Obuka pasa za pomoć kod epilepsije

tačno.net
Autor 29.2.2016. u 11:58

Obuka pasa za pomoć kod epilepsije

Foto: sbplus.hr

Psa treniraju da oboljelima pomogne prilikom napada, ali i da osjete napad i najave ga vlasniku.

Prvi put u Hrvatskoj održava se radionica školovanja pasa za pomoć oboljelima od epilepsije. Takva pomoć već je dostupna u Sjedinjenim Američkim Državama i u nekoliko evropskih država. Psa treniraju da oboljelima pomogne prilikom napada, ali i da osjete napad i najave ga vlasniku.

Pas pomagač Lupa još uči, no uskoro bi trebala moći imobilizirati oboljelog od epilepsije tokom napada. Trenerica Caroline Thienpont uči je da, kada napad prestane, lavežom pozove pomoć ili probudi vlasnika u slučaju da zaspe.

“Imamo dvije vrste pasa. Oni koji se brinu za osobu tokom napada recimo da stisne dugme za alarm, imobilizira osobu, donese lijekove… Imamo pse koji upozore vlasnika da će se napad dogoditi – tako da oboljeli mogu prestati sa svim opasnim radnjama, recimo kuhanjem, pranjem prozora… i mogu mirno dočekati napad i smanjiti rizik od povreda prilikom pada”, objašnjava Thienpont.

Tehnika još nepoznata u Hrvatskoj počela se razvijati sredinom devedesetih u Belgiji, iz koje Caroline Thienpont dolazi. Tamo je 11 obučenih pasa.

“Psi ne mogu pomoći svim oboljelima. Postoje oni s epilepsijom čiji je napad bez ikakve reakcije. U takvim slučajevima psa je teško istrenirati. No, onima koji imaju psa definitivno je promijenio život. Mi u Belgiji imamo gospođu koja nikada nije mogla u rukama držati svoju djecu bez nadzora drugih osoba. Sada se zahvaljujući psu brine o unucima, jer je pas može upozoriti da će se dogoditi napad”, navodi ova Belgijanka.

Nema dovoljno istraživanja

Službeno školovanih pasa u Hrvatskoj nema, ali sve je više zainteresiranih. U centar gdje se obučavaju psi za nekoliko namjena, kažu, ponajviše zovu roditelji. Neki psi pomagači i sami su razvili sposobnost pomoći kod epilepsije.

“U obitelji djece s poteškoćama koji, dakle, osim epilepsije, imaju i neke druge poteškoće, pas im je dodijeljen iz drugih razloga. Taj model ponašanja se pojavio spontano. Dakle, u suživotu psa i toga djeteta pas je u situaciji, kada je dijete trebalo dobiti epileptični napad ili tijekom napadaja, spontano prišao djetetu i počeo ga lizati, stavio šapu na to dijete, što je definitivno bio model ponašanja koji se koristi u treningu”, objašnjava Blaženka Pugar, trenerica pasa pomagača.

Jedan od gotovo 40.000 oboljelih u Hrvatskoj je i Davor. Psa pomagača ima već 12 godina. Za pomoć kod napada polako ga je trenirala njegova porodica, uz stručnu pomoć, i po tome su prvi u Hrvatskoj.

“Kad se dogodio napad mali prije pasa, tada se uobičajeno razvijao u grand mal, jer ima sekundarnu generalizaciju kompletnog mozga i on se zapravo šilta kao i svi mi u slučaju kada imamo takvu bolest. Međutim, pas je to prekidao i to vrlo uspješno i samo u slučaju kada bi pas zakasnio ili bio bez psa, tada bi se razvio napad. I zbog toga se razvilo skraćenje tih grand mal napadaja praktički na pola”, kaže majka Sanja Kobeščak.

Iako stručno provedenih istraživanja o učincima, kažu liječnici, nema dovoljno, o ovom načinu pomoći oboljelima napisani su brojni stručni tekstovi, koji, za sada, jednako bilježe i pozitivna, i negativna iskustva. No, oni koji psa pomagača imaju bez njega, kažu ne mogu.

Al Jazeera

tačno.net
Autor 29.2.2016. u 11:58

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija