Čovjek je vuku vuk

tačno.net
Autor 9.10.2013. u 07:50

Čovjek je vuku vuk

Piše: Suzana Kapetanović

Lovci koji se slikaju pored ubijenog vuka, lisice, ili divlje svinje, priče o njihovoj sposobnosti da ustrijele svirepu životinju, često se mogu pročitati u našim medijima. S druge strane mišljenje stručnjaka koji se bave istraživanjima krupne divljači se ne čuje. Sagovornica Portala AnalitikaČeda Ivanović, iz Prirodnjačkog muzeja Crne Gore kaže da je to naša stvarnost, jer je kod nas, očigledno, još uvijek bitnija puška i trofej nego svijest o ugroženosti životinja, ili njihov stvaran broj

Koliko smo kao društvo odgovorni, koliko znamo i brinemo o bogastvu flore i faune Crne Gore kojom se često falimo pokazuju činjenice, kaže Ivanović.

– U Crnoj Gori do sada nijesu rađena temeljna naučna istraživanja o brojnosti medvjeda na primjer. NVO „Lynx“ je još 2000. godine radila projekat kojim je pokušano da se ustanovi brojno stanje medvjeda. Projekat je rađen putem ankete lokalnog stanovništva u predjelima koje nastanjuje ova životinja. Na osnovu dobijenih podataka tada je procjenjeno da u Crnoj Gori ima oko 80 jedinki. Ovi podaci se ne mogu smatrati za apsolutno pouzdane tako da je danas nemoguće reći koliko jedinki mrkog medvjeda živi na prostoru Crne Gore. Ovo je činjenica koja pokazuje nebrigu ili, bolje reći, potpunu nezainteresovanost nadležnih institucija, a na kraju i same države da istraži, zaštiti i očuva ovu životinju koja je odavno strogo zaštićena u Evropi- kaže Ivanović.

0810medvjed

Naša sagovornica podsjeća da su do 19.vijeka medvjedi bili rasprostranjeni na skoro cijelom evropskom kontinentu. Procijenjeno je da je u posljednja dva vijeka rasprostanjenost medvjeda u Evropi smanjena za 60 odsto, a brojnost je opala za 50 odsto. Medvjeda više nema u mnogim evropskim zemljama, Britaniji, Njemačkoj, Švajcarskoj, Austriji, Danskoj i Francuskoj.

Medvjeda sve manje: U Evropi mrki medvjed danas živi u malim izolovanim populacijama i klasifikovan je kao ugrožena vrsta u zapadnoj, srednjoj i južnoj Evropi. Osnovni razlog za ovakvu situaciju je, kako kaže Ivanović, prekomjereni izlov, krivolov, kao i nemilosrdno uništavanje prirodnih staništa koja su osnovni uslov za opstanak ove vrste.

Ivanović podsjeća da su zbog činjenice da je ova životinja veoma ugrožena i da joj u skorijoj budućnosti prijeti izumiranje, doneseni brojni međunarodni dokumenti koji striktno štite medvjeda. Crna Gora je, kaže, potpisnica ovih dokumenata. To su Bernska konvencija o zaštiti ugroženih vrsta i njihovih staništa, Direktiva EZ 92/43 o očuvanju ugroženih vrsta divlje flore i faune i njihovih prirodnih staništa, Vašingtonska konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama (CITES), a medvjed je i na Crvenoj listi ugroženih životinja (IUCN).

Kada je riječ o zaštiti ove životinje kod nas, medvjed je prema Zakonu o divljači i lovstvu zaštićen samo lovostajem, dok je medvjedica sa mečetom starim do dvije godine trajno zaštićena.

“I pored ovih direktiva i konvencija medvjed se i dalje lovi u Crnoj Gori. Love ga radi ličnog trofeja, jer je zaštićen samo lovostajem, a i krivolovom, prodajući ga kao trofej. Svjedoci smo da je proteklih godina bilo i hvatanja mladunaca koji se drže u zarobljeništvu kao atrakcija”, naglašava Ivanović.

Ona ističe da se ovi podaci ne iznose u javnost jer u društvu nema svijesti o kažnjavanju ovih nedjela.

Priča o tačnom broju ubijenih medvjeda se stoga ne može provjeriti i sve se svodi na „lovačke priče“. Na žalost i tih priča „rekla-kazala“ je sve manje, što može ukazivati da je broj ove vrste sve manji u našoj zemlji- smatra Ivanović.

