Psi su čudotvorci: Dokazano utječu na mentalno, emotivno i tjelesno zdravlje

DP
Autor 26.3.2020. u 11:30

Psi su čudotvorci: Dokazano utječu na mentalno, emotivno i tjelesno zdravlje

Naučnici sve više uviđaju terapeutsku vrijednost našeg odnosa s ljubimcima, a pogotovo psima. Oni nas vole bezuvjetno i ne mare za one pojedinosti zbog kojih nas ljudi mogu diskriminisati. Jednostavnost i dubina ljubavi koju nam pružaju izvor je beskrajne radosti. Osim toga, svakodnevne šetnje sa psom prilika su da budemo tjelesno aktivni i da se upoznajemo s drugim vlasnicima pasa. Naši četveronožni suputnici dobro djeluju i na djecu, pa ih tako uče odgovornosti, čovjekoljublju i suosjećanju, ali i kako se nositi sa smrću voljenih.

Društveno prepoznavanje

Jedan od ključnih razloga zbog kojeg psi tako dobro utječu na naše mentalno zdravlje je i proces društvenog prepoznavanja. Riječ je o prepoznavanju drugog bića kao vrijednog i značajnog. Spona koja vezuje vlasnika i ljubimca slična je onoj koja vezuje majku i bebu, a psiholozi poručuju da su psi posebno pogodni za ljude koji se osjećaju društveno izoliranima, bilo da pate od usamljenosti, depresije ili drugih psihičkih bolesti.

“Briga o ljubimcu je povezana s brigom o samome sebi. Kada izvedete psa u šetnju, ljudi razgovaraju s vama, a za otuđene osobe to može biti jedini kontakt s drugim ljudskim bićem tijekom dana. Također, kada vlasnici pasa i mačaka odu kupiti hranu, velika je vjerojatnost da će tada opskrbiti i sebe, a kada date ljubimcu jesti, najvjerovatnije ćete i sami sjesti i jesti”, objašnjava psihologinja June McNicholas za The Guardian.

Društveno prepoznavanje je odlika koju dijelimo s još nekoliko sisara. Na primjer, ovce su jedne od njih. Urođeno nam je brinuti za one s kojima smo uspostavili društvene spone. Kada se psu obratimo s “moja beba”, to činimo jer ih s neurološkog stanovišta tako i vidimo, kako ističu stručnjaci. Riječ je o istom mehanizmu naklonjenosti koji se javlja kod majki kada rode. Jedno istraživanje u kojem je sudjelovalo 18 žena pokazalo je da su se na prizor vlastite djece i pasa kod ispitanica aktivirali dijelovi mozga koji se tiču nagrade, osjećaja i pripadnosti.

Hormon ljubavi

Iako naučnici donekle shvataju pojam društvenog prepoznavanja, postoje neke nepoznanice u vezi s time kako se ono zbiva. Vjeruje se da je karika koja nedostaje oksitocin, takozvani hormon ljubavi, zagrljaja i maženja. Ovaj hormon je posebno zastupljen pri porođaju, dojenju i kretanju spermatozoida, ali ima i primjetnu ulogu kada je u pitanju niz oblika društvenog ponašanja, kao što su seksualna privlačnost, prepoznavanje, povjerenje, odnos majke i bebe i spona između vlasnika i ljubimca.

Oksitocin u tandemu s antidiuretskim hormonom (vazopresinom) sudjeluje u oblikovanju našeg odgovora na stresnu situaciju. Stručnjaci su jako zainteresirani proučiti moguću ulogu oksitocina pri liječenju ovisnosti, moždanih oštećenja, anoreksije, depresije, autizma i teških anksioznih poremećaja.

Osim toga što utječu na smanjenje stresa, umirivanje anksioznosti i liječenje depresije i usamljenosti, ljubimci i terapeutske životinje pospješuju i naše tjelesno i emotivno zdravlje. Svakodnevne šetnje sa psom, dobacivanje štapom i lopticom, pa čak i skupljanje ostataka nakon što izvrše nuždu, sve to predstavlja vrstu tjelesne rekreacije.

U Velikoj Britaniji proveden je test tako što su zatvorenicima u jednom zatvoru doveli terapeutske pse. Rezultati su zapanjujući i dirljivi. Jedan od zatvorenika je izjavio da ga je prisustvo psa umirilo i učinilo da se osjeća bolje, dok je drugi rekao da psi imaju čarobno djelovanje, te da jednostavno može osjetiti ljubav koja isijava iz njih.

klix.ba

DP
Autor 26.3.2020. u 11:30

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija