Tužilaštvo BiH podignulo optužnicu protiv Miralem Macića ubice iz Bradine

Autor 10.8.2011. u 02:57

Tužilaštvo BiH podignulo optužnicu protiv Miralem Macića ubice  iz Bradine

Tužilaštvo BiH proslijedilo je juče Sudu BiH prvu optužnicu za ratne zločine u selu Bradina (Konjic). Ovaj slučaj je važan kako zbog težine zločina za koje se tereti jedna osoba, tako i zbog političkog značaja kojeg je (ne)procesuiranje slučaja Bradina imalo u proteklim godinama.
Za ratni zločin protiv civilnog stanovništva optužen je Miralem Macić (42) zvani “Maca”, koji je bio pripadnik rezervnog sastava Stanice javne bezbjednosti u Konjicu. Macić je već osuđivan zbog ratnog zločina na 12 godina zatvora. Uhapšen je u maju ove godine, po izlasku iz zatvora u Mostaru, i od tada se nalazi u pritvoru Suda BiH. Sada ga Tužilaštvo BiH tereti za ubistva i druge zločine počinjene na području Bradine od maja do septembra 1992. godine.

Ubistvo starca

Optužnica tereti Macića da je “neutvrđenog datuma u drugoj polovini maja mjeseca 1992. godine, u popodnevnim satima, zajedno sa nekoliko pripadnika SJB Konjic, izveo iz kuće ranjenog srpskog civila i nakon što su prešli kratak put, ispalio mu dva rafala u leđa, od čega je ranjenik preminuo. U istom periodu optuženi Macić je iz kolone zarobljenih srpskih civila izveo jednog civila koji je zbog tjelesne slabosti usporavao kretanje kolone i lišio ga života, ispalivši mu nekoliko hitaca u leđa iz automatske puške”.
Krajem juna ili početkom jula u mjestu Glavatičevo, u vrijeme kada je sa drugim pripadnicima jedinice rezervnog sastava SJB-a Konjic boravio u ovom području, Macić je, prema navodima u optužnici, ubio jednog slabo pokretnog starca, civila srpske nacionalnosti, ispalivši rafal iz puškomitraljeza u njegovo tijelo.
Tužilac Odjeljenja za ratne zločine Tužilaštva BiH u optužnici tereti Macića da je poslije zauzimanja Bradine, 27. maja 1992, i zarobljavanja većeg broja civila srpske nacionalnosti, mučio i tukao nogama, rukama, kundakom, kablovima najmanje više civila srpske nacionalnosti. Zarobljenim civilima srpske nacionalnosti Macić je, prema navodima optužnice, namjerno nanosio snažne duševne i tjelesne boli. Macić se tereti i da je u septembru 1992. premlatio jednu osobu srpske nacionalnosti, udarajući je rukama i nogama po glavi, leđima i stomaku te oduzeo mu putničko vozilo.
Slučaj ima i historijsku pozadinu i nedavni politički značaj. Prema presudi Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu, u predmetu Zejnil Delalić, Zdravko Mucić, Hazim Delić i Esad Landžo, “bradinska operacija je preduzeta 25. i 26. maja 1992. nakon neuspjeha pregovora. Mnogi svjedoci su izjavili da je selo granatirano kasno popodne i uveče 25. maja i da su se zatim pojavili vojnici i u maskirnim i u crnim uniformama, koji su pucali iz oružja i palili kuće. Veliki broj stanovnika pokušao je bježati, a neki su se povukli u centar sela. Te ljude su, ipak, u različito vrijeme oko 27. i 28. maja uhapsili vojnici TO, HVO-a i MUP-a i policije. Bradinskom operacijom je rukovodio Zvonko Zovko, a MUP je bio odgovoran za pritvaranje ljudi koji su tokom nje uhapšeni, kao i za zapljenu oružja”.

U nizu istupa zvaničnici MUP-a i Vlade RS-a su opisivali zauzimanje Bradine i drugih sela u ovom području kao “udruženi zločinački poduhvat”, podnoseći prijave protiv policijskih komandira koje su teretili za zločine protiv čovječnosti. Postoji niz prijava i dopuna prijava koje su podnosili organi RS-a od 2007. zbog zločina nad Srbima na području Konjica. David Schwendiman se posljednjeg dana mandata na mjestu rukovodioca Odjeljenja za ratne zločine Tužilaštva BiH 11. decembra 2009. saglasio sa obustavljanjem istrage u predmetu protiv Vahida Alagića, Faika Špage i Zije Landže, ali je razdvojio pitanje njihove individualne odgovornosti i odgovornosti nepoznatih počinilaca za zločine u ovom slučaju. “Istraga se može nastaviti radi otkrivanja osoba koje su kazneno odgovorne za ono što je učinjeno”, napisao je tada Schwendiman. Zvaničnici Vlade RS-a, zaduženi za istrage ratnih zločina, formalno su se žalili na ovu odluku sada suspendovanom glavnom tužiocu Tužilaštva BiH Miloradu Barašinu.

Tekst objavljen u Oslobođenju.

Autor 10.8.2011. u 02:57

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija