TOP LISTA REFORMISTA: EVO KAKVI SU NAM ČLANOVI PREDSJEDNIŠTVA

Amila Kahrović - Posavljak
Autor 6.2.2016. u 12:16

TOP LISTA REFORMISTA: EVO KAKVI SU NAM ČLANOVI PREDSJEDNIŠTVA

Bosna i Hercegovina izrazito je siromašno, ksenofobično, ratoborno i zaostalo društvo. Za razliku od članova Predsjedništva, koji se predstavljaju kao slobodoumni, progresivni, miroljubivi i efikasni menadžeri. Gdje smo onda pogriješili kad tako uspješni ljudi vode ovako neuspješnu zemlju?

O njima se mnogo govori i piše, od kritičkih članaka do tekstova koji ih veličaju. No, pogledajmo kako članovi Predsjedništva BiH u istupima predstavljaju sami sebe. U tekstu su analizirani intervjui koje su Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić dali za televizije i portale protekle godine.

Bakir Izetbegović: Ram za sliku bošnjačkog nasljednika

Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda u intervjuima se predstavlja kao čvrsta ruka političke scene u BiH. Na više nivoa postavlja se kao “gazda u kući”. U emisiji Upitnik na NTV Hayat (3. 11. 2015.) tvrdi da je “uveo Čovića da bude generator, a ne opozicija ili onaj koji koči” te da baš on “gura” Dragana Čovića da preda aplikaciju BiH za članstvo u EU. UPressingu (4. 11. 2015.), u kojem je gostovao skupa s Aleksandrom Vučićem, insistira na tome da se srpski narod sporo suočava s prošlošću i da Vučića ne treba previše opterećivati, čime se trudio pozicionirati kao širokogrud i realista. Istovremeno, nije dozvolio da se dovode u pitanje istine naroda koji zastupa. Kao realista se predstavio i uintervjuu na portalu Faktor.ba (10. 9. 2015.) tvrdeći da je “politika umijeće mogućeg, a ne spisak lijepih želja”. I ovdje je potvrdio poziciju čvrste ruke tvrdeći da “SDA nikom, i ni u čemu ne popušta, a neće popuštati ni hirovima DF.”

Izetbegović se predstavlja kao odgovoran i nesebičan, što je posebno isticao kada su ga novinari pitali o “pomirenju” s Fahrudinom Radončićem. Tako je u Pressingu (3. 6. 2015.) rekao da je spreman miriti se s Radončićem jer to “nije moja stvar, ja predstavljam opštu stvar, predstavljam ovu zemlju, predstavljam narod u njoj. Nije bitno moja sujeta, moj ponos.” Isto je potvrdio u emisiji Interview 20 (30. 9. 2015.) kada je rekao “ovo nije moj privatni biznis, dakle neki moji povrijeđeni osjećaji i ponos i ostalo, ja sam spreman kao političar to staviti u drugi plan i raditi ono što je dobro za ovu zemlju.”

Zanimljivo je da se Izetbegović postavlja kao nenacionalist. U pomenutom izdanju Upitnikatvrdi da se brine o svima i da bh. naciju doživljava kao svoju te da je uskogrudo biti nacionalista i šovinista. U emisijama Pressing i Upitnik Bakir Izetbegović se predstavlja kao neupitno moralan te tvrdi da je razlog bavljenja politikom “borba za pravedne ciljeve”. U obje emisije je istakao da nikada nije učinio nešto što bi moral običnog čovjeka, njegove vjere, moralni zakon i ispravni pogled na svijet – osudili. U obje emisije Bakir Izetbegović je rekao da je u vrijeme direktorovanja u Zavodu za izgradnju primio na razgovor čak 10.000 ljudi. U Pressingu je još utvrdio da nema mjesta gdje nije bio, da je bio na “bukvalno stotine mjesta” i da je obišao “svu provinciju bosansku”, predstavljajući se kao čovjek blizak narodu. U pomenutim emisijama, ali i Teleringu  (18. 10. 2015.) istakao je da nema nikakvih užitaka, da ne putuje i da živi “u tri kutije”: office, kuća i auto. Predsjednik SDA i član Predsjedništva BiH u nastupima se predstavlja kao čovjek koji se s oponentima ne obračunava ad hominem, već se, kako je istakao u Pressingu, bori s njima da pokrene procese koje bi njegovi oponenti da zaustave. Uz sve to se trudi ostaviti dojam pristojnog čovjeka, pa uPreessingu traži dozvolu za upotrebu termina “pelcovan”. Transparentnost i čistoću trudi se dokazati ležernim isticanjem da se ne boji nikakve istrage protiv njega jer su to “budalaštine”. Predstavlja se i kao timski čovjek koji doprinosi unutarstranačkom miru te nekadašnje oponente u stranci (Adila Osmanovića i Sadika Ahmetovića) nagrađuje pozicijama (Pressing), uz sve to lično donoseći investicije (Upitnik). U svakom od medijskih istupa, Bakir Izetbegović je isticao donošenje investicija i koliko je u BiH uloženo njegovim zagovaranjem. Često se predstavlja kao čovjek koji tradira politiku svog oca.

Bakir Izetbegović ima web stranicu putem koje je s njim moguća komunikacija, te Facebook i Twitter nalog koji se redovno ažuriraju. Loše je što njegova web stranica nema lektora te su pravopisne greške, čak pisanje imena mjesta i gradova malim početnim slovom, konstanta.

Dragan Čović: Svjetsko, a naše

Dragan Čović se predstavlja kao antiksenofobičan čovjek koji smatra da “moramo sustavno djelovati na suzbijanju učinaka predrasude i ksenofobije u društvu”. U istomintervjuu (9. 10. 2015.) pozicionira se kao integrativan političar koji insistira na “dobrobiti svih” i na reformama koje bi bile socijalne, gospodarske i političke, a ne svedene na nacionalne partikularizme. Zanimljivo je da mnogo frekventnije od kolega koristi prvo lice množine. U pomenutom intervjuu predstavlja se kao državotvoran političar kome je stalo do dobrobiti zemlje i njenog prijema u NATO.

Tako je i u emisiji Crta BHT1 (22. 9. 2015.) tvrdio da “BiH nema drugog puta do europskog puta i puta u NATO savez”.

Političke neistomišljenike ne napada ad hominem, već ih svrstava u ljude koji kritikama žele “povećati svoj domoljubni rejting”. Postavlja sebe kao medijatora između BiH i Hrvatske, insistirajući na tome da on predstavlja BiH, a ne Hrvatsku. Osim BiH i Hrvatske, postavlja se i kao medijator između Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića. U intervjuu Feni, koji je prenio portal 24sata.info (23. 12. 2105.), stvara dojam čovjeka kojem su važnije reforme nego fotelja: “Istina, jedan dio nas traži da budu izbori, jer smo uvjereni da nam je pozicija danas takva da možemo dobiti onih nekoliko preostalih načelničkih mjesta koja smo izgubili u zadnjih pet-šest godina. Međutim, jasno nam je da ako želimo napraviti atmosferu za provedbu reformi, to ne ide zajedno s predizbornom kampanjom i izborima.” Čović se predstavlja i kao realan političar. U intervjuu na Face TV (16. 10. 2015.), o partnerima u vlasti kaže: “Onaj koji dobije izbore je partner s kojim pravite vlast i niste vi tu u poziciji da birate.” Ovako se postavlja i u Dnevniku Plus TV1  (8. 9. 2015.) kada o eurointegracijama tvrdi da “nismo mi ti koji postavljamo uvjete”. Na Face TV, Čović se postavlja kao odlučan u provođenju pozitivnih trendova: “Moj zadatak je da neke stvari pokrenemo i one će za tri do šest mjeseci biti pokrenute do kraja, šta god ko o tome mislio.” Ako je vjerovati istupu, on je i krajnje transparentan te na pitanje o kontroli finansija koju dobija u vlasti kaže “kakvu kontrolu, to je proračun, to je trezor, to je transparentno” Uz sve ovo, nudi sliku poštovanja političkih protivnika pa u Dnevniku Plus TV1 (10. 11. 2015.), govoreći o DF-u, ističe “da ne povrijedim bilo koga, nije to nakana mojih riječi i cijelog ovog razgovora”.

Dragan Čović organizirao je i druženje s novinarima, koje je moguće pogledati na internetu(20. 8. 2015.), tokom kojeg je isticao da stoji na dispoziciji, da sluša prijedloge novinara i da im nudi svoje mjesto na jedan dan. Osim toga, prikazuje se odgovornim ističući da za neurađeno “osnovna odgovornost leži na SDA i HDZ”.

U emisiji Pressing (11. 3. 2015.) sebe predstavlja kao časnog i poštenog čovjeka i tvrdi za svoju porodicu: “Živimo vrlo skromno za nekoga ko ima 35 godina staža.” Neprestano ističe kako je sve što ima stekao radom i da su mu ideali djelovanja u politici do te mjere posvećeni općem dobru da se bori najviše za to da njegova djeca ne napuste BiH. U ovoj emisiji predstavlja se kao žrtva političkih montaža, ali toliko uvjeren u svoju nevinost da ni ne razmišlja o tome da će “ijedna ozbiljna pravosudna institucija u obzir uzeti” optužbe koje je na njegov račun izrekao Kemal Čaušević. Uz pomenuti prodržavni stav, Čović se postavlja i kao političar svjestan pozicije vlastitog naroda i nepravdi koje su mu učinjene (“Svaki zločin treba biti kažnjen, tamo gdje nije bilo Herceg-Bosne nema ni Hrvata”). Predstavlja se i kao čovjek kompromisa i pravednih dogovora u svakom od analiziranih nastupa. Dragan Čović nema web stranicu niti Twitter nalog, a Facebook stranica sadrži samo osnovnu biografiju i ne ažurira se.

Mladen Ivanić: Nacionalist i reformist mekog srca

Mladen Ivanić predstavlja se kao dosljedan čovjek i političar pa tvrdi: “Ja sam Srbin koji je to bio i prije rata i nikad se drugačije nisam izjašnjavao” (Pink info 3, 21. 8. 2015.). Slično je utvrdio i u intervjuu za portal Faktor.ba (31. 10. 2015.), gdje još ističe da je ponosan na svoj identitet, ali ne želi sukobe. Ivanić za nijansu više od kolega iz Predsjedništva BiH ističe nacionalnu pripadnost. Osim toga, postavlja se kao neka vrsta dvostrukog agenta te manevriše s državotvornošću. U bh. medijima neprestano ističe kompromise, reforme i vođenje BiH naprijed, dok u srbijanskim u prvi plan stavlja Republiku Srpsku. Tako u intervjuu za srbijanski Newsweek ističe da je problem s insistiranjima Milorada Dodika na referendumu u tome što je on “izlizao i obesmislio referendum”. U istupima za bh. medije tvrdi da referendum nije dobra ideja.

U intervjuu za Pressrs.ba (2.1.2016.) predstavlja se kao čovjek kome nije bitna fotelja, što je i bio razlog razilaska sa SDS-om. “Međutim, SDS nije htio da napusti Savjet ministara, ostali su na svojim pozicijama i spasili su Pedija Ešdauna, a RS je kasnije platila veliku cijenu zbog toga. S obzirom na to da tadašnja struktura SDS-a to nije htjela, ja sam vrlo jasno prestao da im dajem podršku i mi smo se povukli iz koalicije s njima.”

Porukom Tomislavu Nikoliću da se “ne petlja u naše stvari”, u intervjuu za Dnevni avaz (4. 1. 2016.), dao je sliku sebe kao lidera koji ne podnosi patroniziranje. Iako se više puta eksplicitno naziva legalistom, Mladen Ivanić se predstavlja i kao osoba koja neće poštovati odluke Ustavnog Suda BiH: “Odluka Ustavnog suda nas je samo učvrstila u potrebi da ovo radimo”. ( 9. 1. 2016.)

U emisiji Interview 20 (1. 7. 2015.) Ivanić se izjašnjava kao čovjek koji poštuje žrtve, ali ne pristaje na “politizaciju Srebrenice”, pri čemu sebe postavlja kao normu toga šta jeste ili nije politizacija. U istom intervjuu predstavlja se kao čovjek koji “nema namjeru da se dodvorava”, ali i kao širokogrud prema reformskim procesima i promjeni izbornog zakona: “Ja sam spreman da to široko gledam”.

Hvaleći bh. tim u Bruxellesu u emisiji Interview 20, predstavlja se kao prodržavno i timski orijentiran. U ovoj emisiji, kao i u Pressingu (22. 4. 2015.), izbjegava direktno odgovoriti na pitanje o tome je li u Srebrenici počinjen genocid, nazivajući to pitanje trik-pitanjem. UPressingu istovremeno insistira “ja sam da idemo u reforme i kompromise”. Slično naglašava i u Dnevniku Plus TV1 (3. 11. 2015.) govoreći o potrebi smirivanja tenzija. UPressingu eksplicitno govori o sebi kao čovjeku koji se ne želi obračunavati, no to ga ne sprečava da Dodika nazove isfrustriranim i onim s kim se ne može takmičiti u primitivnom jeziku. U emisiji Pošteno (12. 10. 2015.) za Milorada Dodika kaže kako “lupeta gluposti”, optužujući voditeljicu: “Očito i vi to zastupate, istu filozofiju dijelite”. U Pressingu se predstavlja kao zreo i iskren političar pa o ulasku BiH u NATO nakon što uđe Srbija kaže: “Pri tom ne mislim da je to neko uslovljavanje, to je samo jedan zreo i realan politički stav i ja ga više volim reći nego pričati ili za ili protiv NATO-a, a raditi drugačije”. Na sličan način se pohvalio i u pomenutom izdanju emisije Pošteno, istaknuvši da sebe doživljava kao drugačijeg političara, “puno ozbiljnijeg i puno temeljitijeg”.

Ivanić se predstavlja kao žrtva montiranog procesa, no “o tom-potom, da ne izgleda da se pravdam”. Mladen Ivanić nema web stranicu, nema Twitter nalog, a njegov Facebook nalog reduciran je na kratku biografiju i ne ažurira se. Ne pokušava se predstaviti kao odveć uglađen, lako se iznervira, nema mirno držanje i mnogo manje pazi na nastupe od kolega. Za razliku od Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića, priča brzo i stječe se dojam da ne razmišlja previše o onome što će reći. Pri svemu tome čvrsto se trudi držati istovremeno dva kursa: reformatora i nacionaliste.

Tri člana Predsjedništva BiH, iako različitog držanja i poimanja komunikacije, o sebi odašilju skoro identične slike: braniči svoga naroda, ali i reformisti za opće dobro, neupitnog poštenja i radinosti.

analiziraj.ba

Amila Kahrović - Posavljak
Autor 6.2.2016. u 12:16

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija