih, a usko su povezani i s koncentracionim logorom “Manjača” na teritoriju općine Banja Luka.

Prema iskazima svjedoka, sa suđenja na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY), u logoru je bilo pritvoreno i više desetina žena.

Dio njih bio je izložen sistematskim mučenjima i silovanjima.

Računa se da je na području prijedorske općine likvidirano preko tri hiljade ljudi bošnjačke i hrvatske narodnosti.

Od tog broja Bošnjaci su činili preko 90 posto stradalih.

Njihovi posmrtni ostaci se ekshumiraju na širem području prijedorske regije.

Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju vodi se više sudskih procesa pojedincima osumnjičenim za zločine počinjene u logoru. Dio njih je osuđen, a dio sudskih procesa je prebačen na bosanskohercegovačke sud.

Roy Gutman svjetski je poznati novinar američkog lista ,,News-day”, dobitnik Pulicerove nagrade za izvještavanje iz Bosne i Hercegovine 1992. godine, čovjek koji je prvi svijetu prenio istinu o koncentracionim i logorima smrti u Prijedoru.

Danas je agilni reporter za grupaciju američkih novina koji izvještava o ratu u Siriji. Ovih dana navršila se 21 godina otkako je Gutman objavio svoju priču o užasima logora smrti u Omarskoj.

Nakon što je njegova priča objavljena te prenesena na naslovnicama skoro svih vodećih zapadnih medija, neki od logora u kojima je ubijeno na hiljade Bošnjaka i Hrvata Bosanske krajine su rasformirani.

– Ni danas ne osjećam nikakvo zadovoljstvo. Osjećam deprimiranost i grižnju savjesti. Da sam ranije saznao, spasio bih više nevinih ljudi. Da je svijet naučio lekciju, genocid se opet ne bi ponovio, sada u Siriji – kaže Gutman u razgovoru za „Dnevni avaz”.

Gutman navodi da je slučajno saznao za logore smrti u rejonu Prijedora. Prve informacije stigle su mu od radnika „Merhameta”, a kasnije su ih potvrdili svjedoci, diplomati te predstavnici međunarodnih organizacija.

– Pokušao sam otići u Omarsku, ali su nas Srbi odveli u Manjaču. Kada sam zatražio da idemo u Omarsku, rekli su nam da tamo ne mogu garantirati sigurnost. To je samo pojačalo moj osjećaj da se nešto užasno dešava i počeo sam sakupljati informacije. Moji urednici bili su vrlo zainteresirani da se priča objavi, ali i vrlo oprezni da negdje ne pogriješimo. Sve priče koje sam slušao upućivale su na to da je u toku rutinsko masovno ubijanje ljudi.

Konačno, 2. augusta, napisao sam priču o Omarskoj – kazao je Gutman.

Oslobođenje

tačno.net
Autor 6.8.2013. u 11:21

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija