VENECIJA U URGENTNOM STANJU ZBOG NAVALE TURISTA Pedeset milijuna nogu na Trgu Svetog Marka

Autor 5.8.2011. u 06:28

VENECIJA U URGENTNOM STANJU ZBOG NAVALE TURISTA  Pedeset milijuna nogu na Trgu Svetog Marka

Dolazak  vlakom na stanicu Santa-Lucia je uvijek pun emocija. To je jedini način koji omogućava da se u nekoliko trenutaka pređe iz elementa zemlja u element voda.  Skoro da čovjek zaboravi horde turista spremnih zauzeti Grad duždeva, naoružane kamerama i foto aparatima.  Skoro da čovjek zaboravi i rijeke kačketa kričavih boja  made in China slamnate šešire gondoliera, koje nose poput trofeja.

Silazimo tridesetak stepenica i u istoj vlažnoj  zagušljivoj vrućini ljeta osjetimo kako nas preuzima vrtoglavica ekstaze. “Ono što čovjek vidi u Veneciji je jedinstveno, to je grad nastao izuzetnim spojem vode  kamena. Ovo jedinstvo se izravno obraća našoj podsvijesti, u koju prodire”, objašnjava Paolo Baroni, profesor u penziji, koji živi u Padovi i često dolazi u Serenisimu sa suprugom Francom da ponovno vidi njena tajanstvena mjesta. “Ono što nas danas frapira je odlazak ljudi. U gradu je nakon Drugog svjetskog rata bilo 150 000 stanovnika, danas ih je samo 60 000”.

Vrhunci sa 100 000 posjetitelja dnevno

Kako se Venecija sve brže prazni, jer je njeni žitelji napuštaju, turista je sve više. “Najnovije brojke iz 2007. godine procjenjuju da u Veneciju godišnje posjeti 21 milijun posjetitelja, mada ja mislim da ih je 25 milijuna”, uvjerava nas Lidia Fersuoch, predsjednica venecijanskog sjedišta udruge ‘Italia Nostra’, posvećene brizi o historijskom, umjetničkom i  prirodnom nasljeđu zemlje.

Nekada ima vrhunaca kad je prevaziđena brojka od 100 000 dnevno, posebno kad je Karneval. “25 milijuna ljudi, to znači 50 milijuna nogu, godišnje, na pločnicima trga Svetog Marka, ili na mozaicima eponimske bazilike”, bolno primjećuje ova unuka i praunuka autentičnog Venecijanca.

“Odrasla sam u kući iz XVII stoljeća što se nalazi pored Palače Grassi. U vrijeme mog djetinjstva tu su bila dva dućana sa mješovitom robom, dvije pekare, dvije mesnice, dvije ribarnice i jedan postolar. Danas ima samo jedan dućan. Sve male trgovine su ustupile mjesto buticima sa antikvitetima i suvenirima, barovima i restoranima. Prisiljeni gledati kako nam se grad pretvara u zabavišni park počeli smo se buniti”

UNESCO u pomoć

Izgleda da se favorizira masovni turizam i to na uštrb zaštite socijalnog i ljudskog tkiva u Veneciji. Lokalne i nacionalne vlasti nisu uslišile udruge koje se bore za očuvanje Serenisime. Zato je Italia Nostra poslala apel UNESCO-u.

U njemu se govori o “ozbiljnoj opasnosti” što prijeti Veneciji i njenoj laguni. Na primjer, projekti izgradnje velike trgovačke luke – nasuprot Venecije, u Giare-Dogaletto, i novi terminal za  kruzere duže od 350 metara u Fusini, nedaleko od malih kanala.

Naglašava veliku špekulaciju nekretninama sa namjerom da Grad Venecija  izgradi u Margheri satelitski Tessera-City. A šta da se kaže  o projektu realizacije jedne TGV linije koja podrazumijeva izgradnju tunela od 9 km pod lagunom, i time još više spušta njeno dno, koje se i tako u posljednjih 70 godina spustilo cijeli metar? “Prisustvujemo, nemoćni, polaganoj smrti Venecije i njene lagune”, uznemiren je arhitekta Cristiano Gasparetto, stari član Komiteta za očuvanje Venecije.

Prevelik promet u laguni

Jedno obično putovanje motornom barkom, sa polaskom sa Lida, omogućava da se na licu mjesta konstatuje kako nekontrolirani valovi turista provociraju destrukciju delikatnog ekosustava lagune, od čega zavisi preživljavanje Venecije. Ljeti se Veliki Kanal pretvara u autoput mora, vaporeti tamo vamo, gondole, taxi brodice (sa motorom od 400 konja),  brodice frižideri, ili brodovi kante za smeće i privatna ukrcavanja ne prestaju.

Prvi šok u barci : mali valovi su bezbrojni i vrlo jaki. “Mi to zovemo moto-ondoso, i mnogo je opasnije od plime, aqua alta,  za lagunu, Veneciju i njene zgrade, naglašava profesor Lorenzo Bonometto, biolog. Valovi koji se ponavljaju, nastali u brazdama vode od privatnih brodica koje prometuju lagunom prekomjernom brzinom, predstavljaju najveći razlog erozije  temelja zgrada, koje su sastavljene od istarskog kamena i gline. Voda se infiltrira, napada ciglu, koja je vrlo porozna, i zatim kroz kapilare – prodire u zidove”.

Drugi šok  : na visini Trga Svetog Marka, barka sa četiri sjedišta, nađe se licem u lice sa plovećim monstrumom, jednim od onih kruzera kompanije Costa, 273 m dužine i 60 metara visine, sa 2470 putnika. “Ovi su brodovi radost turista, pružaju impresivan pogled na Grad duždeva, a da se niko ne mora ni mrdnuti iz kabine!, ironičan je Paolo Lanapoppi, savjetnik u Udruzi Italia Nostra.  Ne samo da nagrđuju naš grad, nego su onečišćujući i opasni za sve male brodice. A što se tiče valova koje prave, to su grozni udari  na temelje kuća i palača”.

“Ulagati u kvalitetan turizam”

Pa šta da se radi? Udruga Italia Nostra procjenjuje da Venecija više ne može podnositi u prosjeku 60 000 do 70 000 turista dnevno, od kojih većina dođe ujutro i ode naveče.

“Najštetnije su skupine, jer se radi o obliku turizma siromaškog i ignorantskog, potvrđuje Paolo Lanapoppi. Dođu na Trg Svetog Marka, zatim se upute do Mosta uzdisaja, nakon što nešto nedostojno čalabrcnu u restoranima rezerviranim za tur-operatere. Onda kupuju suvenire, tvz. muransko staklo, ali napravljeno u Kini ili Čehoslovačkoj, odlaze, a da nisu ni vidjeli ni razumjeli Veneciju. Mi moramo ulagati u kvalitetan turizam”, zaključuje.

Prioritetni ciljevi Udruge su da uvjere gradonačelnika Giorgia Orsonija u neophodnost  uspostavljanja obaveznih lista čekanja. Italia Nostra se nada i da će uvjeriti nadležne vlasti o neophodnosti novog zakonodavstva koje će ograničiti brzinu motornih brodica. Ali Lidiji Fersuoch je jasno da se radi o borbi Davida i Goliatha.

 La Croix.com

Odabrala  i prevela sa francuskog Nada Zdravič

 

Autor 5.8.2011. u 06:28

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija