TERORIZAM I “LINGVISTI”: JEZIK JE KUĆA UBITKA

Amila Kahrović - Posavljak
Autor 7.7.2016. u 11:43

TERORIZAM I “LINGVISTI”: JEZIK JE KUĆA UBITKA

Foto: independent.co.uk

Portali uglavnom nisu položili ispit zrelosti kada se radi o prenošenju i komentiranju videoklipova s terorističkim prijetnjama. Poseban element komičnosti pripada medijima koji negiraju postojanje bosanskog jezika, ali samo dok ga ne uoče u ovakvim porukama. Tada su škole na bošnjačkom, a teroristi na bosanskom jeziku

Piše: Amila Kahrović-Posavljak, analiziraj.ba

Odgovorno reagirati na prijeteće videoklipove koje javnosti šalju pripadnici takozvane Islamske države Iraka i Levanta, veliki je izazov za medije. Posebno ako se uzme u obzir činjenica da se od toga često napravi medijski spektakl. Nije zgoreg napomenuti da je to i cilj terorista, s obzirom da je transparentnost prijetnji i zločina jedna od njihovih strategija. Pristajanje na standarde koje postavljaju teroristi dolazi do izražaja i u imenovanju. Svi analizirani portali koriste naziv Islamska država Iraka i Levanta, a ne Daesh, što predstavlja arapski akronim koji su teroristi odbacili – prijeteći da će svima koji ga koriste “odrezati jezike” – dok ga je većina svjetskih vlada prihvatila jer simbolizira negiranje državnosti ovoj terorističkoj tvorevini.

Kada su Jasmin Keserović i Ines Midžić – porijeklom iz BiH – poslali prijeteće poruke, portali su pisali o tome. No, tekstovi su uglavnom bili veoma plošni ili, pak, politizirani i to pitanjem jezika.

Bezazleni teror

Traženje mišljenja stručnjaka u tekstu je pohvalna praksa. No, bitan je i način kako se to radi. U tekstu na Depo portalu postoji samo jedan sugovornik – Vlado Azinović. Posebno je problematično kada sugovornik priču o organiziranom  poduhvatu, kakav je terorizam, svede na problematiku toga kako će poruke koje se šalju odzvoniti u glavama mentalno nestabilnih osoba. Novinari portala Dnevnik.ba pokazali su nepoznavanje osnovnih pojmova o kojima pišu. Tako su u tekstu “Jasmin Keserović u bizarnom videu pozvao muslimane da napadaju kršćane” izjednačili pojmove selefista i pripadnika IDIL-a. Osim toga, Keserovićeva prijetnja se ne može svesti samo na poziv muslimanima da ubijaju kršćane, posebno kada se uzme u obzir dio iskaza “i njihove saveznike” te činjenica da od ovog terorizma stradaju i ljudi koji nisu kršćani. Reduciranje terorističke prijetnje na iskoristivu političku poruku je učestala praksa.

Nekada je novinarski pristup prijetnjama IDIL-ovih pripadnika porijeklom iz BiH osmišljen po konceptu za klik više. Tako je Depo, pišući o prijetnjama Inesa Midžća, tekstu dao naslov “Ines Midžić iz Bihaća poziva na ubistva tri osobe iz BiH – evo o kome se radi”, kao da je riječ o nagradnoj igri. Portal Radio Sarajevo imao je mnogo umjesniji naslov: “Novi ISIL-ovac prijeti na bosanskom: naveo konkretna imena”. No, ovaj naslov sadrži i jednu nezanemarivu stilsku grešku. Novi ISIL-ovac sugerira da se Midžić skoro pridružio ovoj terorističkoj formaciji, iako u tekstu stoji da je to učinio 2013. godine. Preciznije bi bilo govoriti o novoj poruci, a ne novom ISIL-ovcu. Midžić je u videoklipu spomenuo i nekadašnjeg muftiju Muamera Zukorlića. Srbijanski portal Reporter.rs je u tekstu koji tretira ovu temu imao samo jednog sugovornika i to bivšeg šefa beogradske policije Marka Nicovića, koji je utvrdio da je prijetnja spin Muamera Zukorlića. Ovo se može posmatrati kao primjer neprofesionalnog pristupa s obzirom na ozbiljnost terorističkih akcija širom svijeta. Novinari nisu išli u dublje istraživanje, već su se zadovoljili stavom Nicovića, koji je i jedini sugovornik u tekstu. Primjer donekle odgovornog pristupa dao je portal Avaz.ba, koji, iako ima samo jednog sugovornika, iznosi osnovne podatke o Keseroviću uz napomenu da je za njim već raspisana potjernica.

Škole na bošnjačkom, teroristi na bosanskom

Za razliku od federalnih medija, oni u RS-u i regionu najviše su se bavili jezikom kojim je govorio terorista. Tako je portal Blic.rs pisao o džihadisti koji prijeti na bosanskom jeziku. Istovremeno, taj je portal imao seriju tekstova kojim se negira postojanje bosanskog jezika ili se pak skreće pažnja na Ramiza Salkića, koji je, “zanemarujući lingviste”, organizovaoskup o bosanskom jeziku u Banjoj Luci. Osim toga, ovaj portal je angažirao odbor za standardizaciju SANU da čitaocima “pojasni” nepostojanje bosanskog jezika.

Nezavisne.com pisale su o teroristima koji prijete na “našem jeziku”, a imali su i jedan od najsadržajnijih i najinformativnijih tekstova o onima koji se bore u Siriji. Iako je prenio tekst s portala Radio Sarajevo i N1.info.ba, portal Kurir.rs nije propustio priliku da u naslovu naglasi kako je prijetnja bila na bosanskom jeziku iako niti ovaj portal ne priznajepostojanje tog jezika. I na Informeru je džihadista prijetio na bosanskom jeziku. Koji za ovaj portal inače – ne postoji.

Zanimljivo, Pressrs.ba pisao je o prijetnji na srpskom jeziku. Tako su novinari ovog portala pokazali, ako ništa, a ono dosljednost u stavu da su “bosanski i crnogorski” samo drugi nazivi za srpski jezik. S obzirom na kontekst političkog i institucionalnog negiranja u Srbiji i bh. entitetu RS, može se reći da se – kod insistiranja na tome da teroristi govore bosanski jezik – radi o politizaciji problema terorizma.

Iako hrvatski portali uglavnom ne negiraju bosanski jezik, često je prenaglašavana činjenica da se teroristi služe baš njim. Time se prešlo iz neutralnog u ideološki obojen stilski registar. Primjer je portal Slobodna Dalmacija s tekstom pod naslovom “Džihadist na tečnom bosanskom poziva na ubojstva po cijelom svijetu: Smrt kršćanima i njihovim slugama”. No, šta ovdje predstavlja “tečni” bosanski jezik? Činjenicu da je terorista ujedno i odličan lingvist ili pak naglašavanje njegovog bosanskog porijekla? Osim toga, u tekstu postoji i jedan veoma problematičan iskaz: “Ono što će zgroziti nas jest činjenica da džihadist iz videa prijeti na tečnom bosanskom jeziku.” Ako je vjerovati ovom portalu, javnost će više zgroziti jezik kojim je prijetnja izgovorena negoli poruka koja je poslana. I portali Večernji.ba te Večernji.hr u naslovima su istakli da se radi o bosanskom jeziku. Doduše, bitno je napomenuti da, za razliku od portala iz RS-a i Srbije, oni ne negiraju bosanski jezik.

Sve u svemu, bosanskohercegovački i regionalni portali nisu položili ispit zrelosti kada se radi o prenošenju i komentiranju videoklipova s terorističkim prijetnjama.

Amila Kahrović - Posavljak
Autor 7.7.2016. u 11:43

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija