POVODOM 130. GODIŠNJICE ROĐENJA JOSIPA BROZA TITA, PREDSJEDNIKA SFRJ, PREDSJEDNIKA ORUŽANIH SNAGA I OSNIVAČA POKRETA NESVRSTANIH

SVJETSKE LIČNOSTI O TITU

Armando Černjul 
Autor 21.5.2022. u 16:55

Izdvajamo

  • Sergej Bondarčuk, sovjetski filmski glumac i redatelj: "Tito je neobično ugodna i kompletna osoba. Jednostavan u kontaktima, gotovo čaroban i zanimljiv sugovornik... Uvijek sam bio zapanjen njegovom energijom, u ratu, poslije rata, danas... Jer Tito je ne samo veliki ratnik već i revolucionar, mislilac, državnik. On je, rekao bih, velika stijena naše epohe."

Povezani članci

SVJETSKE LIČNOSTI O TITU

 

“Maršal Tito je najveći heroj Drugog svjetskog rata” (Dwight D. Eisenhower, general i američki predsjednik)

U svojoj bogatoj državničkoj aktivnosti predsjednik Tito je na Brionima primio i razgovarao s velikim brojem državnika, političara, umjetnika, književnika, sportaša, novinara i drugih ličnosti iz gotovo cijelog svijeta. Neki od tih ljudi došli su u privatni posjet našem predsjedniku, a pojedine ličnosti jednostavno su došle na odmor i u vrijeme kad Tito nije bio na Vangi.

Najprije bilježim izjavu koja je malo poznata, odnosno ulomak iz predgovora knjige (brošure) “El Movimiento de Liberacion Nacional Yogoeslavo y el Marscial Josip Broz Tito” Hinka Raspora što ga je napisao Carlos Rodriguez, član CK Partido Socialista Popular (tadašnji naziv za Komunističku partiju Kube), a koju je izdala na španjolskom jeziku “Grafica Moderna Cuba y Amargura” u Havani 1944. (prije mnogo godina imao sam intervju s Hinkom Rasporom koji mi je poklonio tu i još jednu brošuru o NOP-u i Titu – op. A.Č.). Zanimljivo je da su se Tito i dr. Rodriguez sastali na Brionima, 5. srpnja 1979. godine. Tog dana, dr. Rodriguez je razgovarao s predsjednikom Titom u svojstvu člana Politbiroa CK KP i potpredsjednika Državnog vijeća Republike Kube i to u vezi s održavanjem predstojeće Šeste konferencije nesvrstanih u Havani.

Dr. Rodriguez je u predgovoru knjizi Hinka Raspora, predratnog komunista sa Sušaka, današnjeg predjela Rijeke, napisao: “1941. Jugoslavija je bila podvrgnuta najvećim iskušenjima. Bila bi se spasila nacističke invazije da je regent Pavle poslušao svoj narod i sklopio pakt sa Sovjetskim Savezom, svojim zaštitnikom u napadu. Međutim, to su bila vremena histerične antisovjetske kampanje kojoj je regent Pavle podlegao. Odbacivši pakt sa Sovjetskim Savezom, omogućio je prolaz Hitlerovoj bandi i pružio priliku Nediću da se pojavi kao mrlja u veličanstvenoj historiji svoje zemlje.

Ali se narodi Jugoslavije nisu predali. Usprkos unutarnjim političkim i vjerskim razlikama, potenciranim od reakcionarnih i profašističkih vlastodržaca, gnjev potlačenog naroda razvio je antinacističku svijest masa i podigao nacionalni ponos naroda. Narod je našao svoje besprijekorne rukovodioce. Imena kao Nedić, Pavelić, Mihajlović, Maček ostat će pokopana ispod ruševina nacizma, dok će Tito imati u svim vremenima narodne pjesnike koji će pjevati o njegovim djelima (…).

Hinko Raspor otkriva Kubancima tko su Tito i partizani

Poslije odlučnih izjava Čerčilovih lako je uočiti s većom jasnoćom smjer jugoslavenske politike. Ali Raspor nije čovjek koji je trebao kompas prvog engleskog ministra radi vlastite orijentacije. Kada je još svjetsko javno mnijenje, pod utjecajem pacifista i zagovornika nacizma, osuđivalo Tita i veličalo Dražu Mihajlovića, i kad su međunarodne agencije na smion način historijski negirale Tita, smatrajući ga apsurdnom tvorevinom sovjetske diplomacije i pripisivali Draži Mihajloviću i njegovim prijateljima otpor jugoslavenskih naroda, Raspor je umnogome pomogao kubanskim antifašistima da se dobro upoznaju  s tokom isprepletenih političkih događaja i upoznao ih s poljem rada Tita, Ribara i njihovih slavnih partizana… Nalazimo se u trenutku u kojemu narodi sami kroje svoju vlastitu sudbinu. Nijedan drugi narod nije pozvaniji od naroda Jugoslavije koji bi mogao bolje izgraditi demokratsku državnu tvorevinu. Oni koji su znali ginuti s takvom vedrinom i zanosom, koji su, bespomoćni i izolirani, protiv nekoliko puta jačih neprijateljskih snaga ustali u borbu do uništenja onih, koje je svijet proglasio nepobjedivima, oni koji su znali izvesti širok program nacionalnog jedinstva koji obuhvaća sve, od komuniste do crkvenog dostojanstvenika, imaju otvoren i širok put u budućnost.

Predstavljajući Raspora kubanskim čitaocima, ostavljamo u ovim kratkim stranicama naše emotivno priznanje neizmjerne zahvalnosti kojom Kuba promatra neprocjenjive žrtve i nepobjedivu borbu Tita i njegovih partizana”.

Heinrich Himmler, njemački nacistički vojskovođa i bliži Hitlerov suradnik: “Moram reći da je on stari komunista, taj herr Josip Broz, da je vrlo čvrst čovjek. Taj zaista zaslužuje titulu maršala (…). On je naš neprijatelj, ali volio bih imati tucet Tita u Njemačkoj (…)”.

Charles de Gaulle, predsjednik Francuske: “Tito je legendarni junak…”

Džavaharlal Nehru, predsjednik vlade Indije: “Tito je vođa hrabre zemlje, koja je u borbi za slobodu izgubila velik dio stanovništva… Maršal Tito ostvario je u svojoj zemlji takav tip socijalizma koji se razlikuje od onog što se stvara u Sovjetskom Savezu”.

Dr Kwame Nkrumah, predsjednik Gane: “Borbe koje ste vodili, kao hrabrost i odlučnost koju ste ispoljili da, usprkos svemu i u ovim borbama pobijedite, poslužit će kao veliko nadahnuće nama koji na afričkom kontinentu još vodimo rat protiv zala imperijalizma i kolonijalizma”.

Dolores Ibarruri-La Pasionaria, španjolska revolucionarka i komunistkinja: “Prema Jugoslaviji i Jugoslavenima mi smo uvijek imali naročitu naklonost, borili smo se zajedno u Španjolskoj. Mnoge drugove iz Jugoslavije sretala sam i ovdje u Moskvi. Sada mi je teško sjetiti se kad sam prvi put srela Tita. Ali, uvijek sam prema njemu gajila posebno divljenje. On je bio borac; stekao je ogroman ugled u čitavom svijetu.”

Willy Brandt, bivši zapadnonjemački kancelar: “Za narod Jugoslavije bio je dar sudbine što su u godinama najvećih opasnosti imali takvog vođu kao što je predsjednik Tito. On je jedna od najmarkantnijih ličnosti našeg vremena. Njegova je politika oduvijek stajala u službi mira.”

Moravia: U trci historije Tito je za sobom ostavio mnoge takmičare!

Neal Armstrong, američki astronaut: “Predsjednik Tito je čovjek koji razaranje i rat pretvorio u stvaranje i mir.”

Leonid Brežnjev, generalni sekretar CK KPSS: “Mi ističemo velike osobne zasluge druga Tita pred revolucionarnim pokretom. U povijesti se može naći malo primjera kad je ličnost rukovodioca toliko djelovala na razvoj svoje zemlje kako, evo, već nekoliko desetljeća djeluje na razvoj Jugoslavije djelatnost druga Tita.”

Džombo Kenijata (Jomo Kenyatta), predsjednik Kenije: “Tito je heroj naše epohe. Kenijski narod poznaje ga kao takvog. Kao takvog zna ga čitava Afrika, a i svijet.”

Alberto Moravia, talijanski književnik: “Može se tvrditi da je u trci historije Tito ostavio za sobom mnoge takmičare i da ga, valjda, nitko nije pretekao.”

Ivan Meštrović, hrvatski kipar: “Susret i razgovori s Titom otvorili su mi nove vidike. Ličnost predsjednika Tita duboko me impresionirala (…)”.

Mario del Monaco, talijanski operni pjevač: “Pozvao me da na Brionima priredim koncert za mnoge visoke ličnosti. Odmah me očarao. On je izuzetno ljubazna, plemenita osoba… Ja sam u svojim susretima s velikim političarima mogao procijeniti tko koliko vrijedi. Tito je čudesna ličnost s velikim djelom iza sebe, zaslužan građanin svijeta”.

Glumac Bondarčuk: Tito je velika stijena naše epohe!

Sofija Loren, talijanska filmska glumica: “Za sedam sati koliko smo proveli na Brionima, nije bilo ni jednog trenutka u kojem nismo znali što radimo. Vrijeme je prosto letjelo, jer biti u društvu s Titom je pravo zadovoljstvo – najveće koje jedan glumac može doživjeti”.

Carlo Ponti, filmski producent i suprug S. Loren: “Brioni sada ne samo da predstavljaju ljepotu jadranske vegetacije, nego cijeli jedan pojam – predsjednik Tito je ličnost o kojoj govori cijeli svijet. On je postigao mnogo i kao ličnost i kao državnik (…)”.

Sergej Bondarčuk, sovjetski filmski glumac i redatelj: “Tito je neobično ugodna i kompletna osoba. Jednostavan u kontaktima, gotovo čaroban i zanimljiv sugovornik… Uvijek sam bio zapanjen njegovom energijom, u ratu, poslije rata, danas… Jer Tito je ne samo veliki ratnik već i revolucionar, mislilac, državnik. On je, rekao bih, velika stijena naše epohe.”

Orson Welles, filmski glumac i redatelj, nije mogao doći na Brijune i poslao brzojav predsjedniku Titu: “Ne nalazim dovoljno riječi da Vam izrazim koliko sam nesretan zbog toga što ne mogu doći na Brione i susresti se s Vama. To bi za mene bio najljepši događaj godine.”

Antun Augustinčić, hrvatski kipar: “Na Titovu licu uvijek je lebdio mir. To nije samozadovoljstvo, jedan apsolutni psihički mir, ali pazite, to nije trenutak, to je stanje, trajno stanje. Uvijek sam osjećao da ta strašna smirenost nije ilustracija trenutka nego izraz karaktera. Ne, ne nije lako vajati to lice, iskazati taj mir i odlučnost, jer to lice bez defekta, nemaš se za što uhvatiti, nema ‘nepravilnih interesantnosti’ ili ‘interesantnih nepravilnosti’, kako hoćete, za što se  umjetnik obično uhvati da radi”.

Burton: Ponekad mi se učini da je Velšanin kao i ja 

Richard Burton, američki kazališni i filmski glumac: “Veliki sam obožavatelj maršala Tita još od 1945. godine, kad je Tito za nas postao nešto stvarnije od mita. Jer, u početku nismo znali je li to stvarna ličnost ili kakva organizacija, ili pak pseudonim. Znali smo da u Jugoslaviji postoji nešto misteriozno što se zove Tito i što je među Nijemcima stvorilo pakao. Najviše sam oduševljen Predsjednikovom jednostavnošću, skladom misli i mirnoćom. Tito je posve drukčiji nego što sam ga zamišljao. Mislio sam da tako veliki državnik mora biti čovjek žestoke prirode, a Tito je miran, skladan, dobro raspoložen i vrlo duhovit… Ponekad mi se učini da je Tito Velšanin kao i ja”.

Ahmed Seku Ture, predsjednik Gvineje: “Ovaj dostojan sin, slavan borac za opći napredak bio je, bez svake sumnje, jedna od najvećih ličnosti našeg vremena, jedno od savršenih i postojanih oličenja legitimnih težnji i želje za nezavisnošću i solidarnošću koje su vodile naše narode stvaranju jednog novog društva…”

Enrico Berlinguer, generalni sekretar KP Italije: “Do kraja je ostao dosljedno angažiran u svojim brojnim bitkama”.

Fidel Castro, prvi sekretar CK KP Kube i predsjednik kubanske vlade: “Pokret nesvrstanosti dirnut je gubitkom Tita koji je bio jedan od njegovih slavnih osnivača…”

Indira Gandi, indijska premijerka: “Otišao je stvaralac historije…”

Helmut Schmidt, kancelar Savezne Republike Njemačke: “Veliki broj država slijedio je Jugoslaviju na putu nesvrstanosti. Ako se danas sve jače afirmira saznanje da taj pokret može igrati ulogu kao važan element stabilnosti u svijetu i ako on zaista ostane izvan blokova, onda za to u suštini treba zahvaliti predsjedniku Titu. Predsjednik Tito za sobom ostavlja trajno i obavezujuće životno djelo. Vlada Savezne Republike Njemačke je spremna da doprinosi da se ovo djelo nastavi.”

Moamer el Gadafi, predsjednik Libije: “Smrt jugoslavenskog Predsjednika predstavlja veliki gubitak za svjetski mir, nesvrstanost i svijet u cjelini. Odlazak velikana kakav je bio Tito nameće veliku obavezu liderima nesvrstanog svijeta u njihovoj odgovornosti za mir u svijetu.”

Husein I., kralj Hašemitske Kraljevine Jordana: “Njegova borba i nepopustljivost pred nepravdom, njegova odanost principima u koje je vjerovao i njegova podrška obespravljenima u svijetu, čine da njegova smrt duboko pogađa sve narode.”

Josip Broz – dijete 20. stoljeća

Fitzroy MacLean, član britanskog parlamenta i pisac (u knjizi “Tito”, koja je objavljena u Zagrebu, Beogradu i Titogradu – sada Podgorica): “Ako je ikada postojalo dijete 20. stoljeća, bio je to Josip Broz, rođen osam godina prije početka stoljeća, sin siromašnog hrvatskog seljaka, koji će odjednom, nekih pedeset godina kasnije, postati maršal Jugoslavije – Tito. Krvavi kameni međaši našega stoljeća: dva svjetska rata, ruska revolucija, španjolski građanski rat, pojava Staljina, Hitlera i Mussolinija, velike sovjetske čistke tridesetih godina, atentati u Sarajevu i Marseillesu – sve je to utjecalo na njegovu karijeru. A on je sa svoje strane obilježio stoljeće.

Oluje što ih je Tito krotio raznijele bi slabijeg od njega. Kroteći ih, nosile su ga korak dalje na njegovu putu (…). Vojni kroničari će Tita spominjati kao velikog gerilskog vođu. Po sudu povijesti će vjerojatno prevagnuti njegov otpor Staljinu i značenje toga otpora za svjetski komunistički pokret. Do 1948. sovjetska moć je sigurno počivala u apsolutnom autoritetu i nepogrešivosti Kremlja. Tito je osporio i jedno i drugo, i opstao. A poruka i utjecaj tog opstanka proširili su se daleko preko granica njegove zemlje i trajanja njegova života. Pokazao je da svi vide što se može učiniti mudro vođena hrabra i nezavisna mala zemlja. Događaji iz 1948. i rezultati koji su ih iz njih slijedili, označili su prekretnicu u povijesti (…)”.

Na kraju odlučih napisati i podatak da je današnji američki predsjednik Joe Biden upoznao predsjednika Tita na sahrani Edvarda Kardelja 10. veljače 1979. godine. Tadašnji 37-godišnji senator Biden bio je u američkoj delegaciji predsjednika Jimmya Cartera, a kad se vratio u SAD, 1. ožujka poslao je kratki dopis predsjedniku Titu (pismo je potpisao Joseph R. Biden, senator). Kad je predsjednik Tito umro na veličanstvenu sahranu u Beogradu, američki predsjednik Carter poslao je majku Lilian Carter.

Armando Černjul 
Autor 21.5.2022. u 16:55