Ustavno pokriće za zločin

Autor 29.6.2011. u 05:21

Ustavno pokriće za zločin

Čovjeka pravomoćno osuđenog u Srbiji i optuženog u BiH, Hrvatska nije mogla izručiti jer je njen državljanin, a, tvrde u Hrvatskoj policiji, Srbija kao ni BiH nisu zatražile da mu se sudi u Hrvatskoj ili da tu odsluži kaznu, pa smo eto dočekali njegov novi zločin.

I sada će se, naravno, nadležna ministarstva u sve tri zemlje prepucavati tko je tu u pravu a tko griješi, a možemo pretpostaviti da će Dragan Paravinja znati kada će koju putovnicu izvaditi, pokušavajući pobjeći od sankcija za ono što je učinio. Pa će opet naposljetku biti slijeganja ramena kod nadležnih u Hrvatskoj, Srbiji i BiH, ako se kojim slučajem zbog naravi njegovih zločina ne nađe neka diplomatsko-politička premosnica. 

 U drugom stavku članka 9. Ustava doista doslovno stoji da »državljanin Republike Hrvatske ne može biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj državi, osim kad se mora izvršiti odluka o izručenju ili predaji donesena u skladu s međunarodnim ugovorom ili pravnom stečevinom Europske unije«. 

Slične formulacije zapisane su u ustavima svih demokratskih država, no slučaj Paravinja još jednom upozorava da zaštita vlastitih državljana ima i svoje naličje. 
Najprije valja upozoriti da ona u demokratskim ustavima svakako nije osmišljena kako bi se štitilo kriminalce, od silovatelja i nasilnika svake vrste do ubojica i mafijaša.

To su prvotno bile isključivo garancije da vas vlastita domovina priznaje kao vlastitog državljanina sa svim pripadajućim političkim pravima, i time štiti od mogućih neutemeljenih optužbi iz inozemstva. Također, nakon Drugog svjetskog rata mnoge je političke emigrante s istoka Europe azil na Zapadu, uključujući tu i dobivanje državljanstva sa svim njegovim beneficijama, spasio od daljnjih progona. 

Nadalje, u nedavnoj dopuni ove ustavne formulacije, gdje se kaže da može postojati i izuzeće od izručenja vlastitog državljanina drugoj državi ako je u skladu s međunarodnim ugovorom ili pravnom stečevinom EU, krije se i potencijalno rješenje ne samo slučaja Paravinja nego i drugih brojnih slučajeva u kojima kriminalci koriste ustavnu zaštitu vlastitog državljanstva za bijeg od ruke pravde. 

I  to ne samo u trenutku kada Hrvatska uđe u EU pa će, kako je rekao glasnogovornik hrvatske policije Krunoslav Borovec , dio problema biti riješen zbog europskog uhidbenog naloga, nego i za »propusna« zakonodavstva država nastalih na razvalinama Jugoslavije. Riječ je o međunarodnom ugovoru zainteresiranih država. 

 Nije dakle problem što zbog povijesnih okolnosti mnogi građani na ex-jugoslavenskim prostorima imaju i po tri putovnice odnosno državljanstva. »Višestruki identiteti« u globalno doba nisu grijeh, a i pomažu u zacjeljivanju ratnih rana. Problem je što spomenute tri države nisu u stanju sastaviti i potpisati međunarodni ugovor koji bi, ne dovodeći u pitanje državljanska prava, onemogućio zlikovcima »pretrčavanja« iz države u državu i ustavno pokriće za zločin.

Novi list

Autor 29.6.2011. u 05:21

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija