Slavljenica POŠTANSKA MARKA

tačno.net
Autor 13.10.2013. u 07:53

Slavljenica POŠTANSKA MARKA

Povodom 9. oktobra,  Svjetskog dana pošte i filatelije

Piše: Nada Zdravič

Poznajete li  još nešto tako svakodnevno i opće, a tako posebno, rafinirano i sve rjeđe – kao što je poštanska marka? Kad ste zadnji put vidjeli poštansku marku?

9. oktobar se obilježava  kao Svjetski dan pošte i filatelije  (World Post Day) po danu kada je 1874. u glavnom gradu Švicarske ustanovljena Svjetska poštanska unija (UPU – Universal  Post Union). Danas UPU broji 192 zemlje članice. BiH se priključila Svjetskoj poštanskoj uniji 26. januara 1993. i kao što je poznato, zar bi moglo drugačije – ima tri operatera. Prvi poznati poštanski dokument je pronađen u Egiptu i datira iz 255. godine P.N.E. I prije toga su postojale poštanske usluge skoro na svim kontinentima i to u obliku carskih i kraljevskih ‘poklisara’. S vremenom su vjerski redovi i sveučilišta uspostavljali svoje sustave prenošenja poruka u cilju razmjene novosti i informacija.

Razvoj situacije i historijskih događaja obilježio je – ko bi drugi – jedan Slovenac. Nezvanično ali potvrđeno, prvi je ideju o uspostavi poštanske marke imao Lovrenc Košir. 1835. je predložio austrijskom Ministarstvu trgovine, u zamjenu sustava naplate poštarine od primatelja – što je izazivalo osim zastoja i velike novčane gubitke – naplatu od pošiljatelja. Lovrenc Košir je predložio da pošiljke budu frankirane po uzoru na već tada postojeće taksene marke – koje i jesu prethodnica poštanske. Austrijska strana je prijedlog odbila.

Priča kaže da je u slično vrijeme Sir Rowland Hill, engleski učitelj, došao na sličnu ideju. Bio je u nekoj krčmi i zapazio kako poštar konobarici uručuje pismo njenog zaručnika. Budući da si mlada žena nije mogla priuštiti trošak prijema ljubavnog pisma, Hill se ponudio da plati umjesto nje. Priznala mu je da su ona i njen zaručnik, da bi mogli besplatno komunicirati, na kovertama crtali malene simbole i tako izbjegavali preskupe poštanske usluge. Onda je Hill, da bi se prenebregnuo takav način gubitka poštanskih prihoda, 1837. u svom izvještaju pod nazivom ‘Preobrazba  poštanskih usluga, njihov značaj i izvodljivost’ predložio da poštansku uslugu plaća pošiljatelj, ali da to bude simbolična cijena od jednog penija. Preobrazba poštanskih usluga je zahtijevala tri godine, jer je administracija konstatirala ‘gubitak novca’ samo u odlasku pošte, ne vodeći računa o stimulativnim posljedicama preobrazbe pošte na razvoj trgovine i obrazovanja.  Uvođenje poštanske marke je omogućilo sigurniji, brži i jeftiniji prijenos poštanskih pošiljaka.  Sir Rowland Hill je u britanskoj vladi kasnije postao posrednik za poštu, a pripisuje mu se koncept modernog poštanskog sustava i naravno sve zasluge za – uvođenje poštanske marke.

Istovremeno kad i Slovenac Košir i engleski učitelj Rowland Hill,  sličnom idejom se pozabavio knjižar i tiskar James Chalmers iz Škotske. Njegov prijedlog je bio na razmatranju tri godine, ali je bio usvojen. I tri godine kasnije je izdao prvi nacrt za poštansku marku. Tako je prvu poštansku marku 1840. izdala Kraljevska britanska pošta sa likom kraljice Viktorije. Bila je crne boje i vrijedila je jedan penny. Zato je i dobila ime ‘Penny Black’. Crtež njenog Kraljevskog veličanstva, kojeg je nacrtao Henry Corbould, izabran je između 1100  prijedloga.

Prvu poštansku marku u boji  je 1845. izdala pošta švicarskog kantona Basel  (ili Bâle). Cilj uvođenja poštanske marke je bio da pošiljatelj na tipiziranu kovertu zalijepi poštansku marku odgovarajuće protuvrijednosti u novcu, a na marku poštanska služba utisne pečat čime bi se onemogućilo ponovno korištenje.

Ko bi rekao da je naizgled banalna, a sigurno malena poštanska marka – izazvala revoluciju u doslovnom smislu te riječi? Prije 1840. primatelj je plaćao (visoku) cijenu poštanske usluge koju često nije ni tražio ni predvidio u svom budžetu. Tako su mnogi odbijali primiti pismena koja su stizala uz takav način naplate. Moderni način komuniciranja je počeo 6. maja 1840. upotrebom ‘penny black’. Uvođenje naplate usluga u odlasku dovelo je do automatskog povećanja poštanskog prometa u Ujedinjenom Kraljevstvu u svakom smislu. Nakon Velike Britanije najpromućurnija je bila Švicarska,  Francuska i Belgija su slijedile 1849, Austrije se ‘osvijestila’ 1850,  a u našim krajevima  1866. Srbija je  uvela poštansku marku od 10 para.

Na poštanskoj marki se obično nalazi naziv države koja je izdala, nominalna vrijednost, grafički predstavljen motiv, popratni tekst, amblem pošte, godina izdavanja i ime autora marke.  A Englezi ne bi bili to što jesu da se ne razlikuju od ostalih. Poštanske marke Ujedinjenog Kraljevstva nemaju naznačeno ime države: Njeno Kraljevsko visočanstvo se ne legitimira, ono se podrazumijeva.

Filatelija predstavlja sakupljanje i proučavanje poštanskih i fiskalnih maraka. Postoje redovite, prigodne, marke iz automata koje nisu omiljene među filatelistima, službene ili tvz. taksene marke, koje ne spadaju u filatelistička izdanja, porto marke, doplatne i sigurno još koje – ovisno gdje.

‘Najbržu’ poštansku marku je izdala Austrija 30. juna 2008, 41 minut nakon ponoći. Bila je posvećena finalnoj utakmici Europskog nogometnog prvenstva između Njemačke i Španjolske. Utakmica je završena u 22h45. Na marki je ‘prikazan rezultat finala, momčadi, zastave, stadion i strijelci. Tako je austrijska pošta oborila rekord u brzini koji je do tada držala pošta (a ko bi drugi?) Ujedinjenog Kraljevstva sa prigodnom markom u povodu 75 . rodjendana Kraljice Elizabete II. Britanska pošta je pustila u prodaju ovu prigodnu marku samo 10 sati i 24 minute nakon što je njeno Kraljevsko visočanstvo  odobrilo dizajn.

Najskuplja je švedska poštanska marka ‘Treskilling Yellow’ , koja je 1996. prodana za  1,800 000 eura. Najrjeđa je marka Britanske Gvajane iz 1856. – postoji samo jedan primjerak. Prvu tkanu poštansku marku na svijetu izdala je švicarska pošta 21. juna 2000. povodom održavanja filatelističke izložbe  NABA 2000 u St. Gallenu – gradu koji je od 1750. poznat po tekstilnoj industriji. Finska pošta je izdala prvu prozirnu poštansku marku na svijetu, a zove se ‘Ledena noć’  (The Frosty Night). Mistično ozračje zimske noći autor je dočarao velikom pahuljicom, svjetlucavim zvijezdama u daljini i treperavim  polarnim svjetlom.  Ova marka je otisnuta na poseban prozirni film kroz koji se vidi omotnica i tako stvara, ovisno o boji pozadine, uvijek drugačiji izgled ‘Ledene noći’. Pošta Bhutana, naroda koji živi na Himalaji, izdala je 1973. seriju poštanskih maraka koje imaju gramofonski zapis sa lokalnom folklornom muzikom. Pošte Hrvatske su izdale seriju  maraka sa miomirisima ruže, ljubičice i metvice.  A na Svjetski dan zaštite ozonskog omotača 1999. Pošta Hrvatske je izdala poštansku marku ‘s rupom’. Jedna je marka nastala i na Mjesecu: 1969. astronauti su leteći na Mjesec sa sobom ponijeli ‘žig’ sa otiskom marke čiji su otisak ostavili na Mjesecu.

Skoro potpuno bezazlena  italijanska marka, poznata pod imenom gronchi rose, umalo je 1961. izazvala diplomatski škandal između Italije i očito predalekog Perua. Gronchi rose je poštanska marka koja je u aprilu 1961. najavila putovanje italijanskog predsjednika Giovannija Gronchija u tri zemlje južne Amerike, Argentinu, Urugvaj i Peru. Ova poštanska marka je postala slavna zbog  greške, kako to obično biva: ima tri nijanse roza boje, nominalne je vrijednosti 205 lira i predstavlja dio zemlje i Atlantskog oceana u disproporciji  sa prostorom gdje je trebao biti nacrtan predsjednički avion. Italija i Peru su predstavljene u tamnijoj nijansi roza boje.

Italija je od ovog putovanja očekivala potpisivanje značajnih trgovačkih ugovora. Prvi primjerak marke je uoči polaska na put predsjednika Gronchija bio darovan veleposlaniku Perua u Rimu, a italijanska pošta je žurno tiskala ostalo za reklamu i filatelističke poklonike, što je trebalo putovati u predsjedničkom avionu Gronchija u Peru.

Međutim, peruanski veleposlanik je ugledavši marku zaprijetio diplomatskim škandalom, jer je autor grafičke ideje ‘otkinuo’ Peruu jednu amazonsku provinciju za koju je Brazil tvrdio da pripada njima. U jednoj noći je napravljena nova marka  i data na uvid i odobrenje veleposlaniku Perua  u Rimu.

Na prve suvenir gronchi roza marke, koje su već bile  u prometu, poštari su lijepili gronchi crno sivu novu marku. Povučena odmah iz prodaje, gronchi roza ima vrlo visoku cijenu, a gronchi roza bez nalijepljene gronchi sivo crne je – vrlo rijetka poštanska marka.

Najpoznatije državne zbirke poštanskih maraka su zbirka Carske pošte u Berlinu i kolekcija Britanske Kraljevske kuće, a poredi se sa onima egipatskog kralja Faruka i ruskog cara Nikolaja. Najveći privatni sakupljač je grof Philipp la Renotière von Ferrary, sa oko 120 000 maraka.

A ponavljam – kad ste zadnji put upotrijebili poštansku marku?

Danas se pisma šalju u roku odmah brzim elektroničkim putem ili u najčešćem slučaju sve se obavi SMS-om. Društvene mreže su s noge na nogu izbacile papir, pismo i njeno kraljevsko veličanstvo poštansku marku. Da bi prepriječile put odvikavanju od pisanja, što bi nas vratilo u doba nepismenosti (i kolere), te oduzelo nam i ono malo duše, belgijske pošte su lansirale projekat  ‘Profesionalci pera’ i ‘Brigade pisama’. Cilj projekta je bio da se na  poučan način djeci predstavi POŠTA. Učiteljima su dostavili pakete u kojima su između ostalog bila uputstva  i savjeti kako napisati pismo, pedagoške igre o zanimanjima vezanim za poštu i tematskim posterima o europskom kontinentu za starije uzraste.  Nisu zaboravili ni priču o nastanku pisma, jezika i pošte. Samo u dijelu Kraljevine Belgije koji se zove Valonija u projektu belgijske pošte učestvovalo je  2800 škola.

I dok se u Belgiji misli kako oplemeniti pismenost i ne zaboraviti ono što je oduvijek bilo alfa vrijednost, u Ujedinjenom Kraljevstvu se razmišlja  kako zaraditi novce i privatizirati Royal Mail, nacionalni poštanski servis. Prema ispitivanjima koja su objavljena u časopisu Sunday Times 70%  Britanaca se protivi privatizaciji ove institucije koja je osnovana u vrijeme Kralja Henrija VIII i koja se smatra temeljnom kulturnom baštinom.  Ulazak Royal Maila na burzu ovih tjedana bi za državnu kasu predstavljao  prihod od tri i pol milijarde eura. To je najveća privatizacija od vremena one koju je sprovela Thatcher osamdesetih godina. Čelična Lady je svojevremeno iz te velike privatizacije isključila  poštne usluge sa obrazloženjem ‘da nije spremna privatizirati Kraljičinu glavu’ (profil Elizabete II, i drugih Kraljica, bio je redovito na britanskim markama, od ‘penny black’ pa dalje). 100 000 službenika Royal Maila, od ukupno njih 150 000, zaprijetilo je štrajkom.

A gdje je tu Bosna i Hercegovina i njene poštanske marke?

Teško bi mi bilo nabrojati sve, a evo par: na međunarodnom takmičenju 2000. u Italiji marka sarajevskog arhitekte Mufida Garibije sa motivom Kuršumli medrese iz 1573. godine, u konkurenciji 80 zemalja, proglašena je za najljepšu izdatu marku u svijetu iz oblasti kulture u 1999. godini. Ocjena žirija je da je ‘referenca na ovu temu osobito vrijedna, jer ovaj historijski događaj osjetljava važnost školovanja i pismenosti, kao i vezivne niti neophodne za postizanje razumijevanja među ljudima’. Bh. marka ‘Jasnin encijan’, autora Tamera Lučarevića, uposlenika Bh. pošte, dobila je prvu svjetsku nagradu 2011. godine u Kini na temu flora, a dirljivu ratnu priču, o tome kako je nastala ova marka, bh. novine nisu dovoljno popratile.

I zaista : čemu danas, u vrijeme poludjele tehnologije,  služe pošta i poštanske marke?

Povodom 9. oktobra, Svjetskog dana pošte, generalni tajnik OUN Ban Ki-moon je apelirao ‘na vlade zemalja članica da čim više koriste ogroman potencijal poštanske mreže u povezivanju svojih građana i uspostavljanju mosta nad prazninama u današnjem informacionom društvu’.

Hrabro mislim da pošta i poštanska marka služe širenju vidika i socijalizaciji. U to ime Misija Bosne i Hercegovine pri EU u Bruxellesu u povodu 9. oktobra Svjetskog dana pošte organizira u suradnji sa svojom poštom u prostorima Misije izložbu bosanskohercegovačkih maraka. Poštara, a i filatelista ima svugdje. Misija BiH u Bruxellesu želi svijetu pokazati i taj, možda, najdragocjeniji  dio domovine – ono malo pismene duše – nasuprot zaboravu i podivljaloj tehnologiji.

Sretno našoj POŠTI i svim poštama svijeta koje povezuju ljude i njihove poslove!

 

 

tačno.net
Autor 13.10.2013. u 07:53

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija