Ubij zakolji da ker ne postoji

Predrag Blagovčanin
Autor/ica 17.6.2014. u 15:06

Ubij zakolji da ker ne postoji

Foto: Reuters

Kako azil koji ima, vjerovali ili ne čitavih 18 boksova rješava probleme hiljada i hiljada federalnih i republičkosrpskih napuštenih pasa?

Piše: Predrag Blagovčanin

„Čula sam neopisivu vrisku i izašla da vidim šta se dešava. Ono što sam vidjela bilo je strašno: uposlenici azila sa Hreše i dva zaposlenika mjesne zajednice Logavina provalili su dvorište osnovne škole “Mula Mustafe Bašeskije”, utjerali pse u dvorište, te je zaposlenik azila hvatajući jednog po jednog psa omčom vukao uz stepenice. Na vrhu stepenica, na izlasku iz dvorišta, čekao ih je sekretar MZ „Logavina“ Nermin Džino. Pse je tukao metalnom štangom. Tako krvave su ih stavljali u kaveze, pa potom u vozilo.“

Upravo ste pročitali iskaz Alme Tefterdarije koja je 9.6. 2014. god. u Toromanovoj ulici u Sarajevu svjedočila bosanskohercegovačkoj viziji implementacije „Zakona o dobrobiti i zaštiti životinja“.

Zbog činjenice da se tog jutra našla u dvorištu O.Š. „ Mula Mustafa Bašeskija“ te da se usudila usprotiviti batinjanju pasa čeličnom šipkom protiv Alme Tefterdarije, kako nam je potvrđeno iz MUP-a Kantona Sarajeva pokrenuta je prekršajna prijava zbog narušavanja javnog reda i mira.

Drugim riječima Alma Tefterdarija zbog svoje namjere da zaustavi kršenje „Zakona o dobrobiti i zaštiti životinja“ kojim je jasno definisano na koji način i kako se vrši transport životinja u adekvatno opremljene azile na račun Kantona Sarajevo morat će, kad-tad uplatiti 500 konvertibilnih maraka.

Sticajem okolnosti gospođa Alma Tefterdarija voli životinje, voli cuke i mace, međutim to je za ovu priču sasvim irelevantno.

Apsolutno je nebitno da li eventualno volite životinje ili vam se te iste životinje gade, možda vas je strah raznih pekinezera, pit bullova, čivava, pudlica ili autohtonih bosanskih avlijanera. Čitava rasprava oko pasa lutalica nije pitanje ljubavi ili mržnje prema tim četveronožnim čupavim stvorenjima. Naprotiv, problem pasa lutalica u Sarajevu, a i u čitavoj Bosni i Hercegovini je isključivo pitanje poštivanja i sprovedbe zakona ove države.

Za one koji nisu upoznati sa problemom pasa lutalica u Sarajevu i drugih bh. gradova pokušat ćemo ih malo informisati sa „alarmantnom“ situacijom.

Parlamentarna skupština Bosna i Hercegovine 2009. godine donijela je Zakon o dobrobiti i zaštiti životinja kojim se ukinula dotadašnja praksa hvatanja i ubijanja pasa. Ovim zakonom apsolutno je regulisan svaki aspekt odgovornosti ljudi za zaštitu i dobrobit životinja u pogledu, držanja, smještaja, ishrane, zaštite od mučenja, transporta, samog odnosa prema napuštenm životinjama, kaznenih sankcija za prekršioce ovog zakona, a ovim zakonom lokalne vlasti bile su obavezne izgraditi adekvatne azile za napuštene životinje.

Kako su naše lokalne vlasti implementirale ovaj zakon najbolje govori činjenica da u ovom trenutku ne postoje podaci koliko pasa lutalica se slobodno kreće ulicama Sarajeva, prema nezvaničnim podacima oko nekoliko hiljada, koji neminovno predstavljaju potencijalnu opasnost za građane Sarajeva.

Bez ulaska u rasprave da li lokalne vlasti imaju dovoljno materijalnih, ljudskih i finansijskih sredstava kako bi sprovele ovaj zakon sasvim je jasno da su upravo te lokalne vlasti svjesno već šest godina kršile zakone ove države.

Ukoliko ne vjerujete ili smatrate da je nemoguće da institucije koje su obavezne da sprovode zakon već šest godina ne poštuju zakon, dovoljno je da prošetate od Ilidže do Baščaršije. Prizori čopora pasa će vas ipak uvjeriti da je u ovom gradu sve moguće.

Koliko su lokalne vlasti odlučne da riješe ovaj problem i zaštite građane svojih opština od tih „divljih, neukrotivih i krvoločnih zvjeri“ najbolje govori primjer sarajevske opštine Stari grad i gospodina načelnika Ibrahima Hadžibajrića.

Budući da je problem pasa lutalica, problem koji je zastupljen u čitavoj Bosni i Hercegovini i obzirom da ti „glupi psi“ ne poznaju entitetske granice, načelnik opštine Stari grad gosp. Hadžibajrić potpisao je ugovor o suradnji između Općine Stari Grad i firme “Glog” d.o.o. iz Istočnog Starog Grada u čijem vlasništvu je azil Hreša.

Firma „Glog“ d.o.o na čijem čelu se nalazi Slaviša Jovičić očigledno odlično obavlja posao „smještaja“ pasa u Hreši budući da ovaj azil ne samo da ima potpisan ugovor sa opštinom Stari grada već i sa opštinama Pale, Sokolac, Milći, Vlasenica, Srebrenica te opštinama iz Istočnog Sarajeva.

Postavlja se pitanje: kako azil koji ima, vjerovali ili ne čitavih 18 boksova rješava probleme hiljada i hiljada federalnih i republičkosrpskih napuštenih pasa?

Veoma lako.

Što bi se reklo urednom dokumentacijom.

Budući da je u Republici Srpskoj na snazi prva verzija Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja psi koji se ne udome u periodu od trideset dana, a borave u azilu po ovom zakonu se humano eutanaziraju.

Zapitat ćete se kako to izgleda postupak humane eutanazije koji načelnik Hadžibajrić plati 58 KM po jednom psu u azilu za čiji je rad Skupština Istočnog Sarajeva izdvojila 130.000 KM budžetskog novca?

Prema svjedočenjima organizacija za zaštitu životinja koji su boravili u azilu Hreša psi u čitavih 18 boksova se izgladnjuju, polijevalju vodom na temperaturama ispod nule, ostavljaju danima bez vode, a štenad se posebno humano eutanazira metodom letvom u glavu.

Kao što vidite svaki problem ima svoje rješenje, pogotovo ukoliko to rješenje aminuje adekvatni veterinarski inspektor i naravno, ukoliko imate urednu dokumentaciju jer zakoni ove države se moraju poštovati.

Alma Tefderdarija će zbog činjenice da je željela spasiti tri psa morati platiti 500 KM kazne, vi nemojte biti tako naivni.

Spremite se i izađite iz svojih kuća. Obavezno u trenutku kada ugledate nekog od mnogobrojnih sarajevskih uličnih pasa slomijte mu kičmu metalnom šipkom, izbodite ga nožem, silujte ga kišobranom, ugurajte mu petardu u njušku, podmetnite mu otrov u hranu, postoji velika vjerovatnoća da vam neki od načelnika uplati na račun 58 konvertibilnih maraka, a ukoliko se stvarno potrudite postoji čak i mogućnost da vam Grad Sarajevo dodjeli šestoaprilsku nagradu kao zaslužnom građaninu.

Predrag Blagovčanin
Autor/ica 17.6.2014. u 15:06