Sagovornica Portala Analitika naglašava da nema istraživanja ni kada je brojnost vuka u pitanju, i napominje da on u Crnoj Gori nije zaštićen zakonom.

0810lovci

„Vuk je do početka razvoja intezivne poljoprivrede i stočarstva bio najrasprostranjenija zvijer na zemlji. Bilo ga je u cijeloj Evropi i Aziji, sve do sjeverne Afrike, kao i u sjevernoj Americi. Pretjeranim lovom vuk je na mnogim mjestima gotovo istrijebljen, a naročito u zapadnoj Evropi i sjevernoj Americi. Danas nema vukova u Velikoj Britaniji, Danskoj i Nemačkoj. U istočnoj Evropi, na Balkanu, Kanadi, Sibiru, Mongoliji i nešto malo u Iranu još postoje veće populacije vukova. U ostalim područjima vuk se može naći samo u malim, međusobno izolovanim, populacijama koje imaju manje od 100 jedinki.

Pošto su do nedavno ubijani bez mjere i reda, bili su na pragu istrebljenja. Stoga i ovu životinju danas štite brojni međunarodni dokumenti“, ističe Ivanović.

I vuk se mora čuvati: Biolog iz Prirodnjačkog muzeja naglašava da kao država moramo imati strategiju istraživanja i čuvanja divljih životinja.

Međunarodni propisi obavezuju nas da donesemo planove gospodarenja za tri velike zvijeri, medvjeda, vuka i risa, a izrada plana gospodarenja za medvjeda trebala bi biti prioritet- podsjeća naša sagovornica.

Kada je riječ o lovu na vuka, koji kod nas nije zakonom zabranjen, u Lovačkom savezu Crne Gore kažu da je Pravilnikom o lovnim sezonama propisano da se vuk može loviti u periodu od 1. oktobra do 29. februara, a u ostalom dijelu godine on se ne lovi.

Predsjednik Lovačkog saveza Crne Gore Nikola Marković kaže za Portal Analitika da se sezona lova na vuka poštuje, i da su rijetki prekršioci.

Marković naglašava da je po izvještajima korisnika lovišta brojnost vuka kod nas zadovoljavajuća, čak u nekim predjelima i povećana, i da on čini štete ne samo po uzgojnu divljač, već napada i stočarska stada.

0810canis-lupus4

Upitan da li se još uvijek daju nagrade za ulovljenog vuka, Marković kaže da su se ranije davale nagrade za odstrijel ove životinje, naročito kada pravi štete stočarima, ali da je ta praksa već duže vrijeme ukinuta.

Naš sagovornik ističe da je Lovački savez  Crne Gore član CIC-a – Svjetskog savjeta za lovstvo i očuvanje divljači i FACE – Federacije nacionalnih asocijacija Evropske unije.

“Naša organizacija lovstva je ista kao i u drugim Evropskim državama, a naš Zakon o divljači i lovstvu je usklađen sa Evropskim zakonodavstvom, direkcijama i konvencijama koje je donijela Evropska unija, a kojih je naša zemlja potpisnica”, napominje Marković.

I kako to obično biva, naučnici upozoravaju da ne shvatamo važnost istraživanja divljači kod nas, da se mora ozbiljnije pristupiti lovu na životinje, a lovci naglašavaju da nema razloga za brigu i da se Zakon poštuje.

Ivanović smatra da se prvo mora utvrdi stvarno stanje pojedinih vrsta, što se ne može učiniti bez stručih istraživača, a nakon toga pratiti stanje i broj odstrijeljene divljači.

Podsjeća da se kroz EU fondove mogu dobiti sredstva za stočare, kako bi ih zaštitili od šteta od vuka i medvjeda. Hrvatska je, kaže, dobila preko 120 pasa čuvara, takozvanih  tornjaka, kao i električne ograde i druga sredstva. Suština je da se zaštite stočari, ali tako što se neće nekontrolisano loviti vukovi, naglašava Ivanović.

Činjenica da u velikom dijelu Evrope vuka više nema, da je medvjed takođe rijetko viđen u našim šumama, upozorava da je krajnje vrijeme da stručnjaci budu uključeni u istraživanje krupne divljači u Crnoj Gori. Htjeli to da priznamo ili ne, čovjek je vuku vuk i što prije to shvatimo, nade za šumskog samotnjaka ima.

portalanalitika

tačno.net
Autor 9.10.2013. u 07:50

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija