Demanti na podcast „Sanjin Sinanović: Došlo je vrijeme da prestanemo živjeti u strahu“

CBBiH
Autor 23.10.2020. u 19:52

Demanti na podcast „Sanjin Sinanović: Došlo je vrijeme da prestanemo živjeti u strahu“

Kabinet guvernera

Ured za komunikacije

Sarajevo, 23. 10. 2020. godine

Broj: 110-22-1-173-76/20

Udruženje „Centar za kritičko mišljenje“ – Portal tacno.net

N/p: Glavna urednica, Štefica Galić

 

Predmet: Zahtjev za objavu demantija na podcast od 16. 10. 2020. godine objavljen pod naslovom „Sanjin Sinanović: Došlo je vrijeme da prestanemo živjeti u strahu

Poštovana gospođo Galić,

Ovom prilikom Vam se obraćamo zbog podcasta emitovanog na portalu www.tacno.net, 16. 10. 2020. godine, autora Predraga Blagovčanina pod naslovom „Sanjin Sinanović: Došlo je vrijeme da prestanemo živjeti u strahu“, u kome je gostovao Sanjin Sinanović, službenik Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Imajući u vidu da je tokom svog gostovanja Sanjin Sinanović u više navrata dao neistinite izjave, te da su njegovi navodi izneseni tokom ovog podcasta bazirani na paušalnim tumačenjima, manipuliranju činjenicama i jednostranom prezentiranju informacija, radi ispravnog informisanja javnosti, zahtijevamo da se ovaj demantij objavi u cjelosti.

Počećemo sa pričom oko pritiska koja se ponavlja više puta. U samoj najavi ovog podcasta, novinar u uvodu piše: „Zbog ovog hrabrog čina konstantno je izložen različitim pritiscima, disciplinskim prijavama, kao i sudskim postupcima rukovodstva Centralne banke BiH (CBBiH), na čelu sa guvernerom Senadom Softićem“. Ovo se nastavlja i tokom samog podcasta, sa citatima poput „To je zaista konstantan presing koji traje“, „Broj radnih prijatelja, radnih kolega, se smanjuje, sve zbog jedne činjenice, a to je strah da ti ljudi ne budu izloženi određenim vrstama pritiska, da ne prolaze kroz pritiske kroz koje ja prolazim kao što su disciplinski postupci… Tako da se ta podrška smanjuje“… Ovakvi i slični navodi se provlače kroz cijeli podcast i insinuiraju na postojanje organiziranog pritiska prema pojedincu.

Ovo je potpuno netačno. Sve sudske sporove između službenika Sanjina Sinanovića i CBBiH koje Sinanović spominje, pokrenuo je tužbama upravo Sinanović lično ili Sindikat čiji je Sinanović predsjednik. Ne postoji nijedna tužba niti sudski postupak u kojem je CBBiH tužitelj, tako da izjava Sinanovića nije tačna. Postoji samo lična tužba guvernera Senada Softića protiv službenika Sinanovića i jednog medija, za klevetu, koja je rezultat upravo iznošenja netačnih podataka i pokušaja narušavanja ugleda guvernera CBBiH dr Senada Softića.

Što se tiče disciplinskih postupaka, tu je situacija također potpuno jasna i drugačija od navoda koje je plasirao službenik Sinanović. Svi disciplinski postupci protiv navedenog službenika su vođeni radi težih povreda službene dužnosti i kršenja propisa CBBiH i zasnovani su na zakonskim kao i internim aktima CBBiH, potkrijepljeni činjenicama i materijalnim dokazima. Jedan od disciplinskih postupaka vođen je za težu povredu službene dužnosti zbog iznošenja lažnih, klevetničkih i netačnih podataka o službenicima CBBiH, uključujući i imenovana lica i predstavnike Uprave banke, koji su apsolutno paušalni i neutemeljeni. Drugi disciplinski postupak je pokrenut nakon što je, obavljajući poslove svog tadašnjeg radnog mjesta, službenik Sinanović prekršio niz odredbi internih propisa CBBiH koji regulišu postupanje sa vrijednosnim pošiljkama (prevoz novca), kao i odredbe Protokola koji CBBiH ima zaključen sa Direkcijom za koordinaciju policijskih tijela BiH. Ovakvim aktivnostima službenika Sinanovića bila je izložena velikom riziku jedna od glavnih funkcija CBBiH, odnosno briga o sigurnosti i čuvanju novca.

Bez ulaženje u sve detalje same povrede i vođenog postupka, o ozbiljnosti učinjene povrede dovoljno govori činjenica da je Sinanović kao službenik ovlašten za preuzimanje transporta vrijednosne (novčane) pošiljke ispred Odjeljenja za sisteme sigurnosti Centralnog ureda Centralne banke, u vrijeme preuzimanja iste postupio suprotno propisima i vrlo strogim i jasnim procedurama Centralne banke, tako što vrijednosnu pošiljku (novac za trezor Centralne banke), nije preuzeo u objektu Centralne banke, preuzimanju pošiljke nije prisustvovao iako je za to bio ovlašten  i odgovoran, a prateću dokumentaciju u vezi sa transportom vrijednosne pošiljke sa predstavnicima Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, potpisao je izvan objekta Centralne banke, na benzinskoj pumpi, bez da je pošiljku uopšte vidio (?!) I nakon ovakvog propusta, službenik Sinanović tvrdio je kako mu je disciplinski postupak „montiran“, a da službenici u disciplinskim komisijama rade protiv njega lično i po nalogu nadređenih, što je apsurdno. Protiv rješenja disciplinskih komisija službenik Sinanović kao i Sindikat na čijem je čelu, pokrenuli su i sudske sporove te se u narednom periodu očekuje i sudsko preispitivanje navedenih odluka.

Sve aktivnosti koje je u vezi sa slučajem Sinanović poduzimala CBBiH, rezultat su isključivo reakcije na djelovanje pomenutog službenika i nikako ne mogu predstavljati organizovani pritisak od strane institucije niti odgovornih lica, posebno ako imamo u vidu značaj i aktivnosti koje u ovakvim vremenima otežanog rada usljed pandemije COVID – 19, CBBiH svakodnevno obavlja. U takvoj situaciji, a prema zvaničnoj evidenciji kojom raspolažemo, možemo samo govoriti o pritisku koji službenik vrši prema instituciji već duži period.

Naime, službenik je od momenta kada je započelo njegovo neprimjereno ponašanje izazvano nezadovoljstvom zbog okončane konkursne procedure, prema CBBiH uputio više stotina akata na koje prema zakonskim propisima institucija ima zakonsku obavezu odgovoriti, što je u konačnici dovelo do toga da u evidenciji CBBiH postoji ukupno, do današnjeg dana, više od 300 akata,  koji su nastali u vezi sa slučajem Sanjin Sinanović.

Navedeno, evidentno predstavlja zloupotrebu prava zagarantovanih pozitivnim zakonskim propisima, kojima se službenik Sinanović služi, pod krinkom  borbe „protiv korupcije“, te nastoji sebe prikazati kao društveno odgovornu osobu i borca za univerzalnu pravdu, što zasigurno predstavlja teme značajne za širu populaciju, koje mogu izazvati interesovanje javnosti u društvu kakvo je Bosna i Hercegovina, ukoliko se informacije plasiraju jednostrano, nepotpuno i paušalno, onako kako to odgovara samo jednoj strani, čime se nedvojbeno želi nanijeti velika reputacijska šteta instituciji poput Centralne banke. Sve sa ciljem da svoje nedolično ponašanje, neprimjereno za instituciju u kojoj uredno prima plaću i druge beneficije, na način iznošenja neistina o Instituciji, pojedinim imenovanim licima i službenicima CBBiH, bez bilo kakve argumentacije. I povrh toga, iznosi tvrdnje o navodnom pritisku.

Ovom prilikom s pravom postavljamo pitanje, ko ustvari ovdje vrši pritisak? Činjenice su više nego jasne.

Iz svega navedenog, lako se može zaključiti da ne postoji nikakav pritisak od strane poslodavca – sve što se dešavalo je produkt isključivo djelovanja Sanjina Sinanovića, a rezultat je njegovog ličnog nezadovoljstva rezultatima okončanog konkursa. Naravno, sve navedene događaje službenik Sinanović je osporavao i nastojao dovesti u vezu sa „postojanjem korupcije“, koja, kako smo već ranije i naveli, niti je kada postojala u Centralnoj banci, niti je dokazana u sudskom postupku, a disciplinske postupke okarakterisao je kao „montirane“ te ih nastoji prikazati kao rezultat „odmazde“ prema njemu, što sa stvarnim razlozima vođenja ovih postupaka apsolutno nema nikakvu dodirnu tačku i u potpunosti se ograđujemo od ovih navoda.

Sinanović u svojim izjavama tokom podcasta komentira i sudske presude na temu prijave korupcije.  „Ne možemo reći da je konkurs namješten, on je legalizovan kroz sudski postupak, bez obzira na činjenicu što sam ja javno prozvao…“.

Da naglasimo, prijava Sanjina Sinanovića je bila predmetom razmatranja više nadležnih tijela i lica unutar same banke, kao i izvan nje, a ista je dobila i svoj sudski epilog drugostepenom presudom suda Bosne i Hercegovine. Nijedna nadležna instanca nije potvrdila navode o postojanju korupcije, a činjenica da je cijeli slučaj okončan konačnom drugostepenom presudom suda je, smatramo, više nego jasna, te je za nas ovaj slučaj završen, obzirom da Centralna banka poštuje zvanične odluke nadležnih sudova.

Isto tako, tokom podcasta, Sanjin Sinanović se osvrće na to da sindikalna organizacija kojom on predsjedava nema nikakvog kontakta sa menadžmentom i guvernerom banke: „Ako vam kažem da u tri i po godine, koliko postoji ovaj sindikat, ja nikada nisam obavio razgovor sa čelnikom ove institucije… možda je to činjenica koja najviše govori o odnosu te institucije, odnosno, čelnih ljudi te institucije… porazna činjenica da u 21. vijeku ljudi ne mogu sjesti za sto i komunicirati“.

Ovo je također netačno. Upravno vijeće i Uprava CBBiH je odlučila da će jedan od nadležnih viceguvernera biti kontakt osoba prema Sindikatu, te je, u skladu s tim, i održan sastanak između predstavnika Sindikata i menadžmenta banke. Također, tokom perioda od formiranja sindikata do sada, postojala je kontinuirana prepiska na relaciji Sindikat – guverner i/ili menadžment banke, na koju je blagovremeno odgovarano. Međutim značajno je naglasiti i to da je u skoro svim obraćanjima ove sindikalne organizacije prisutan vrlo negativan i neprofesionalan način komunikacije koji nije primjeren Centralnoj banci, i to isključivo iz razloga što je i sindikalna organizacija čiji je Sinanović predsjednik, skoro sve svoje aktivnosti podredila ostvarivanju njegovih ličnih interesa, uključujući i pokretanje tužbi protiv CBBiH zbog vođenja disciplinskih postupaka protiv Sinanovića, što opravdano stvara sumnju u to da je jedina svrha ove sindikalne organizacije da bude u funkciji ostvarivanja ličnih interesa njenog predsjednika. Razloge za smanjenje članstva u ovoj sindikalnoj organizaciji, koje navodi u razgovoru s vama, službenik Sinanović bi trebao potražiti upravo u toj činjenici.

Sanjin Sinanović također izjavljuje da je institucija Ombudsmena donijela tri preporuke od kojih je jedna ispoštovana, a druge dvije nisu.

Netačno. Postoji samo jedna preporuka Ombdusmena koju CBBiH nije primijenila, što takođe predstavlja Zakonito postupanje. Naime, u skladu sa odredbama Zakona o ombudsmenu za ljudska prava BiH, institucija koja ne primijeni preporuku dužna je o razlozima nepreduzimanja preporuke obavijestiti instituciju ombudsmana, što je CBBiH i učinila. Radi se zapravo o preporuci koja dolazi u periodu kada CBBiH bilježi već treću godinu neprimjerenog djelovanja službenika Sinanovića, te postojanje većeg broja tužbi i sudskih postupaka pokrenutih s njegove strane, čime je preporuka da se „poduzmu sve aktivnosti u organizaciji sastanka sa Žaliteljem, s ciljem prevazilaženja narušenih međuljudskih odnosa i nedostatka komunikacije između rukovodstva Centralne banke Bosne i Hercegovine i Žalitelja, na način da se pokušaju iznaći uzroci, posljedice i zajednička rješenja nastale situacije“, postala bespredmetna.

CBBiH je instituciji Ombudsmena o razlogu neispunjenja preporuke dala između ostalog sljedeći odgovor: „Uzimajući u obzir činjenicu brojnih sudskih sporova sa službenikom koji su trenutno u toku, a u kojima je Centralna banka tužena strana, vrijeme trajanja svih naprijed pobrojanih aktivnosti koje su rezultirale narušavanjem međusobnih odnosa, kao i sve druge okolnosti naprijed navedene, nalazimo da organizacija posebnog zajedničkog sastanka sa službenikom Sinanovićem, za koju ste nam uputili preporuku, a u situaciji i odnosu koji trenutno imamo s navedenim službenikom, nije svrsishodna u ovom momentu, niti se ovako grubo i trajno narušeni odnosi sa službenikom mogu popraviti organizacijom zajedničkog sastanka“.

Lista diskutabilnih formulacija izrečenih tokom navedenog podcasta je daleko duža, ali smo se ovaj put radi ispravnog informisanja javnosti, osvrnuli samo na ključne poruke koje Sinanović kontinuirano ponavlja, ne samo Vašem mediju, čime nanosi reputacijsku štetu CBBiH.

Ova institucija preko 23 godine predano radi na izgradnji svojih kompetencija i sebe kao Institucije koja, prije svega, pazi na dobrobit svojih uposlenika. Kao takva, prepoznata je i u Bosni i Hercegovini i u inostranstvu među partnerskim institucijama. Rad i rezultati rada Centralna banka BiH prepoznati su i imaju podršku šire javnosti, što potvrđuju brojne i prestižne nagrade Centralnoj banci Bosni i Hercegovini, kao i guverneru dr. Softiću za doprinos monetarnoj i finansijskog stabilnosti i za druga unapređenja u radu CBBiH.

Razočarani smo da u pripremi ovog podcasta nisu ispoštovani postulati profesionalnog novinarstva. Osim što „druga strana“, u ovom slučaju (CBBiH), nije dobila nikakvu priliku da se očituje, moramo konstatovati da je autor-voditelj podcasta bio krajnje sugestivan i njegova pitanja nisu bila vođena prikupljanjem objektivnih činjenica.

Imajući sve navedeno u vidu, te činjenicu da se radi o paušalnim tumačenjima, manipuliranju činjenicama i jednostranom prezentiranju informacija, a radi ispravnog informisanja javnosti, zahtjevamo da se ovaj demantij objavi u cjelosti.

S poštovanjem,

Ured za komunikacije

CBBiH
Autor 23.10.2020. u 19:52