ENG
Corona kriza na sjeveru: Švedska bira poseban put
Autor/ica 👤Dietmar Pieper
Povezani članci
Foto: Janerik Henriksson/TT/ TT NEWS AGENCY
Učenici uče u učionicama, čak i skijaška sezona se nastavlja: U Švedskoj, uprkos rastućem broju Corona zaraze, život teče normalno u većini zemlje. Hoće li to izaći na dobro?
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović
Već 13 godina Christian Christensen živi u Štokholmu, voli taj grad, ali unazad nekoliko dana ima loš osjećaj kad izlazi iz kuće. „Ulice su doduše praznije nego inače i većina ljudi drži odstojanje od drugih“, priča on u jednom Skype razgovoru. „Međutim ja vidim još uvijek pune restorane.“ Prilikom noćne šetnje na vikend prošao je pored živo posjećenih klubova i barova. „Ljudi su stojali tijesno stisnuti kao uvijek“, veseli i pijući.
„Opasna igra sa zdravljem stanovništva“
On nam prenosi „samo lične utiske“ i to Christensen naglašava, jer konačno on nije medicinar. On je Amerikanac švedsko – danskog porijekla i predaje novinarstvo na štokholmskom univerzitetu. Njegovi utisci ga međutim dovode u sumnju da li je švedska strategija u ophođenju sa Corona pandemijom ispravna. Može biti, kaže on, da vlada vodi „riskantnu igru sa zdravljem stanovništva“.
Dok su ljudi svuda u Evropi podvrgnuti masivnim ograničenjima Šveđani idu drugim putem. Oni hoće da i doba krize održe toliko normalnosti koliko je moguće. Britanci i Holanđani koji su do prije nekoliko dana bili na istoj liniji kao Skandinavci, napravili su zaokret i javni život u međuvremenu drastično ograničili.
U Švedskoj je mnogo toga još kao u doba prije Corone: Obdaništa su otvorena, đaci do 9. razreda sjede i dalje zajedno u učionicama i smiju izlaziti na igrališta i sportske terene. Njihovi roditelji bi doduše trebali što više raditi u home office i ne posjećivati stariju rodbinu, ali to nije ništa više od dobrih savjeta – isto kao i preporuka da se ne ide na nepotrebna putovanja i da se izbjegavaju masovna okupljanja ljudi.
Strožiji je ton političara i ureda samo prema starijima i onima koji su zdravstveno već opterećeni: Oni trebaju da ostanu u kući. Za srednjoškolce i studente postoji nastava na daljinu.
Od zabrana izlazaka kao u Italiji, Francuskoj ili Španiji Švedska je veoma daleko. Dok se u Njemačkoj i drugim zemljama smiju fizički približiti samo dva čovjeka mimo porodica u nordijskoj zemlji važi velikodušan limit – od nedjelje on je na 50 osoba, sniženo sa dosada važećih 500. Neka pozorišta su zbog toga imali predstave za 499 gledalaca. Međutim nakon javnih protesta ove izvedbe su otkazane i ove kuće su sada zatvorene.
Drugo zakonsko pravilo doneseno ovoga tjedna propisuje: u svim restoranima i lokalima moraju gosti sjediti za stolovima, time su klub parti i sjedenje na šanku isključeni.
Vlada u Štokholmu se međutim čvrsto drži svoje principijelne linije: Puna povjerenja ona se oslanja na samosvjesne švedske građane.
Socijaldemokratski premijer Stefan Löfven dobija za svoj kurs puno saglasnosti. 56 posto Šveđana su prema jednom istraživanju mišljenja da će njihova zemlja dobro ili veoma dobro savladati krizu. Prošle nedjelje uveče Löfven se prvi puta na TV direktno obratio svojim građanima. Nakon toga 80 posto njih ga je pohvalilo.
To je bio izrazito švedski nastup koji mnogo govori o mentalitetu većine u zemlji. „Naše društvo je jako“, rekao je Löfven. „Jedini put“, u borbi protiv epidemije sastoji se u tome „da se suprotstavimo krizi kao društvo u kome svi preuzimaju odgovornost za sebe samoga, za druge i za našu zemlju“.
U ovaj model uklapa se i odluka da se uprkos Corona krizi nastavi sezona skijanja. Švedska je jedina zemlja u Evropi u kojoj su skijaške piste ostale otvorene.
Prije svega na dane Uskrsa pune se skijališta širom zemlje iako ove godine turistički radnici računaju sa manje gostiju. Ograničenja postoje kod korištenja zatvorenih gondola a u skijaškim busovima trebaju svi držati odstojanje. Kod finskih i norveških susjeda gdje sezona inače traje do maja ona je zbog pandemije završena.
Zašto će uskoro biti bolje? „To mi kaže moj predosjećaj“
Johan Giesecke iz štokholmskog Karolinska instituta smatra da je ispravno držati piste otvorenim i on preporučuje svojim zemljacima puno svježeg vazduha i kretanje. Profesor emeritus savjetuje Svjetsku zdravstvenu organizaciju u pitanjima infektivnih bolesti i bio je od 1995. do 2005. glavni državni epidemiolog u Švedskoj.
Već u maju stopa infekcije će značajno opasti, vjeruje Giesecke. Šta ga čini tako sigurnim? „To mi kaže moj predosjećaj“, odgovara on na pitanje u jednom mailu. „Ovo je peta pandemija u mome profesionalnom životu: Aids 1982., Kravlje ludilo 1991., Sars 2003., Svinjska gripa 2009., i sada Covid-19.”
Da bi Šveđani možda mogli krenuti pogrešnim pravcem ne predstavlja mu nikakvu brigu. „Da, mi smo na posebnom putu“, objašnjava Giesecke, ali problem nemaju oni nego drugi. „U skoro svim EU državama političari smatraju neophodnim da pokažu snagu i uveli su niz ograničenja za koje postoji samo veoma mala naučna osnova.“
Gieseckov nasljednik Anders Tegnell argumentira slično. Švedski vrhovni borac protiv zaraze je trenutno svuda prisutan, skoro dnevno se pojavljuje na konferencijama za medije.“Trenutno imamo u Švedskoj stabilnu situaciju“, rekao je on prilikom nastupa u srijedu.
To da krivulja Corone i u nordijskoj zemlji eksponencijalno raste izgleda da ga ne uznemirava. Prema podacima Johns Hopkins univerziteta u Švedskoj ima 3069 registrovane infekcije a 105 ljudi je umrlo od Covid – 19. Kao i Giesecke i Tegnell daje svojim zemljacima nadu da će se virusno obolenje u proljeće i ljeto povlačiti – zbog boljeg vremena najgore će biti iza njih.
Tegnell bi mogao biti trenutno najuticajnija osoba u Švedskoj. Pritom on nema izborni mandat nego je zaposlen u jednom uredu, u Agenturi za narodno zdravlje. Kao “statsepidemiolog” on priprema prijedloge na osnovu kojih vlada radi. Prilikom svojih nastupa suhonjavi 63 – godišnjak rado nosi široke pulovere a njegov habitus podcrtava samosvjesnost naučnika koji izgovara i neprijatne istine.
Predstavu da se virus Corona nekako može zaustaviti smatra iluzornom. Nakon od njega pretpostavljenog povlačenja za vrijeme toplijeg godišnjeg doba uzročnik će se u jesen vratiti, rekao je na švedskoj TV. “Tada će biti važno koliko jako se stanovništvo do tada inficiralo.” Pandemija se može zaustaviti “ samo kroz bazni imunitet ili kombinacijom imuniteta i vakcinacije što je u osnovi isto. Tegnell pretpostavlja da će se vakcina sa puno sreće dobiti već slijedeće godine.
Sumnje na njegove postavke odbacuje: „Mi smo precizno pratili tokove u Wuhanu i odatle imamo najpouzdanije informacije“. Druge zemlje služe se podacima o valovima gripe koji su manje pouzdani.
„Štokholm je u međuvremenu žarište infekcije“
Nad takvim izjavama klima glavom menadžer u bolnici Jouko Vanhala. „U Švedskoj se mora uvijek sve prvo naučno dokazati“, kaže on i dodaje zajedljivo:“Inače se stručnjaci boje da će se Alfred Nobel okretati u grobu.“
Vanhala je finansijski direktor tri državne klinike u provinciji Halland na švedskoj zapadnoj obali. Telefonom je izvjestio kako on procjenjuje situaciju u doba Corone. „Štokholm je u međuvremenu žarište infekcije“, kaže on. „Ja ne razumijem zašto vlasti tamo ne zadrže ljude od putovanja.“ U ruralnim regionima, naprimjer u skijaškim oblastima, medicinska skrb nije tako dobra kao u glavnom gradu.
Čak i u Štokholmu mora se brzo dodatno opremiti. Regularno tamo ima samo 90 kreveta na stanicama intenzivne njege a vojska upravo pravi u hali sajma bolnicu za nuždu. U svome “realističnom Worst Case scenariju“ Agentura za narodno zdravlje računa sa 250 Corona bolesnika koji bi u glavnom gradu mogli biti upućeni na stanicu intenzivne njege. U cijeloj zemlji bi na vrhuncu epidemije bilo potrebno oko 1400 kreveta a do sada stoji na raspolaganju samo 500.
Vanhala kaže: „To je stvarno malo u poređenju sa mnogim evropskim zemljama.“ U devedesetim godinama Švedska je još raspolagala sa 4300 kreveta ali onda se u zdravstvu previše štedilo. Za moguću navalu inficiranih sa Corona virusom u Hallandu su pred jednom klinikom postavili šator za liječenje. Moguće je da će u jednom trenutku doktorima ostati samo „trijaža“, podjela pacijenata po težini njihovog obolenja.
Vanhala, koji je sam prije 40 godina došao iz Finske, misli da Finci bolje od Šveđana rade na suzbijanju Corone. „U Helsinkiju vlada ne želi rizikovati nego su preduzeli oštre mjere“, kaže on.
Nordijske zemlje traže skoro uvijek zajedničku liniju ali kao i u EU ovoga puta radi svako za sebe.
Danci su bili među prvim Evropljanima koji su zatvorili granice za putnike iz drugih država. Premijerka Mette Frederiksen, socijaldemokrata kao i njen štokholmski kolega Löfven, upozoravala je svoje zemljake na putovanja na odmor u švedske skijaške oblasti i rekla: „Ako moramo čekati na definitivne dokaze da bismo se borili sa Coronom tada će po mome čvrstom uvjerenju biti prekasno.“
Autor/ica 👤Dietmar Pieper
