Klimatski stres može bumbarima razviti asimetrična krila, otkriva studija

Chelsie Henshaw
Autor 20.8.2022. u 11:51

Klimatski stres može bumbarima razviti asimetrična krila, otkriva studija

Foto: Pixabay

Teška vremena se nalaze pred pčelama u 21. stoljeću jer topliji i vlažniji uslovi utiču na njihov razvoj.

Bumbari se nalaze sve više pod stresom zbog klimatskih promjena tokom proteklog stoljeća, otkrili su istraživači koji su proučavali muzejske primjerke, a prenosi The Guardian.

Pčele razvijaju asimetrična krila kada dožive stres tokom razvoja, a proučavanjem niza očuvanih primjeraka i njihovih datuma, naučnici su otkrili da pčele pokazuju viši nivo asimetrije krila u toplijim i vlažnijim godinama.

Dr. Andres Arce, sa Univerziteta u Suffolku i jedan od autora rada objavljenog u Journal of Animal Ecology, rekao je: „Naš cilj je bolje razumjeti odgovore na specifične faktore okoline i naučiti iz prošlosti kako bismo predvidjeli budućnost. Nadamo se da ćemo moći predvidjeti gdje i kada će bumbari biti najugroženiji i ciljati efikasne mjere očuvanja.”

Dr. Richard Gill, sa Imperial College Londona i još jedan od autora, rekli su da “teška vremena nalaze pred bumbarima u 21. stoljeću”, jer se predviđalo da će “topliji i vlažniji uslovi” staviti bumbare pod veći stres te da će klimatske promjene utjecati sve češće na ove uslove.

Posljednjih godina populacija bumbara je opala u mnogim područjima.

Druga studija, objavljena u Methods in Ecology & Evolution, koristila je metode DNK koje se obično koriste za ispitivanje ostataka drevnih ljudi ili vunastih mamuta. To je bio prvi put da je ova tehnika korištena na populaciji insekata.

Istraživači su koristili po jednu nogu od svake sačuvane pčele koju su proučavali kako bi sekvencirali genome bumbara koji datiraju više od 100 godina. Autori kažu da će ovaj napredak omogućiti istraživačima da utvrde kako stres može dovesti do gubitka genetske raznolikosti.

Dr. Victoria Mullin, iz Prirodnjačkog muzeja, jedna od autorica, rekla je: „Muzejske zbirke insekata nude neusporedivu priliku da se direktno proučava kako su na genome populacija i vrsta utjecale promjene životne sredine kroz vrijeme. Međutim, oni su ograničeni resurs i važno je razumjeti kako ih najbolje iskoristiti za genetske studije.”

Profesor Ian Barnes, također iz Prirodnjačkog muzeja i stariji autor rada, rekao je: „Jedan od glavnih problema s muzejskim zbirkama je taj što kvalitet DNK može biti vrlo varijabilan, što otežava predviđanje koju vrstu analiza trebamo uraditi. Sada imamo mnogo bolju ideju o očuvanju DNK u kolekcijama insekata, što je ogroman poticaj našem trenutnom radu na razumijevanju povijesti i budućnosti populacija insekata.”

Tim će sada koristiti podatke da ispita kako su se pčelinji genomi mijenjali tokom vremena, analizirajući kako su se cijele populacije prilagodile – ili ne – na promjenjive klime.

Chelsie Henshaw
Autor 20.8.2022. u 11:51