Traženje društvenog konsenzusa

tačno.net
Autor 3.4.2013. u 13:50

Traženje društvenog konsenzusa

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES povodom predstojećih predsjedničkih izbora u Crnoj Gori, koji će se održati 7. aprila/travnja 2013.godine analizira aktualna dešavanja u toj državi. Iz opširnog istraživanja „Crna Gora: Traženje društvenog konsenzusa“ objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Crna Gora – Predsjednički izbori 2013:

Traženje društvenog konsenzusa

Crna Gora drugi put od sticanja nezavisnosti bira predsjednika države na izborima, koji će se održati 7.aprila/travnja 2013.godine. Pravo glasa ima oko 514.000 birača upisanih u ukupni birački spisak.

Na predsjedničkim izborima učestvuju samo dva kandidata, dosadašnji predsjednik Filip Vujanović, kojeg je kandidirala vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) uz podršku stranaka manjinskih nacionalnih zajednica i nezavisni kandidat Miodrag Lekić, kojeg podržavaju opozicione partije većim dijelom prosrpske provinijencije. Tako će predsjednik Crne Gore biti izabran već u prvom krugu izbora.

Sadašnjem predsjedniku Vujanoviću, ukoliko bude ponovno izabran za predsjednika, to bi bio „treći“ predsjednički mandat. Ustavni sud Crne Gore raspravljao je o ustavnosti „trećeg“ mandata predsjednika Vujanovića i donio odluku, da njegovo ponovno kandidovanje nije u suprotnosti sa ustavom, jer bi prema odluci Ustavnog suda Crne Gore, ukoliko bi ponovno bio izabran za predsjednika, to bio tek njegov drugi predsjednički mandat u nezavisnoj državi Crnoj Gori. Upravo zbog toga koaliciona Socijaldemokratska partija (SDP) nije podržala Vujanovića kao zajedničkog kandidata vladajuće koalicije, jer smatra da bi njegov ponovni treći (re)izbor bio neustavan. SDP pokušava neuspješno već neko vrijeme biti opozicija vlasti, čiji je dugogodišnji sastavni dio. Tri predsjednička mandata u regionu imao je i slovenački predsjednik Milan Kučan, a nedavno je treći mandat pokušao osvojiti i donedavni predsjednik Srbije Boris Tadić, koji na kraju nije osvojio potrebno povjerenje građana Srbije.

Ponovljeni lokalni izbori u opštinama Nikšić i Andrijevica 10.marta 2013.godine pokazali su kapacitet opozicije u Crnoj Gori i predstavljaju poslednju opomenu opoziciji. Iako su opozicione partije pobijedile na lokalnim izborima u Nikšiću održanim 14.oktobra 2012.godine nisu uspjele uspostaviti vlast. Ponovno se pokazalo, da je opozicija duboko podijeljena ne samo ideološki nego i etnički. Dio opozicije je prosrpske orijentacije i uglavnom pod uticajem Beograda, dok drugi dio opozicije čine uglavnom etnički Crnogorci, koji imaju drugačiji pogled i viziju budućnosti Crne Gore. Prosrpski orijentisane političke partije nisu uspjele i teško mogu privući naklonjenost manjinskih zajednica, čiji će glasovi imati presudan uticaj na rezultate predsjedničkih izbora. Prosrpska opozicija svojim djelovanjem odvraća od sebe ostale građane Crne Gore posebno neopreznim povremenim osporavanjem sadašnjeg državnog statusa Crne Gore i odbijanjem članstva u NATO-u prebacujući odgovornost donošenja odluke o članstvu na građane i provođenje referenduma. Albanske i bošnjačke političke stranke svjesne su, da svoju poziciju kao građani mogu izgrađivati i jačati samo u snažnoj i nezavisnoj državi Crnoj Gori, koja treba da postane punopravna članica NATO-a i EU.

Međunarodni institut IFIMES smatra, prateći dugi niz godina djelovanje opozicije u Crnoj Gori, da aktuelna opozicija sa postojećim personalnim sastavom ne može dovesti do političkih promjena u Crnoj Gori. Jedan dio opozicije je svojim djelovanjem još uvijek u funkciji aktuelne vlasti bez namjere da napušta tu „lagodnu“ poziciju.

Iako je Crna Gora zvanično započele pregovore sa EU u vezi njenog članstva situacija u Crnoj Gori je kompleksna, jer brojni problemi gomilani su godina, a vlast je često vještački uspostavljala stanje prividnog napretka. Sve vrijeme u Crnoj Gori imamo vladavinu DPS-a i koalicionog partnera SDP-a i od nedavno Bošnjačke stranke (BS) i Liberalnog saveza (LS).

VUJANOVIĆ UMJERENI POLITIČAR DPS-a

Sadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović tokom svoja dva dosadašnja predsjednička mandata ulagao je napore, da bude predsjednik svih građana Crne Gore. Na regionalnom i međunarodnom nivou Crnu Goru predstavljao je kao faktor stabilnosti u regionu. Dešavalo se, da je u svom djelovanju odstupao i od stavova svoje partije (DPS) i imao svoje „solističke“ nastupe. Posebno je bio naklonjen održavanju dobrih odnosa sa Srbijom i sa srpskom zajednicom u Crnoj Gori sa namjerom dodatnog poboljšanja odnosa. Na međunarodnoj sceni svojim djelovanjem Vujanović nije nanosio štetu Crnoj Gori.

Međunarodni institut IFIMES očekuje, da ukoliko Filip Vujanović ponovno bude izabran za predsjednika Crne Gore da zamrzne svoje članstvo u DPS-u i povuče se sa svih partijskih funkcija i uloži dodatne napore u traženju neophodnog društvenog konsenzusa o opštim pitanjima u politički polarizovanom crnogorskom društvu, jer je potrebno postići konsenzus ukoliko država želi napredak na putu ostvarivanja članstva u evroatlantskim integracijama.

LEKIĆ BIVŠI ĐUKANOVIĆEV MINISTAR SPOLJNIH POSLOVA

Diplomata i profesor Miodrag Lekić, prema ocjenama analitičara, kao i većina opozicionih lidera izrastao je iz miljea DPS-a. Lekić je čak bio i ministar spoljnih poslova u Vladi Mila Đukanovića.

Radi se o iskusnom diplomati, koji je pored ministarskog mjesta bio i ambasador u Italiji. Međutim, osim uglađenih diplomatskih manira Lekiću nedostaje partijskog političkog iskustva posebno na terenu na veoma „brutalnoj“ i polarizovanoj  crnogorskoj političkoj sceni. To neiskustvo je djelimično amortizovao na proteklim parlamentarnim izborima na kojima je predvodio opozicioni Demokratski front (DF), koji ipak nije uspio objediniti svu opoziciju u Crnoj Gori.

Predsjednički kandidat Lekić predvodi jednu heterogenu političku strukturu, koja još uvijek nije dala jasne odgovore na pitanja suočavanja sa prošlošću.

Analitičari smatraju, da bi Miodrag Lekić postigao zapaženiji izborni rezultat ukoliko ne bi imao podrške lidera Nove srpske demokratije (NOVA) Andrije Mandića, koja mu u osnovi šteti posebno kod birača iz manjinskih zajednica.  Takođe, analitičari smatraju, da je predsjednički kandidat Lekić trebao izbjegavati verbalne duele sa premijerom Đukanovićem, jer on nije predsjednički kandidat i teško može parirati tako iskusnom političaru, koji poznaje tehnologiju partijskog djelovanja i vršenja vlasti, a pogotovu ne spuštati se u debate kada se radi o pitanjima koja ne spadaju u ingerencije budućeg predsjednika države.

BEZ ŽENA U POLITICI

Predstojeći predsjednički izbori u Crnoj Gori dokaz su nedovoljne zastupljenosti žena u politici. Još uvijek, od raspada SFRJ, u Crnoj Gori nije se pojavila nijedna žena kao predsjednički kandidat.

Crnogorsko društvo je po raznim aspektima kompleksno i raznoliko što zahtjeva rješavanje otvorenih pitanja pojedinih društvenih grupa. Tako se država na odgovarajući način ne odaziva na rješavanje otvorenih pitanja LGBT populacije. Pojedini mediji u Crnoj Gori nalaze se u nezavidnom položaju. Novinari često rade pod prijetnjama i pritiscima,  ugrožavaju se novinarske ali i fizičke slobode. Više od devet godina još uvijek nije istraženo ubistvo osnivača i urednika dnevnog lista „Dan“ Duška Jovanovića. Pokušaj (zlo)upotrebe ubistva Duška Jovanovića u predsjedničkoj kampanji jasno pokazuje nedostatke u (ne)djelovanju pravne države i još uvijek ograničen nivo političke kulture.

Takođe, položaj manjinskih zajednica nije sistemski riješen. Potrebno je osigurati mehanizme za zaštitu manjinskih zajednica kako bi se sačuvale od asimilacije. Pozitivan signal od strane države prema manjinskim zajednicama, posebno albanskoj i bošnjačkoj, bilo bi osnivanje samostalnih opština Tuzi i Petnjica. Rješavanje pitanja položaja Roma zahtjeva veći angažman države.

Višegodišnji spor između dvije vodeće crkve, Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) potrebno je riješiti, jer to otvoreno pitanje na duži rok može destabilizovati Crnu Goru. Rješavanju tog pitanja svoj doprinos može dati predsjednik Crne Gore.

Vlast još uvijek nema adekvatne odgovore na kriminal i korupciju što ne predstavlja specifičnost Crne Gore nego i cijelog regiona kao ni odgovore na ekonomske izazove i razvoj. Dio problemi u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije nalazi se i u neusklađenosti djelovanja pojedinih državnih institucija u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Visoka nezaposlenost i ulaganja u infrastrukturu, koja prema stanovniku treba da iznose od 6-10.000 EUR, mogu znatno doprinijeti smanjenju nezaposlenosti, a posebno veliki infrastrukturni projekti kao što je dugo najavljivana gradnja autoputa Bar – Boljare.

Crnu Goru očekuju ustavne promjene u dijelu pravosuđa o čemu postoji saglasnost. Ustavne promjene je inicirala Vlada na osnovu mišljenja Venecijanske komisije kojeg je tražila Skupština Crne Gore. Za očekivati je, da će se ustavne promjene uskoro pojaviti kao uslov daljeg dinamiziranja pregovora sa EU. Zbog toga je potrebno pristupiti promjenama na način da budu provedene bez uslovljavanja.

Crna Gora ima u regionu možda najrazvijenije organizacije civilnog društva, koje mogu predstavljati snažan potencijal i potsticaj u procesu približavanja te države članstvu EU i civilnog nadzora nad (ne)djelovanjem institucija crnogorske države i te mogućnosti treba iskoristiti.

ŠTAFETNA PALICA EU

Ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo EU 1. jula 2013.godine Crna Gora simbolično preuzima „štafetnu palicu“ u približavanju regije članstvu u EU. Početak pregovora Crne Gore sa EU značajan je ne samo za Crnu Goru nego i za region.

Pregovori Crne Gore sa EU biće zahtjevni i predstavljat će značajno iskustvo za druge države Zapadnog Balkana. Crna Gora je pristupne pregovore sa EU započela otvaranjem poglavlja 23. i 24., koji se odnose na vladavinu prava i pravosuđe, odnosno borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, koja su ujedno i najzahtjevnija.

Crna Gora, poslije ulaska Hrvatske, najvjerovatnije je slijedeća nova članica EU iz regiona i zbog toga će biti potrebno ubrzati pregovarački proces za članstvo u EU. Vlast i opozicija moraju mobilisati sve svoje resurse zajedno sa građanima na postizanju tog strateškog cilja za Crnu Goru.

tačno.net
Autor 3.4.2013. u 13:50

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija