Atentat na iranskog nuklearnog naučnika: Profesor i bomba

Povezani članci

• Nedoumice i podele oko plana izraelske aneksije Zapadne obale
• Porast antisemitizma širom svijeta
• Obama odobrio špijunske letove nad Sirijom
• Ne naoružavajte vladu
• Putinova kanonada za Asada
• Medvedev: Invazija vodi u potpuni, dugi rat

Mjesto čina autoput: Ovdje je Mohsen Fakhrizadeh napadnut – Foto: AFP

Mohsen Fakhrizadeh, iranski istraživač i general umro je na autoputu pred vratima Teherana. Ko stoji iza napada – i koje posljedice ima njegovo ubistvo za Bliski istok?

Piše: Dominik Peters

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Mohsen Fakhrizadeh slutio je vjerovatno da neće postati penzioner. Izraelska tajna služba Mosad imala je korpulentnog muškarca sa sivom bradom već godinama na meti – a Benjamin Netanyahu je još 2018. na jednoj, u cijelom svijetu zapaženoj, konferenciji za štampu rekao: „Zapamtite ovo ime.“

Svijet je Mohsena Fakhrizadeha odavno zaboravio, profesora na Univerzitetu imama Huseina u Teheranu. Međutim sada je Iranac, od koga postoji samo malo fotografija, opet u vijestima. Razlog: Mohsen Fakhrizadeh je u petak bio žrtva jednog napada.

Na cesti pred vratima Teherana 59-godišnjak je ubijen. Kako – i prije svega – od koga, to je još nejasno. Iran smatra odgovornim Izrael i SAD za njegovu “mučeničku smrt”.

„Ponovo su imperijalizam i njegovi cionistički plaćenici odgovorni za prolijevanje krvi i smrt jednog iranskog naučnika“, rekao je predsjednik Hassan Rohani u subotu na državnoj TV, izvještava agencija DPA.

Rat u sjeni sa sajber oružjem i ciljanim ubijanjem

Armije i tajne službe Irana i Izraela odavno vode rat u sjeni. Iran se pritom oslanja na šiitsku gerilu kao i na libansku Hisbolah miliciju. Tajna atomska sila Izrael želi spriječiti da i režim u Teheranu posjeduje nuklearno oružje. Bojno polje: cjelokupan Bliski istok – i od početka upotrebe sajber oružja “Stuxnet” od prije jedne decenije, također i internet.

Osim toga proteklih godina su iranski nuklearni naučnici stalno bili žrtve ciljanog ubijanja:

• ubijen je fizičar Massud Ali-Mohammadi daljinski aktiviranombombom.
• Nuklearni naučnik Madschid Schahrijari umro je iste godine; bio je žrtva autobombe.
• ustrijeljen je u Teheranu Dariusch Resai, on je također bio fizičar.
• I konačno 2012. umire Mostafa Ahmadi-Roschan. Tadašnjeg zamjenika rukovodioca trgovinskog odjelenja postrojenja za obogaćivanje urana u Natanu izgleda da je ubila autobomba.

Međutim, niko nije bio tako važan kao Mohsen Fakhrizadeh, koji se sada bio meta. Nuklearni fizičar nije bio jednostavno samo profesor. Vjerovatno i zbog toga bio je u petak praćen tjelohraniteljima koji su kod napada također ubijeni.

On je bio i general Revolucionarne garde, pretorijanske garde vladajućih ajatolaha u Teheranu, i rukovodilac odjelenja za istraživanje i tehnološku obnovu u iranskom ministarstvu odbrane.

„Mohsen Fakhrizadeh je bio prije svega odgovoran za iranski raketni program, neki tvrde čak da je bio otac ovoga projekta“, kaže Walter Posch, ekspert za Iran na Institutu za osiguranje mira i menadžment konflikata na Zemaljskoj akademiju za odbranu u Beču.

„Javna je tajna da tajne službe važnih zapadnih zemalja ne vjeruju Irancima i koriste svaku mogućnost da se nuklearnom naoružavanju zemlje preventivno suprotstave.

Mosadov prepad u Teheranu i „operacija kuća od karata“

Zato je Mosad imao i Mohsena Fakhrizadeha na viziru – i lovio je dokaze za njegovo djelovanje. Uveče 31. januara 2018. izraelski agenti našli su nešto u glavnom gradu njihovog ljutog protivnika, u Teheranu.

Oni su prodrli u jednu neprimjetnu skladišnu halu u industrijskoj oblasti. Aparatima za sječenje plamenom otvorili su više trezora, prema nekim podacima zaplijenili tajna dokumenta o iranskom nuklearnom programu, desetine hiljada stranica akata i više od stotinu CD nosača.

Sam Benjamin Netanyahu bio je taj koji je u maju 2018. u prezentaciji direktno prenošenoj na TV, otkrio akciju Mosada. Izraelski premijer već godinama upozorava na opasnost nuklearno naoružanog Irana. On je ukradenom materijalu dao ime: „Atomski arhiv“. I prezentirao je svijetu Mohsena Fakhrizadeha kao čovjeka čije ime treba zapamtiti.

Samo šest dana nakon prezentacije Netanyahua predsjednik SAD Donald Trump je, uprkos mnogobrojnih upozorenja iz Evrope i Rusije, otkazao međunarodni mukotrpno ispregovarani atomski dogovor sa Iranom i uveo tvrde sankcije protiv režima.

• Jedan dan nako što je Trump otkazao atomski ugovor sa Iranom navodno su pripadnici iranske revolucionarne garde ispalili 20 raketa iz Sirije na Izrael.
• Odgovor jedva 24 sata kasnije: Operacija „kuća od karata“. Izraelski borbeni avioni napali su desetine pozicija Iranaca u Siriji. To je bio zvanično izraelski najveća borbena akcija u vazduhu od 1973., od vremena Jom Kippur rata.

Rat u sjeni je otada neumoljivo i dalje vođen od obje strane u konfliktu. Eskalirale su ga SAD početkom 2020. sa ciljanim ubistvom iranskog vrhunskog generala Kasema Soleimanija u iračkom glavnom gradu Bagdadu. Sada, krajem godine, sa Mohsenom Fakhrizadehom likvidiran je dalji visoko rangirani predstavnik režima.

Ali Alfoneh, senior fellow na Arab Gulf States Institute u Vašingtonu, upozorava međutim da vojne posljedice ciljanih ubistava ne treba precjenjivati. „Njih obojica, Soleimani i Fakhrizadeh, vodili su velike i kompleksne birokratske organizacije koje će i nakon gubitka svoji šefova i dalje funkcionisati“, kaže Alfoneh.

„Ciljano ubistvo Fakhrizadeha ima prije svega simbolički, psihološki i politički efekt“, kaže i Adnan Tabatabai, direktor srednjeistočnog thinktanka CARPO. „Vojni aparat zna da takve operacije treba da potaknu Iran da osvetom izazovu veću eskalaciju“, kaže dalje stručnjak za Iran.

Zbog toga je vjerovatno da se Revolucionarna garda za ubistvo svojih članova neće svetiti ad hoc nego u nekom kasnijem trenutku. „Cilj takvih akcija mogu biti američke trupe u regionu, saudijskoarapska infrastruktura ili izraelska teritorija“, kaže Tabatabai. „Međutim, Iran će stalno paziti na to da ne bude uvučen u borbena dejstva koja se ne mogu dobiti.“

Vjerovatno i zbog toga što oni koji odlučuju u Teheranu znaju da će se već u nekoliko sljedećih tjedana u internacionalnom pokeru oko iranskog nuklearnog programa karte ponovo izmiješati.

U januaru 2021. Donald Trump kao predsjednik SAD biće istorija. Njegov demokratski nasljednik Joe Biden želi ponovo za pregovarački sto.

spiegel.de

28.11.2020