Uz protekli “Dan sjećanja na Holokaust“: muslimansko- jevrejski odnosi

Fuad Đidić
Autor/ica 28.1.2018. u 17:21

Uz protekli “Dan sjećanja na Holokaust“:  muslimansko- jevrejski odnosi

Uz protekli “Dan sjećanja na Holokaust“:  muslimansko- jevrejski odnosi

Pismo iz srca muslimanskog svijeta

  • Kako je Muhamed Al-Issa, generalni sekretar Muslimanske omladinske lige (MWL ) iz samog središta muslimanskog svijeta, svetog grada Mekke, u pismu dugog i snažnog sadržaja poslanog na ruke direktoru Holokaust Muzeja u Washingtonu, legitimirao raspravu o Holokaustu u arapskom i muslimanskom svijetu sa namjerom da lekcije iz Holokausta budu korištene kao sredstvo u brobi protiv ekstremizma i, kao sredstvo u borbi za etabliranje   “umjerenog islama“

Piše Fuad Đidić

Protekli,  27. Januar, Dan sjećanja na Holokaust  u zemlji  islama bio je,  drugačiji.

Iz samog središta vjerske čistote, svetog mjesta Mekka,  upućeno je pismo na ruke g. Sari Bloomfield, direktoru Muzeja Holokausta u Washingtonu.Sadržaj pisma potpisao je g. Muhamed Al-Issa, sadašnji generalni sekretar Muslimanske vjerske Lige (MWL ), i, raniji ministar pravde u Vladi  Saudi Arabije.

Za ovu prigodu mogla se očekivati  kratka i sterilana poruka, ista onakva kakva  se obično šalje sličnim prigodama .I utoliko prije, kratka i sterilna,  jer nikada ovom, ili, bilo kojom drugom prigodom,  ništa slično između Muslimana i Jevreja nije razmjenjeno.

Od kada je sadržaj impresivnog,  neočekivanog,  i po porukama, vrlo snažnog  pisma  postao dostupan  na web stranici Muzeja u Washingtonu,  tekst  poruke ne prestaje da puni  udarne stranice svjetske štampe, ali  i ojačava uvjerenja javnosti da se ipak, ispod dubokog  vela diplomatskih tajni,  dešavaju promjene koje vode tektonskim pomjeranjima  uobičajenog reda stvari.

Najmanje što se u ovom trenutku  može sa stanovitom  dozom sigurnosti potvrditi,  jeste, da ove poruke nose klicu nove svijesti  i razumijevanja   „enormnosti  zla Holokausta unutar muslimanskog, a pogotovo, arapskog svijeta.

„ Ljudska tragedija počinjena od  strane zla nacizma nikada neće biti zaboravljena u  povijesti, ili, da bi mogla  naići na bilo čije odobravanje, izuzev nacista i njima sličnog soja.Istinski islam je protiv ovog zločina.Islam svrstava  ovaj zločin u red najviših kažnjivih zločina i drži ih kao najgore zločine ikada počinjene“  napisao je generalni sekretar Muslimanske Lige koja je donedavna na Zapadu bila opisana kao “izvor ekstremističkog razumijevanja islama“.

„Holokaust je ljudska tragedija koja se ne može poreći i događaj koji se ne može zaboraviti“

Muhamed Al -Issa, od kada je preuzeo čelno mjesto u MWL (august, 2016.god) od sadašnjeg Prestolonasljednika Muhameda bin Salmana ( MbS),  kojem se s pravom pripisuje pokretanje „historijskog okreta“  u pravcu „otimanja islama iz ralja ekstremizma“, krajem  protekle godine napravio je veliki, reklo bi se  – strateški iskorak  koji dolazi  u vrijeme konačnog preustroja situacije na Bliskom Istoku.

Naime, prilikom prošlogodišnje posjete Francuskoj ,  Al-Issa je zajedno sa  ambasadorom KSA u Parisu, svojim ranijim kolegom u Vladi KSA, poslije posjete Katedrali Notre Dame, posjetio i Veliku Sinagogu  i tom prilikom imao duži razgovor sa glavnim rabinom u Francuskoj g.Haim Korsiom.To je bila prva, ikada učinjena posjeta nekog od visokih saudijskih zvaničnika jevrejskoj Sinagogi , pogotovo od  nekoga koji  danas uobličava  i tumači aspiracije svjetske muslimanske Lige mladih sa sjedištem u Mekki.

Neko će se zapitati, tko će  uopšte pri zdravoj pameti prihvatiti, simpatizirati se, ili ,čak umanjiti stepen brutalnog zla Holokausta izuzev zločinačkih nacista …Međutim, naša jedina utjeha je sjećanje historije pošteno i djelatno i da pravda, slobodna od bilo kojih iskrivljavanja i pristrasnosti, jednog dana će žaliti ovaj zločin u ime cijelog čovječanstva.Žrtve su izgubile svoje nevine živote da bi zapisale  svoja podsjećanja na slobodu i odlučnost kao primjer razmjera nacističke mržnje koja je potopila svijet u ratove i propast”

U rijetkim novinarskim zabilješkama ostalo je zapisano kako je  Muhamed Al-Issa  prilikom susreta sa rabinom Francuske  izrekao skoro  iste riječi koje je kasnije pomenuo u  pismu  Muzeju Holokausta –  „mi nećemo više sjediti skrštenih ruku i dozvoljavati  da islam bude talac  ekstremista,  i,  da se zloupotrebljava kao ulazna kapija  i opravdanje za  terorizam…“

Posve je sigurno, da koliko god ovo pismo se tumačilo kao dio u mozaiku  rasta doduše, još vrlo tajnih  saudijsko-izraelskih veza ,ili, kao dio u nezaustavljivoj modernizaciji S. Arabije kao „ranijeg  uporišta tvrdokornog wahabizma“, i, mjesta,  sada rastuće promocije „ umjerenog islama“  započete velikim potezima Princa MbS,  njegov sadržaj  ipak, se tiče najave i iščekivanja  –  u kojem to pravcu  najpozvaniji  i najodabraniji  iz svetog  grada Mekke  vide pokretanje   nove i istinske interpretacije svetih Tekstova, i , kako misle prije svega, arapske i muslimanske mase razuvjeriti , da  recimo, anti-semitizam nije zapravo,  dio istinske vjere, već  da je dio jednog političkog projekta i interesa.

Ovaj  „Dan sjećanja na Holocaust“  ovdje u središtu  muslimanskog svijeta,  ostati  će upamćen  po izjavama koje  se više ne mogu opozvati.Sadržaj pisma, kao jedan važnih  dokumeta kojim je i drugim povodima  u muslimanskom svijetu  snažno osuđeno poricanje zla Holokausta,  legitimirao je, i doveo do bijelog usijanja potrebu za  novim prilazom u borbi   za  toleranciju i modernizaciju. U svemu tome  čini se, da je  najvažnije – priznanje koegzistencije islama sa drugim vjerama i poštovanja digniteta svih njegovih sljedbenika,  što je i najživlja iskonska  čežnja i orijentacija  lavovske većine muslimanskog svijeta.

Ili, drugim riječima kazano – Ništa ne bi bilo više islamsko u islamu od  stvarnog priznanja  da su i Drugi narodi i njihov put do Boga, narodi Knjige, i, da svi mi, kao što piše Al-Issa  – “dijelimo istu ljudsku dušu i  iste duhovne ljudske  veze“

Ova poruka je kako je zapisao i g. Satloff, izvršni direktor Institiuta u Washingtonu,  koji  je odigrao ključnu  ulogu u približavanju obje strane, „vrlo je značajan dokument po svom autorstvu, sadržaju,  dahu i poruci“.

I dodajmo na kraju  –  “Tamo gdje raste opasno, raste spasonosno“!

Fuad Đidić
Autor/ica 28.1.2018. u 17:21