Snježana Kordić, hrvatska lingvistica, predavala je na univerzitetima u Frankfurtu, Bochumu, Münsteru i Berlinu. U Njemačakoj je habilitirala 2002. godine, a doktorirala je 1993. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Njena knjiga Jezik i nacionalizam je u Hrvatskoj pokrenula pravu političku
Život je jači od iluzije života, a ako oponenti Snježane Kordić ne uviđaju da u svakodnevnom uzajamnojm ophođenju sa susjedima u praksi potvrđuju načela koja ona znanstveno sistematizira u svojoj knjizi, red je da konačno otvore oči. Piše: Ladislav Babić Zadržimo li
Povodom Okruglog stola na temu “Diskriminacija i segregacija kao odraz etno-političkog utjecaja u školama” koji će se održati u Mostaru 27. svibnja 2014. godine u konferencijskoj sali hotela Ero, lingvistica dr. sc. habil. Snježana Kordić rekla je kako se segregacija opravdava
»Lingvistička saznanja prave nas otpornima na manipulacije koje se pojavljuju u društvu. Primjerice, manipulacija koja je kod nas prisutna: kada jedna grupa ljudi počne govoriti da jezik u Hrvatskoj ne valja, da ga treba čistiti, da je ranije bilo bolje
Poznato je da neki religiozni ljudi imaju prave izljeve mržnje prema svima koji ne dijele njihovu religiju. Isto se zapaža i u tekstovima i reakcijama brojnih kroatista: “svaka, pa i najbezazlenija sumnja u tvrdnju domaćih jezikoslovaca da su hrvatski i
U nedjelju 25. svibnja 2014. godine gošća na prvom programu Hrvatske televizije u emisiji “Nedjeljom u 2” urednika i voditelja Aleksandra Stankovića bit će jezikoslovka dr. sc. habil. Snježana Kordić. Jesu li hrvatski i srpski jedan jezik? Je li Hrvatskoj potreban
Do uobličavanja velikog kolektiva kakav je narod ili nacija ne dolazi prirodno, nego djelovanjem političara, a obični ljudi su u takvom kolektivu i zbog tuđih i zbog vlastitih interesa. Tuđi interesi odredili su npr. opseg konkretnog naroda ili nacije. A
Preduvjet za prihvaćanje mitova je neznanje: kad se nacionalisti služe mitovima, “pritom koriste neznanje javnosti o povijesnim i jezičnim činjenicama. Umjetni karakter zatvorene kulturološke nacije koju oni propagiraju ostaje često neopažen i od strane adresata u regiji i od strane
Kao što se danas hrvatski jezikoslovci bave pohrvaćivanjem gramatičkih termina i to uvode u škole, tako su činili i nacistički njemački puristi. […] Kod lingvista u službi nacizma “ʻmaterinski jezik’ je uzdignut na prijestolje kao božanstvo, kao objekt snažnog poštovanja (ʻnesalomljive
Piše: Snježana Kordić – “Jezik i nacionalizam” Pripisivanje uloge žrtve vlastitoj naciji ide paralelno s pripisivanjem uloge dežurnog krivca drugoj naciji. Postojanje dežurnog krivca, postojanje neprijatelja povezuje vlastitu grupu, odnosno dovodi do toga da se ona uopće i formira. Odavno
Piše: Snježana Kordić – “Jezik i nacionalizam” U civiliziranim društvima uobičajeno je shvaćanje prema kojem je “nacionalizam pogrdna riječ. Prevazilaženje nacionalizma proglašava se vrijednim truda. Ne samo u političkim govorima i traktatima, nego i u znanstvenim knjigama nacionalizam se opisuje
Život je iznenađujuće čudna pojava. Ponekad se desi, te nije dosta nego te nevolje pogode u serijama. Najparadoksalnije međutim jeste ako te one stignu s onih strana odaklem ih ni u snu ne bi očekivao. To se upravo desilo našoj
Domaći lingvisti su stavili omču oko grla svojim sugrađanima. Pozivali su se da su oni navodno znanost, i tako ušutkavali pobunu govornika našeg jezika i prisiljavali na poslušnost. Nemoć mase ljudi i frustriranost jezičnim nasiljem i zahtjevom da odbace vlastiti razum, sve to je prekinuto ovom knji
Donosimo nastavak polemike o Deklaraciji o zajedničkom jeziku [*]. O „znanstvenosti“ polazišta Deklaracije i (ne)političnosti njezine temeljne pozicije, pročitajte u odgovoru Borisa Budena na reagiranje Snježane Kordić na tekst u kojem autor spor oko jezika pozicionira unutar konkretnih političkih, historijskih i ideoloških procesa, a izvan konteksta
Lingvistkinja i autorica knjige Jezik i nacionalizam (2010.) te članica radne grupe koja je u sklopu regionalnog projekta „Jezici i nacionalizmi“ sudjelovala u sastavljanju Deklaracije o zajedničkom jeziku, Snježana Kordić, reagira na tekst Borisa Budena „Padaj (jezična) silo i nepravdo!
foto: šg Intendant riječkog HNK Oliver Frljić, najvažniji i najprovokativniji redatelj na ovim prostorima, čovjek koji nas brutalno suočava sa istinom o vlastitim grijesima, trajno je na udaru desnila u Hrvatskoj a i šire. Huliganima iza kojih uvijek stoji dominantna
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
