Ujedinjena građanska scena iz Prijedora poručila: Svaka žrtva je žrtva i nema drugi predznak

Predrag Blagovčanin
Autor 3.6.2013. u 19:00

Ujedinjena građanska scena iz Prijedora poručila: Svaka žrtva je žrtva i nema drugi predznak

31. maja 1992. godine ratne vlasti Prijedora donijele su sramnu odluku po kojoj su svi nesrbi morali označiti svoje kuće bijelim čaršafima te su bili obavezni nositi bijelu traku oko ruke ukoliko bi željeli izaći iz kuće.

Epilog ove sramne odluke je masovno stradanje nesrpskog stanovništva u koncentaracionim logorima Omarskoj, Keratermu i Trnopolju u kojima je u  periodu od 1992. do 1995. godine svoje živote okončalo, po procjenama Komisije za nestala lica 3.183 civila, među kojima je 103 djece.

Dvadeset i jednu godinu kasnije 31. maja 2013. godine nakon te sramne fašističke odluke, glavnom ulicom Prijedora prošetale su stotine aktivista sa bijelim trakama na rukama iz Banje Luke, Prijedora, Mostara, Konjica, Beograda, Sarajeva, Tuzle i ostalih bh. gradova kako bi osudili diskriminaciju žrtava te neslaganje s politikom lokalnih vlasti koji uporno negiraju stradanje građana Prijedora nesrpske nacionalnosti.

Osvit Seferović  intelektualac i  aktivista iz Mostara smatra da inicijativa „Jer me se tiče“ i ovakvi skupovi predstavljaju jedan od prvih koraka ka konačnom prevazilaženju zaostavština iz rata kao i početak novog političkog diskursa koji se neće zasnivati na jednostavnoj eksploataciji ljudi koji su bili žrtve u proteklom ratu.

“Mi smo došli ovdje da 31. maja simbolično obilježimo već 21 godinu od kada su građani Prijedora zbog svog imena i prezimena morali da budu stigmatizirani, obilježeni stavljanjem bijelih čaršafa na svoje kuće i ovdje smo da odamo poštu svim žrtvama zločina u Prijedoru. Od današnjeg dana očekujem da se ovdje skupi priličan broj građana Bosne i Hercegovine koji shvataju da je svaka žrtva u proteklom ratu žrtva i da nema nikakav drugi predznak”, smatra Seferović.

Feđa Štukan glumac i aktivista iz Sarajeva prokomentarisao je izostanak podrške političkih struktura ovakvim skupovima čiji je cilj normaliziranje društvenih odnosa kao i medijsku blokadu pojedinih medija iz R.Srpske.

“U Beogradu ljudi iz moje profesije, naprimjer Boban Skrvić, danas je stavio poruku i sjetio se žrtava u Prijedoru. Ovdje zapravo mediji blokiraju, naročito iz RS-a stalno ponavljaju tu priču, mada se događa i u nekim dijelovima Federacije gdje se mrtvi bukvalno koriste kao brojke za postizanje političkih ciljeva. Ako ne budemo radili ovakve stvari, neće se sigurno ništa promijeniti, jer politika neće sigurno početi sa nekom politikom pomirenja jer ih to održava na vlasti i to im obezbjeđuje ogromne pare. Tako da od njih ne možemo očekivati bilo kakve promjene niti želju da se nešto promijeni jer je njima dobro u ovakvoj situaciji”, rekao je Štukan.

Marko Pavić prijedorski gradonačelnik, koji se u periodu održavanja ove protestne šetnje nalazio na godišnjem odmoru i koji je zabranio ovu protestnu šetnju nije bio dostupan da nam da izjavu zbog čega ne podržava ovaj skup i zašto u Prijedoru 18 god. nakon rata ne postoji spomen obilježje  ubijenim civilnim žrtvama.

Eldin Hadžović novinar i aktivista, duži niz godina prati dešavanja u Prijedoru i kako nam je rekao smatra da se generalno odnos građana Prijedora prema dešavanjima u prošlosti neće promijeniti nakon ove manifestacije.

“Više godina pratim događaje u Prijedoru koji se odnose na obilježavanje stradanja Hrvata i Bošnjaka i iz godine u godinu ne primjećujem da je se odnos građana Prijedora promijenio. To se zapravo vidi iz odnosa općinskih vlasti prema ljudima koji imaju entuzijazam da progovore u ime žrtava i što se ovdje događalo. Nažalost, ne vjerujem da će se nešto generalno promijeniti u svijesti građana nakon današnjeg skupa. Mislim da je za takvo nešto potrebno sistemsko rješenje, da vlasti učine korak naprijed kako bi se nešto promijenilo.“

Hadžović smatra da ova inicijativa nije pritisak na vladajuće srukture već način na koji će se sjećanja na tragične događaje iz prošlosti sačuvati.

„Ove inicijative ne bih nazivao pritiskom, one su upravo nužne i neophodne da bi se sjećanje na te događaje očuvalo. Ovu inicijativu više vidim kao očuvanje sjećanja, a ne kao pritisak na lokalne vlasti i na građane Prijedora. Nije moguće nekim pritiscima natjerati ljude da promjene svoja mišljenja. Dakle, ono što očekujem nakon ovog skupa je da se čuva sjećanje na ono što se dogodilo, a do samih vlasti u Prijedoru i građana je kakav će taj odnos prema tim događajima biti dalje“ , rekao je Hadžović.

Podsjećamo Emir Hodžić prijedorski borac za ljudska prava i pokretač inicijative „Jer me se tiče“ prošle godine sam je izašao na glavni prijedorski trg gdje je obilježio Dan bijelih traka. Ove godine kraj Emira stajalo je još 500 ljudi iz svih dijelova Bosne i Hercegovine. Nadamo se da će 31. maja 2014. godine kraj Emira Hodžića i mnogobrojnih aktivista stajati i predstavnici vladajućih političkih stranaka koji će konačno shvatiti da sve žrtve u ovom tragičnom ratu nisu samo brojevi kojima se barata na predizbornim skupovima.

Predrag Blagovčanin
Autor 3.6.2013. u 19:00

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija