Tribina u Mostaru: Ljevica se mora obračunati sa etno-klero-kapitalizmom

Izdvajamo

• „Nemojmo se umoriti u razumijevanju Bosne i Hercegovine kao jednog pluralnog društva gdje su sve naše razlike doprinosi zajedničkom gledištu, a ne razlog za destrukciju, secesiju itd. A žele nas uvjeriti da je razlika neminovno uvod u neku destrukciju, a to nije tačno. BiH je povijesno jedna pluralnost koja kroz tu pluralnost razlike proizvodi jednu novu egzistenciju u kojoj svatko može pronaći sebe“, zaključio na kraju tribine „Nacionalizam i ljevica“ prof. dr. Nerzuk Ćurak.

Povezani članci

• Apel za pomoć Maidu Đuliću
• DEMANTI PREDSJEDNIKA DEMOKRATSKE FRONTE, ŽELJKA KOMŠIĆA
• Ožujsko & karlovačko forever
• Fra Drago Bojić: Živimo u vremenu religije bez Boga
• PTSP, Adnan Džolota
• Prosvjedi u Zagrebu započeli zbog nastupa ministrice Dalić na televiziji

Foto: šg

Tribina “Nacionalizam i ljevica” u organizaciji Centra za kritičko mišljenje i Friedrich-Ebert-Stiftung održana je jučer pred građanima Mostara u ispunjenoj kongresnoj sali hotela Bristol. Na ovu temu govorili su uvodničari prof. dr. Nerzuk Ćurak, prof. dr. Ivan Šarčević, prof. dr. Enver Kazaz, doc. dr. Dragan Markovina i mr. Zoran Pusić, a prisutni su imali priliku sudjelovati u razgovoru na ovu temu postavljajući pitanja uvodničarima.

„U historijskom smislu, ljevica u Bosni i Hercegovini stoji na progresivnoj strani historije. Ako se sjetimo nekih vitalnih parametara naše historije (ZAVNOBiH-a na primjer), onda je to ocjena koja u mom uvidu zaslužuje puni respekt. Desničarske i nacionalističke snage defacto žele da oduzmu to polje emancipatorske borbe i da sebe prikažu kao baštinike nekih najpozitivnijih vrijednosti. U Bosni i Hercegovini nacionalizam u apsolutnim gabaritima pripada negativnom toku, čemu svjedoči naša historija i naša sadašnjost. Danas nas sa povlaštenih tribina nacionalističkog govora uvjeravaju da ljudi različitih nacija ne mogu baštiniti istu političku ideju. To je strašno. Ljevica kao ideja ima smisla da se dalje razvija: kroz kritiku negativnih tokova unutar lijevog pokreta i kroz afirmaciju novog emancipatorskog potencijala, novog odnosa prema radnicima, novog odnosa prema poniženim „bijelim i plavim okovratnicima“, prema transformaciji novog društvenog poretka.

Ljevica u Bosni i Hercegovini danas je opterećena nacionalizmom, nema snage da se obračuna sa negativnim elemntima svog historijskog nasljeđa, itd. O tome treba javno govoriti. Znam samo da kada se ljevica i nacionalizam nađu u negativnoj konotaciji, nastaje nacionalsocijalizam, a to je pakao, što smo vidjeli sa Slobodanom Miloševićem. To je eklatantan primjer gdje se SKJ spojio sa najretrogradnijim političkim idejama, i dobili smo koncept kojio je bio inicijalni okidač zla koje je zadesilo onu dobru zemlju uz sve hendikepe koje je imala“, kazao je između ostaloga u uvodnom izlaganju dr. sc. Nerzuk Ćurak, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

dr. sc. Nerzuk Ćurak

„Ljevica u Bosni i Hercegovini baštini najdragocjeniju povijest ove zemlje, a to je civilizacijski maksimum koji su narodi, ne samo Bosne i Hercegovine, nego cijelog južnoslavenskog prostora, imali u liberalnoj fazi Titovog socijalizma. I umjesto da se ideološki razračunava s nacionalizmom, ljevica nam potura titonostalgiju sa najgorim oblikom izbjegavanja ideološkog sukoba s nacionalistima. Od ljevice treba očekivati stalne ideološke borbe sa nacionalizmom, a umjesto jakih ideološkiuh borbi dobili smo najprizemnije zaklanjanje titonostalgijom. Događaj svih događaja u povijesti ove zemlje je ZAVNOBIH, a kontra-događaj je Dejtonski sporazum.

Dejtonski sporazum je legitimacija nacionalizmu na međunarodnom planu, na načiun da je on ukinuo moguđnost denacifikacije i legitimirao nacionalizam u obrazovanju: legitimirao je nacionalizam kao znanje, kao kulturu, kao religiju. Kako je moguće stvoriti novu ljevicu? Ako je ova postojeća ljevica skupina poluobrazovanih političkih pragmatičara koji koketiraju s nacionalizmom, onda je kritika njih šansa da u budućnosti dobijemo ljevičarske partije, koje će biti – ne samo socijalno senzibilizirane i ne samo nacionalno emancipatorske – nego će nam vratiti internacionalizam, kozmopolitizam i socijalnu pravdu. U protivnom, ova zemlja može da traje u ovakvom prirodnom obliku nacionalizma kao slijepo crijevo suvremenog svijeta sve dok oni, koji su opljačkali i uništili ono što je Titov socijalizam napravio, ne krenu u novi rat“, kazao je dr. sc. Enver Kazaz, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

dr. sc. Enver Kazaz

„Ako je išta protivno monoteističkim vjerama, barem kršćanstvu, onda je to nacionalizam. To je apsolutno protivno kršćanstvu. Kapitalizam također. Ljevica u Bosni i Hercegovini nije pročistila svoju vlastitu memoriju jer je u njoj prisutan etno-religijski nacionalizam i, s druge strane, „državni nacionalizam“ koji polako postaje prirodan, skriven unutar ljubavi prema zemlji. Nama je bez sumnje potrebno stvarati tzv. državnu naciju, a to ne znači etno-naciju. Kod nas prevladava etno-religijski nacionalizam s kojim koketira ljevica, i drugi problem, možda veći: pitam se zašto je ljevica odustala od bitke s kapitalizmom“, kazao je fra Ivan Šračević, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu te kao kršćanski teolog i bosanski franjevac predložio ideju tzv. kršćanskog socijalizma.

fra Ivan Šračević

Doc. dr. Dragan Markovina i mr. Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava i Antifašističke lige Hrvatske uspoređujući situaciju u Hrvatskoj sa onom u kojoj se trenutno nalazi Bosna i Hercegovina, istakli su važnost suočavanja ljevice s vlastitim greškama u prošlosti, a i danas. Antifašističku ligu osnovali su u svrhu pozicioniranja antifašizma kao društveno i politički relevantnog subjekta koji će – uz otpor neofašizmu – promicati i demokratske procese, dijalog, solidarnost i kritičko promišljanje realnosti, istakao je, između ostalog, Pusić.

Dragan Markovina kritički se osvrnuo i na istup gradonačelnika Splita Ive Baldasara, čovjeka koji je 10. travnja poslao vijenac na spomenik posvećen ustaškom zločincu Bobanu te na izostanak kritike vodećih socijaldemokrata u Hrvatskoj. Istakao je i važnost formiranja paralelnih institucija sistema.

doc.dr. Dragan Markovina

mr. Zoran Pusic

„Nemojmo se umoriti u razumijevanju Bosne i Hercegovine kao jednog pluralnog društva gdje su sve naše razlike doprinosi zajedničkom gledištu, a ne razlog za destrukciju, secesiju itd. A žele nas uvjeriti da je razlika neminovno uvod u neku destrukciju, a to nije tačno. BiH je povijesno jedna pluralnost koja kroz tu pluralnost razlike proizvodi jednu novu egzistenciju u kojoj svatko može pronaći sebe“, zaključio na kraju tribine „Nacionalizam i ljevica“ prof. dr. Nerzuk Ćurak.