Corona kriza: Tako vrhunski ekonomisti hoće ponovo da pokrenu Njemačku

Claus Hecking i Gerald Traufetter
Autor 9.4.2020. u 09:24

Corona kriza: Tako vrhunski ekonomisti hoće ponovo da pokrenu Njemačku

Foto: Axel Heimken/ DPA

Gospodarstvo je u Njemačkoj u velikoj mjeri paralisano. Kako izgleda razuman novi start – što prije ali bez da bi pomogao širenju Corone? Vodeći ekonomisti imaju plan.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Pitanje novac ili život, smatra Clemens Fuest, je besmisleno. “Neki se javljaju sa idejom da se sada mora prvenstveno štititi ili zdravlje ili gospodarstvo”, kaže predsjednik minhenskog Ifo instituta za SPIEGEL. “Ta predstava je međutim u osnovi pogrešna, mi bismo sada mogli jednostavno ponovo otvoriti gospodarski život dok Corona virus hara i pustiti ovu epidemiju njenim tokom.” A isto tako nezamisliv je funkcionirajući zdravstveni sistem bez funkcionirajućeg gospodarstva.

Slijedećih dana moraju savezna vlada i pokrajinske vlade odlučiti: Ukidaju li zabrane kontakata i paralizu širokog dijela javnog života poslije 19. aprila – sa rizikom da brojevi inficiranih opet počnu rasti? Ili će produžiti shutdown i uzeti u obzir da gospodarstvo dalje pada?

Ova pitanja sada proganjaju i vodeće njemačke ekonomiste. Njihov odgovor glasi: Otvoriti. Ali samo pod strogim uslovima – i vrlo oprezno.

„Mi moramo slijedećih tjedana i mjeseci proći proces pažljive normalizacije“, kaže Christoph M. Schmidt, predsjednik instituta za gospodarska istraživanja RWI Leibniz i dugogodišnji šef „gospodarskih mudraca“.

Ovdje su osnovne pretpostavke: više kapaciteta za testiranje na Corona infekciju, uvođenje imunoloških testova i konačno razvoj vakcine. „Mi tada možemo korak po korak reaktivirati područja javnog i gospodarskog života – uvijek pod pretpostavkom da stopa infekcije ostaje pod kontrolom.“ Nasuprot tomu, pri eksplozivnom rastu broja novozaraženih ne bi se mogao održati izlazak iz zastoja.

Vrijeme pritišće. Između 150 i 260 milijardi evra košta mjesec dana zastoja u industriji, trgovini i uslužnim djelatnostima prema izračunima Ifo instituta. Na to još dolaze visoki zdravstveni i socijalni troškovi kroz fizička i psihička obolenja kao i nezaposlenost. A ovi gubici mogu iznadproporcionalno rasti što duže to traje.

Kada se u martu započelo sa zatvaranjem škola udružili su se Fuest i vircburški medicinar Martin Lohse, predsjednik Društva njemačkih prirodoslovaca i ljekara. Zajedno sa dvanaest daljih naučnika različitih profesija uradili su preporuku za izlaznu strategiju. Infektolozi, jedna etičarka medicine, jedna socijalpsihologinja i jedan filozof prava su surađivali u pisanju papira na 37 strana sa naslovom: „Suzbijanje Corona pandemije postaviti podnošljivo.“

Šef Ifo Fuest i njegovi suborci smatraju otvaranje za moguće samo pod određenim uslovima.

  • Prvo, mora biti dovoljno zaštitne odjeće za ljekare i bolničare.
  • Drugo, moraju biti dodatno urađeni kapaciteti za testove širom zemlje da bi se koliko je moguće identifikovali inficirani i imuni ljudi.
  • Treće, najveći dijelovi stanovništva trebali bi nositi maske – ukoliko su ove na raspolaganju.

„Čujemo da se u svim područjima pravi veliki napredak, ali kako stanje stvarno izgleda mi ne znamo“, kaže Fuest. Zbog toga on ne želi preporučiti konkretan datum za podizanje lockdowna.

Prema procjenama autora studije trebaju se prvo otvoriti „sektori sa niskom opasnošću od zaraze, naprimjer visokoautomatizovane tvornice“ i ustanove sa „manje ranjivim osobama, naprimjer škole i obdaništa.“ Takođe pogoni koji stvaraju višu dodatnu vrijednost, naprimjer iz prerađivačke industrije, trebali bi što je moguće prije ponovo krenuti. Isto tako trebalo bi da vlasnici radnji svoje poslove opet smiju započeti ukoliko mogu obezbjediti da njihovi radnici i mušterije drže dovoljno međusobno rastojanje.

Nasuprot tomu morali bi učenici i učitelji, koji spadaju u rizičnu grupu, zbog opasnosti zaraze ostati kod kuće, kaže Fuest. Firme u kojima se može dobro raditi sa homeoffice imale bi manji prioritet nego takve čiji radnici bi morali biti prisutni. Osim toga ponovno otpočinjanje proizvodnje ne bi se moglo narediti. Naprimjer u autoindustriji mnogobrojna preduzeća su dobrovoljno obustavila pogon jer jedva da su imali potražnju ili su im nedostajali važni dijelovi iz lanca isporuka. Za mnoge restorane moglo bi pravilo o odstojanju biti zla kob jer se sa minimumom stolova jedva može profitabilno kuhati. I još: „Sektori sa visokom opasnošću od zaraze trebaju ostati još zatvoreni“, pišu autori, „posebno priredbe sa velikim brojem gledalaca, diskoteke, klubovi.“

Gospodarstvo bi prema tome krenulo samo na maloj vatri. Utoliko važnije bila bi podrška države, naprimjer  za samostalne i male pogone, kaže šef RWI Schmidt: „Sada ova pomoć mora brzo doći tamo gdje je potrebna.“

Posebno su ugroženi inovativni start – up „jer nemaju strukture i rezerve da prebrode dugu krizu. Upravo ove nježne biljke moramo sada posebno štititi da bi nakon krize opet mogle rasti.“ Schmidt zahtjeva formiranje kriznog štaba, koji bi posmatrao sve relevantne gospodarske sektore, njihove potrebe centralno vezao i tražio rješenja za probleme.

„Slijedećih mjeseci država se mora prije svega koncentrisati na to da osigura preživljavanje proizvodnje: naprimjer time što će preduzećima davati pomoć za likvidnost“, zahtjeva Fuest. Po njegovim riječima firme bi trebalo da dobiju proširene mogućnosti da gubitke ove godine unesu u poresku prijavu za 2019. godinu. Osim toga Fuest pledira za ciljane programe stimulacije. Tako bi se građevinska branša mogla poduprijeti kroz državne investicije kao i digitalizacija uprave.

Očekivanje: jedno izraženo U

Šef RWI Schmidt vidi to slično: „Mi trebamo iz naše nevolje napraviti vrlinu i investirati u kvalitativne skokove – naprimjer u E – Learning ili u tehničko opremanje za mobilni rad. Porast produktivnosti koji će izazvati ove investicije djeluje daleko iznad sadašnje krize.“

Međutim jasno je i ovo: Čak i ako ovi programi funkcionišu moraju se Nijemci pripremiti na duboku recesiju. „Ograničenja će veoma dugo trajati i efekat bi mogao biti puno veći od svjetske finansijske krize 2008/2009.“ , kaže Fuest.

„Kratkoročni oporavak i tada business as usual je vjerovatno iluzija.” Šef Ifo očekuje “izraženo U”, dakle dugotrajno konjukturno dno prije nego se ponovo krene na gore. ”Smanjenje od 10 posto kako su procijenile neke banke za ovu godinu je u potpunosti u području mogućeg.”

spiegel.de   

Claus Hecking i Gerald Traufetter
Autor 9.4.2020. u 09:24