Autoput

Crna Gora: Na putu svile u dužničko ropstvo?

Konrad Fischer
Autor 10.5.2021. u 09:57

Izdvajamo

  • Iako autoput samo na malo mjesta vodi koritom rijeke, satelitske slike dokazuju to što zaštitnici prirode već godinama kritikuju: mnogi divlji biotopi, koji ovdje postoje, mogli bi biti nepovratno uništeni. To se pokazuje naprimjer na dijelu rijeke blizu kraja autoputa u Mateševu, gdje slike prije početka radova pokazuju skoro nedirnutu riječnu dolinu. Nekoliko godina kasnije gradilišne ceste, lageri materijala i potporni stubovi potisli su Taru u uskokanalizirano korito.

Povezani članci

Crna Gora: Na putu svile u dužničko ropstvo?

Projekt „Autoput A1“ sadrži i nekoliko superlativa, kao npr. most Moračica, koji oko 15 km sjeverno od Podgorice premoštava rijeku Moraču. – Foto: LiveEO/Google Earth

Prvi put prijeti da jedna cijela zemlja usred Evrope dospije u zavisnost od Kine. Krivac za mizeriju Crne Gore: 40 kilometara duga dionica autoputa, koja se završava u brdima, kako pokazuju satelitske slike.

Piše:  Konrad Fischer  – 01.05. 2021.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Rijetko kada je mala država Crna Gora izazvala tolikopažnje u ostatku Evrope kao sa pismenom zamolbom kojaje prije dva tjedna stigla u Brisel. U njoj crnogorska vlada moli EU da joj pomogne u izmirenju jedne kreditne obaveze. Vlastitom snagom ona ne bi mogla sakupiti 944 miliona američkih dolara, na koliko je obaveza narasla. Povjerilac: Kina.  

Natrag je stiglo učtivo odbijanje u riječima predstavnikakomisije Petera Satana: „EU je za Crnu Goru najveći davalac finansijske pomoći, najveći investitor i trgovinski partner. Ali mi ne otplaćujemo kredite koji su uzeti od treće strane.“ Otada je prisutna briga koju je nemalo ljudi doskora posmatralo više kao teoretsku mogućnost. Naime to da Kina ne samo u Africi ili južnoj Aziji nego i usred Evrope države preko kreditnih ugovora pravi ovisnim o sebi. Gorka ironija u slučaju Crne Gore: projekat, sa kojim bi se zemlja mogla gotovo upropastiti, prema mišljenju mnogih je skoro beskoristan za gospodarstvo zemlje.

Pritom su dimenzije „Autoputa 1“, koji treba da poveže Sredozemno more i luku Bar sa Srbijom, tako gigantske da ga je moguće dobro vidjeti iz svemira, kako pokazuju ekskluzivne satelitske slike od LiveEO. Sjeveroistok Crne Gore između glavnog grada Podgorice i granice sa Srbijom i Kosovom posmatran odozgo izgleda kao more zelenih brda kroz koja teče par divljih rijeka sa svojim kamenosivim koritima. Od 2015. izgleda kao da je tu došla još jedna linija: A1, koji izgleda kao da iskače negdje na pola puta do granice Srbije i kao široka siva traka teče do Podgorice.

Činjenica je da projekat sadrži i nekoliko superlativa, kao naprimjer most Moračicu, koji oko 15 km sjeverno od Podgorice premoštava rijeku Moraču. On je danas ne samo najviši cestovni most svih zemalja bivše Jugoslavije nego se na satelitskim slikama LiveEO iz 2015. i 2021. osim toga može vidjeti da je čudovišna građevina završena za vrlo kratko vrijeme. U ljeto 2015. kada je gradnja projekta zvanično započela tu je bila samo jedna uska cesta sa serpentinama koja je lijevo i desno od rijeke vodila na prilegle bregove. U dolini su kineski izvođači osim toga napravili malu koloniju kućica za radnike koje se dobro prepoznaju po bljeskajućim plavim krovovima. Pet godina se skoro sve osim kućica izmijenilo. Cesta sa serpentinama je nestala, umjesto nje stoji gotov asfaltirani most, čije dimenzije se mogu izmjeriti na osnovu njegove sjenke.

Iako tok gradnje izgleda veoma brz projekat, znatno kasni za postavljenim planom, što je jedan od mnogih uzroka trenutne mizerije. Bilo je planirano da se autoput završi do 2019. godine. Da je to ostvareno A1 bi već skoro dvije godine donosio novac od cestarine. Novac koji vlada hitno treba za otplatu kredita.

Jer projekat A1 bio je dogovoren između Kine i Crne Gore kao jedan vrsta All-inclusive paketa. Kineski koncern CRBC garantovao je gradnju trase, a novac za to je crnogorska država opet pozajmila od kineske državne Exim banke. U julu ove godine dospijeva prva tranša od 67,5 miliona dolara – usred korona krize koja je snažno pogodila državu Crnu Goru koja živi prije svega od turizma.  

Nije čudo da se već mjesecima vodi borba oko toga ko je kriv za kašnjenje. Pritom jedan pikantan detalj ugovora, koji je prije izvjesnog vremena otkrila mjesna inicijativa NGO MANs, stoji posebno u fokusu: zaboravljeni dijelovi.

Nakon potpisivanja ugovora otkrilo se naime da u ugovoru postoje bizarne rupe. Ugovor doduše obuhvata 40 kilometara autoputa. Međutim, nedostaju: troškovi za neophodne radove na snabdijevanju vodom, snabdijevanje strujom – i priključci autoputa na postojeću mrežu puteva.Troškovi ovih zaboravljenih dijelova sumiraju se na ukupno oko 100 miliona eura, kako procjenjuje NGO MANS. 

Kako je naknadna gradnja bila neizbježna pokazuje se posebno jasno na južnom kraju trase. Novi autoput se završava na rubu grada Podgorice direktno iznad rijeke Morače – nastavak brze ceste u pravcu centra grada i dalje do mora ide međutim južno od rijeke.

Čak iako bi ovi problemi mogli biti riješeni narednih mjeseci to malo mijenja na temeljnim greškama u konstrukciji plana: uz izuzetak angažovanih firmi, malom broju Crnogoraca je jasno zašto se gradi nova cesta. Najavljena je kao početak ose između gradova Bara i Boljare, dakle od najvažnije luke u zemlji do granice sa Srbijom, odakle bi trebalo ići dalje do Beograda, centralnog saobraćajnog čvora Zapadnog Balkana.

Međutim, malo toga govori u prilog tome da bi ova osa uskoro mogla postati realnost. U Srbiji gradnja protiče sporo, slično kao i u Crnoj Gori i trenutno je završena prva dionica od 30 kilometara od ukupno 270 kilometara duge trase.

I u samoj Crnoj Gori je doduše već izgrađen dio puta između Podgorice i Bara, međutim i nakon završetka sadašnjeg projekta od 944 miliona nedostajaće slično dugačak dio do granice Srbije. Čak i kad bi sa sadašnjim kreditom sve išlo kako treba, državni deficit će se već nakon otplate prve tranše kredita povećati do kraja godine na 82 posto BDP, prognozira agentura S&P. To finansiranje slično dimenzioniranog projekta čini potpuno utopističkim. Evropska investiciona banka je zato već dva puta odbila zahtjev za kredit.

Umjesto toga, mnogi iz EU gledaju još zabrinutije na član 8.1. ugovora između Crne Gore i Exim banke. Tu je napisano da je, ukoliko se kredit ne bude mogao otplaćivati, moguće pokrenuti arbitražu. To bi moglo značiti da Crna Gora umjesto toga mora svoje suvereno vlasništvo prenijeti na kinesku državnu banku. Naprimjer,luku u Baru – za čiju se bolju povezanost zemlja upustila u ovu delikatnu avanturu.

Da li će do toga doći, zasad je neizvjesno. U Šri Lanki je već, nakon jednog neplaćanja, došlo do prijenosa vlasništva na kineskog povjerioca. I tamo se radi o jednoj luci. Kod drugih projekata Kina pokazuje više spremnosti za kompromis, produžava rokove otplate ili odgađa otplatu. S druge strane, jedna žrtva „Autoputa u ništa“, kako se zove jedan dokumentarni film o projektu, je već jasna: rijeka Tara, prema UNESCO-u, jedan je od rijetkih netaknutihvodotoka u Evropi.

Iako autoput samo na malo mjesta vodi koritom rijeke, satelitske slike dokazuju to što zaštitnici prirode već godinama kritikuju: mnogi divlji biotopi, koji ovdje postoje, mogli bi biti nepovratno uništeni. To se pokazuje naprimjer na dijelu rijeke blizu kraja autoputa u Mateševu, gdje slike prije početka radova pokazuju skoro nedirnutu riječnu dolinu. Nekoliko godina kasnije gradilišne ceste, lageri materijala i potporni stubovi potisli su Taru u uskokanalizirano korito.

wiwo.de

Konrad Fischer
Autor 10.5.2021. u 09:57