Američko gospodarstvo u Corona krizi: Abeceda padanja

Ines Zöttl
Autor/ica 28.3.2020. u 09:36

Američko gospodarstvo u Corona krizi: Abeceda padanja

Foto: EDUARDO MUNOZ ALVAREZ/ AFP

I bilionski dolarski paket pomoći Kongresa neće spriječiti recesiju u SAD. Međutim još postoji nada da će rast nakon krize biti isto tako strm kao sada pad.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Ko sada u Americi traži posao najbolje da se prijavi da radi na birou rada – i to treba shvatiti bukvalno. Svuda u zemlji uredi hitno traže osoblje da bi obradili poplavu zahtjeva za pomoć za nezaposlene. Otkako bjesni Corona virus hotlines i internet stranice u mnogim biroima rada su se urušile.

Najkasnije od četvrtka ujutro je jasno zašto: Skoro 3,3 miliona Amerikanaca su se u toku jednoga tjedna prijavili kao nezaposleni. Čak i trezvene ekonomiste šokirao je ovaj broj koji je ispao još katastrofalniji nego što se očekivalo. Već četvrt stoljeća on komentariše svaki dan položaj američkog gospodarstva, objašnjava Ian Shepherdson iz Pantheon Macroeconomics: „To su najlošiji podaci koje sam ikada vidio.“ On računa sa tim da će se stopa nezaposlenosti sa nedavnih 3,5 posto otprilike udvostručiti – i u slijedećim mjesecima dostići dvocifreno područje. Stručnjaci čak smatraju da je zamisliv i porast na 20 ili 30 posto.

Devet i pol godina trajao je uspon na tržištu rada SAD – u roku devet dana Corona kriza ga je ubila. Jer gospodarstvo super sile stoji. Restorani, sportske radnje, prodavnice telefona, auto trgovine – svuda, gdje inače teku dolari, kase su zatvorene. 200 miliona ljudi u preko 20 saveznih država, po zahtjevu ureda, moraju ostati kod kuće. U državama, koje su prinudno zatvorile sva preduzeća i radnje koje nisu neophodne, regularno se ostvaruje 40 posto bruto domaćeg proizvoda. Amerika se priprema za jedan novi rekord: Najdužoj fazi ekspanzije u istoriji mogao bi slijediti najstrmiji pad.

 „Virus diktira vremenski plan“

Dobro je moguće da se SAD već nalaze u recesiji, kaže šef emisione banke Jerome Powell u četvrtak u jutarnjem programu TV NBC. Nikada prije od postojanja ove TV stanice, prema njenom saznanju, jedan šef Feda nije nastupio u “Today” šou, čudila se moderatorka, zašto sada? „Situacija je jedinstvena“, odgovorio je Powell. Zamolio je Amerikance da odustanu od gospodarskih aktivnosti kao „investiciju“ u javno zdravlje zemlje: „To činite za javno dobro“.

Powellova poruka sasvim očigledno nije bila upućena samo milionima gledalaca koji se boje za svoju egzistenciju dok su osuđeni da ništa ne rade. Ona je bila upućena i Donaldu Trumpu, koji želi iznuditi povratak na gospodarsku normalnost do Uskrsa. „Visoko na dnevnom redu stoji zadatak da dobijemo pod kontrolu širenje virusa“, upozorava nasuprot tomu najmoćniji emisioni bankar svijeta. Tek tada mogle bi opet započeti gospodarske aktivnosti : „Virus diktira vremenski plan.“

Većina ekonomista slaže se sa ovim prijedlogom. Ako Trump provede “zaokret 180 stepeni” i ukloni ograničenja za socijalnu interakciju “tada će stvoriti haos i zbrku”, kaže Mark Zandi, glavni ekonomista iz Moody’s Analytica: “To je recept za depresiju”. Zandi vidi “gospodarski cunami” koji će u tri talasa preći preko Amerike. Prvi je pogodio tržište rada. Drugi će se iskrcati kada vlasnici akcija i programa štednje za mirovinu shvate da se vrijednost njihovih rezervi na berzi pretvorila u prašinu. Talas broj tri će obustaviti svakako već usporenu investicionu aktivnost preduzeća.

Sve zajedno sabire se u scenario straha. Moody’s očekuje pad BDP za skoro 30 posto (godišnja stopa) u drugom kvartalu. Doduše paket pomoći od 2000 milijardi dolara, koji je Senat usvojio u noći na četvrtak, taj pad će amortizovati na minus 17 posto. U petak će predstavnički dom odobriti pomoć za građane, preduzeća i savezne države.

Međutim o konjukturnom programu ne želi niko govoriti iako planirana izdvajanja čine skoro dva posto američkog BDP. Jer drugačije nego kod klasične stimulacije ovoga puta ne radi se o tome da se zaustavi recesija nego da spriječi pad mnogih ljudi u bezdan. Mjere ne služe za to da se brod pokrene nego da se „začepe rupe na čamcu“, kazao je Michael Pugliese iz Wells Fargo Securities za “Wall Street Journal”.

Pitanje više ne glasi kakvi će biti slijedeći mjeseci. Odgovor na to je jasan: užasno. Diskutovaće se o tome šta dolazi kada prođe ono najgore. To su slova iz abecede pada: V, U ili L.

Optimisti računaju sa tim da će BDP krivulja opet krenuti nagore isto tako razantno kao što je sada pala: V – model. Profesor ekonomije Tyler Cowen upoređuje situaciju sa Drugim svjetskim ratom. Ovoga puta protivnik je virus i kada on bude pobijeđen mogao bi slijediti poslijeratni bum. Jer tada bi potrošači sve nabavke koje su sada obustavljene nadoknadili. I predsjednik  Federal Reserve Bank iz St. Louis, James Bullard, savjetuje Amerikancima, da se ne daju obeshrabriti. Slijedeći kvartal nije normalan: „Ako naše karte odigramo ispravno i pobrinemo se da sve ostane nedirnuto onda će se svako vratiti na posao i sve će biti dobro.“

 „Uskoro ćemo trebati više“

Drugi sumnjaju u to da se sat tako jednostavno može vratiti unazad. Oni predviđaju „U“ oporavak koji je jedan ekonomist MMF jednom opisao kao kadu: Ne može se bez muke izaći napolje. Međutim priča se i o L scenariju kod kojega se nakon pada dugo vremena ne kreće na gore. I za to postoje dobri argumenti: Američka preduzeća i potrošači su veoma zaduženi. Mnogim malim firmama, koje imaju oko polovinu zaposlenih u SAD, moglo bi brzo nestati zraka.

U jednom ispitivanju investicione banke Goldman Sachs među 1500 preduzeća svako drugo je reklo da više od jednog mjeseca zastoja ne mogu izdržati. A kriza je već izazvala lančanu reakciju: Prvo vlasnici radnji ne mogu platiti najamninu, onda vlasnik zgrade dolazi u zakašnjenje sa otplatom hipoteke i konačno u bilansu banke se pojavljuje problem.

Odlučujuće bi na kraju moglo biti to koliko dugo će virus harati – i da li će Fed i država uspjeti da vrijeme do tada takoreći „zamrznu“, kako je to nazvao profesor finansija  sa MIT –a Jonathan Parker. Ekonomista Shepherdson iz Pantheon Macroeconomica je skeptičan da će to uspjeti sa novim programom pomoći. „Dva biliona dolara su mnogo“, priznaje, ali „Uskoro ćemo trebati više.“

spiegel.de   

Ines Zöttl
Autor/ica 28.3.2020. u 09:36