Stručnjaci upozoravaju: Moramo učiniti sve kako bi izbjegli potencijalne epidemije

Predrag Blagovčanin
Autor 22.5.2014. u 14:34

Stručnjaci upozoravaju: Moramo učiniti sve kako bi izbjegli potencijalne epidemije

Nakon enormne materijalne štete koje su u proteklih sedam dana prouzrokovale nezapamćene poplave građani Bosne i Hercegovine suočeni su s još jednim problemom – alarmantnom epdemiološkom situacijom.

Šef katedre za epidemiologiju i biostatistiku medicinskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Semra Čavaljuga ističe da zbog veoma hladnog vremena u protekloj sedmici još uvijek nema prijavljenih  zaraznih oboljenja, međutim, to ne znači da ih neće biti.

„Prošla sedmica je bila veoma hladna i ako je bilo mikrobioloških uzročnika u vodi, voda je bila hladna pa ih nije bilo u velikom broju. Većina tih mikrobioloških uzročnika može preživjeti na temperaturi od +4 C i nižim temperaturama ali njihovo razmnožavanje počinje tek na višim temperaturama. Druga stvar je što je u tim bujicama došlo je do velikih ispiranja terena, a samim tim ako je negdje nešto bilo otišlo je mehanički negdje dalje“, smatra prof. dr. Semra Čavaljuga.

prof. dr. Semra Čavaljuga

Prof. dr. Semra Čavaljuga napominje da zbog različitog vremenskog peroda inkubacije te činjenice da  su ljudi na terenu od subote,  u ovom trenutku ne možemo imati informacije o petencijalnim epidemija na prostoru zahvaćenom poplavama.

„Moram napomenuti da proces inkubacije u zavisnosti od uzročnika počinje u periodu od jednog dana, a za neke virusne bolesti poput  hepatitisa A i E period inkubacije traje 45 dana. Kada govorimo o inkubaciji crijevnih bolesti  ona traje veoma kratko, ako su u pitanju virusi od jedan dan, a ukoliko su bakterijski počinje od jedan dan ali idu i do sedam, deset pa i više dana.“

Prema informacijama sa terena građani područja nastradalih u poplavama prvenstveno su izloženi  crijevnim zaraznim bolestima.

„Od virusnih oboljenja to su rota i norwalk virusi koji su u principu relativno blaže bolesti i zahvataju mlađu i stariju populaciju. Virusne bolesti uglavnom ako ne dođe do velikih dehidracija ne trebaju posebne terapije. Tu su svakako i već spomenuti virusni hepapitisi A i E ali u slučaju sumnje na njih svakako će se uključiti kolege infektolozi.  Druge bolesti koje se pojavljuju su šigela, salmonela, enterobakterije te  leptospiroza oko koje bi se u ovom slučaju  trebalo voditi računa. Leptospiroza bi se mogla javiti zbog činjenice da su njeni domaćini glodari i ostale životinje, a na tim područjima postoji uginuće životinja. Jedan od načina širenja ove bolesti je i kontaminirana voda. S ovom bolešću treba biti veoma oprezan i zbog činjenice da uzročnik – bakterija – može da uđe i kroz oštećenu kožu“, ističe prof. dr. Semra Čavaljuga.

Govoreći o uzrocima ovih bolesti prof. dr. Semra Čavaljuga naglasila je činjenicu da većina ovih oboljenja predstavljaju bolesti „prljavih ruku“ koje se na taj način i šire.  Također, ove bolesti se šire i neispravnom hranom odnosno onom koja je došla u kontakt sa vodom ili onom koja je dugo stajala van na višoj temperaturi, prljavom vodom, prljavim rukama te fecesom.

Prof. dr. Čavaljuga napominje da pored ovih bolesti koje se šire putem vode u ovakvoj situaciji postoji i dio bolesti koje bi se mogle pojaviti i koje se šire zrakom.

„Ponavljam na svu sreću bilo je hladno i kišno pa Q groznica, koja je i poznata po velikim epidemijama u našoj zemlji ranijih godina u ovim mjesecima ne bi trebala da se pojavi. Hemoragična groznica sa renalnim sindromom iako je već počela također se širi zrakom, a  domaćini su joj sitni glodari poput poljskih miševa koji uriniraju u šumama i poljima. Kada naprimjer izletnici ili šumari udišu aerosol iz tog urina  i udahnu ga na taj način se najčešće zaraze. Iz tog razloga ne bi bilo loše da ljudi koji učestvuju u rašćišćavanju, poput naših studenata nose, barem zaštitne jednokratne maske“.

Član kriznog štaba Civilne zaštite, šef centra za kontrolu zdravlja životinja i  profesor na katedri patologije veterinarskog fakulteta u Sarajevu Hajrudin Beširović istakao je prema informacijama sa terena nema velikog broja uginulih životinja.

„Još uvijek se na zna tačan broj uginulih životinja ali po nekim našim saznanjima to nije neki veliki broj. Ja sam jučer bio na terenu u Ze-De kantonu, u Zenici, Nemiloj, Žepču, Maglaju, Doboju i Željeznom polju. Životinje koje su uginule su zdrave životinje i  stradale su  u poplavama i klizištima itd. Pravovremenom intervencijom Civilne službe na ovom terenu uginule životinje su uklonjene i zakopane tako da nema mogućnosti da te leševe raznesu divlje životinje ili psi.“

prof. Hajrudin Beširović

Prof. Hajrudin Beširović smatra da je najveći problem sa kojim se u ovom trenutku susrećemo nedostatak hrane za životinje.

„Problem je  nedostatak hrane za životinje. Ljudi su ipak zbrinuti. Također, jučer kada sam se vraćao sa terena primjetio sam da ljudi u nedostatku hrane za životinje već kose travu na područjima gdje je voda bila. Voda je u toku tih poplava nanijela na taj teren svega i svačega. Civilna zaštita ima informacije gdje su u prošlosti  životinje koje su usljed raznih zaraza i infekcija uginule bile zakopane. U ovakvim situacijama postoji opasnost da kada se voda povuče, povuče i te leševe tih zakopanih životinja. Ukoliko se to desi onda možemo očekivati razne infekcije.“

Prema riječima prof. dr. Hajrudina Beširovića sličnu situaciju poput ove imali smo prije nekoliko godina na području Livna kada je u poplavama koje su tad zahvatile taj kraj zbog neadekvatnog saniranja leševa uginulih životinja došlo do pojave antraksa.

„Leševi uginulih životinja bili su plitko zakopani. U trenutku kada se voda povukla ti leševi su isplivali iz zemlje.  Pored antraksa u ovim situacijama možemo očekivati klostridijalne infekcije, a zbog činjenice da sada ide toplo vrijeme pojavljuju se komarci koji su nosioci mnogih bolesti. U prvom redu virus zapadnoga Nila. Taj virus imali smo prošle godine u Sarajevu, pa obzirom na taj podatak, pojavu virusa možemo očekivati u ovom periodu. Obzirom da na područjima koja su bila poplavljena imamo veliki broj parazita, komaraca, krpelja sve to predstavlja potencijalnu opasnost.“

U što efikasnijem suzbijanju vektorskih bolesti čiji su prenosnici komarci prof. dr. Semra Čavaljuga smatra da bi područja nastradala u poplavama kao i bare koje će se formirati na ovom terenu trebalo sanirati insekticidima. Prof.dr.  Čavaljuga također ističe i mogućnost pojave šuge odnosno  scabiesa u kolektivnim smještajima.

„Šuga ili scabies najčešće se pojavljuje u kolektivnim smještajima i u područjima gdje je loša higijena. Ova bolest uglavnom se prenosi sa čovjeka na čovjeka ili preko posteljine. Kada govorimo o šugi onda je u prevenciji  najvažnije održavati visok nivo higijene u kolektivnim smještajima te  prati i mijenjati garderobu koliko god je to moguće. Također kada govorimo o preventivi ljudi ne bi trebali predugo boraviti u mokroj odjeći. Koliko god to nekome smiješno i starinski izgledalo odjeću i posteljinu treba stavljati na jako sunce. Također često prati ruke i održavati visok nivo lične higijene. To su priručne metode ali veoma efikasne u prevenciji i suzbijanju epidemija.“

U cilju što efikasnijeg suzbijanja epidemija prof. dr. Hajrudin Beširović rekao je da je u ovom trenutku veliki posao na lokalnim veterinarskim službama  i organizacijama koje se bave deratizacijom, dezisekcijom i dezinfekcijom  te da te službe moraju svakodnevno biti na terenu.

„Taj posao se mora odraditi odlično kako ne bi došli u situaciju izbijanja bilo kakve epdemije. Prema informacijama sa terena u ovom trenutku ljudima najviše nedostaje tehničkih sredstava poput pumpi za vodu kao  i sredstava za dezinfekciju“, ističe prof. dr. Hajrudin Beširević.

Prema mišljenju prof. dr. Semre Čavaljuge savremena dezinfekciona sredstva su odlična. Međutim zbog teške materijalne situacije građana u ovim područjima za dezinfekciju mogu se koristiti i sredstva iz domaćinstava.

„Ukoliko nemaju dezinficijensa mogu koristi razblaženu varikinu i ostale hlorne preparate. Rastvori varikine mogu dodavati tehničkoj vodi, kreč i hlorni kreč mogu koristiti za sanaciju septičke jame. Solna kiselina također se može koristiti za dezinfekciju. Dakle, svi hlorni preparati.  Naravno apelujem na građane da ne piju neprokuhano mlijeko i vodu. To su sve preventivne mjere i sredstva koja su nama u ovoj zemlji pomagala i prije 50 ili 60 godina. Naravno ko može da sebi obezbjedi i savremena sredstva treba ih koristi i dati im, naravno, prednost pred priručnim.“

Epidemiolog prof. dr. Semra Čavaljuga kao i prof. dr. Hajrudin Beširović ovim putem  uputili su  apel svim građanima  da  ukoliko primijete bilo kakve simptome bolesti poput znojenja, vrućine, temperature ili drhtavice, povraćanja, proliva obavezno da se  jave kolegama koji su u praksi. Također prof. dr. Semra Čavaljuga je upozorila da se lijekovi ne uzimaju samoinicijativno pogotovo ne antibiotici jer oni na kraju mogu napraviti više štete nego koristi.

 

 

 

 

 

 

 

Predrag Blagovčanin
Autor 22.5.2014. u 14:34

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija