Frizirani gospodarski podaci: Čuđenje svjetskog gospodarstva o Kini

Benjamin Bidder 
Autor 10.8.2020. u 09:52

Frizirani gospodarski podaci: Čuđenje svjetskog gospodarstva o Kini

Neboderi Pekinga – Foto: Qianlong – Imaginechina/ AP

Izvlači li Kina svjetsko gospodarstvo iz krize? Nakon Corona šoka zemlja objavljuje ponovni rast. Međutim brzi povratak ima mrlju: Postoji znatna sumnja u date cifre.

Piše:  Benjamin Bidder – 07.08.2020

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Uspon Kine u vodeću gospodarsku silu dobro je dokumentiran: Više od četiri decenije praktično neprekidnog rasta katapultiralo je Kinu na nivo SAD – i usto oslobodilo stotine miliona Kineza iz teškog siromaštva.

Čak i u svjetskoj gospodarskoj krizi 2008. i 2009. godine preo je kineski gospodarski motor skoro bez uticaja dalje. Sa stopama rasta od preko devet procenata zemlja je pogurala svjetsko gospodarstvo skoro sama. Nakon krize Corone upravljena su mnoga očekivanja opet na Kinu: Hoće li ona po drugi puta izvesti svjetsko gospodarstvo iz ponora?

Zvanični Peking je već dao svoj odgovora, jednu vrstu samopouzdanog „Da, jasno“ u formi zvanične stope rasta. Prema tim podacima drugo najveće svjetsko gospodarstvo je između aprila i juna opet raslo za 3,2 posto dok su Evropa i SAD u isto vrijeme javljali minus od 10 posto. Izvoz drugog najvećeg svjetskog gospodarstva povećao se u julu u poređenju sa istim mjesecom prošle godina za 7,2 posto, kako je u petak izvijestila pekinška uprava carina.

Može li to stvarno biti?

U Parizu sjedi Thanh-Long Huynh u birou svoje firme i pokušava odgovoriti na pitanje da li se ovim podacima može vjerovati. On je napravio karijeru kao investicioni bankar kod velike banke Société Générale i kao menadžer hedge fonda. 2012. se osamostalio a njegov start – up se zove QuantCube. Preduzeće zapošljava 50 suradnika. Njegov poslovni model je izraditi neovisnu sliku o trenutnom stanju kineskog gospodarstva – i te podatke prodati bankama i investitorima.

Huynhova firma kooperira sa francuskom svemirskom agencijom i procjenjuje satelitske snimke koji daju zaključke o stvarnim građevinskim aktivnostima. Njegovi analitičari slijede rute 80.000 teretnih brodova od kojih mnogi pristaju u kineskim lukama. On također kontrolišu koliko je trenutno zagađen vazduh u industrijskim revirima  – važan pokazatelj iskorištenja pogona.

Sud QuantCube za kineski brzi povratak je nedvosmislen: Ne može biti. Huynh kaže da sa aspekta posmatranih gospodarskih aktivnosti „jednostavno nije moguće da je Kina već ponovo rasla“.

Huynh se pritom oslanja na više indikatora koje je razvila njegova firma. Tu spada i trgovinski indeks. On se bazira na podacima o transportu iz velikih pomorskih luka i aerodroma – i uporno, uprkos zvaničnom rastu, stoji sa minus 7,6 posto i dalje duboko u negativnom području. To nije iznenađenje jer je potražnja kineskih najvažnijih trgovinskih partnera u Evropi i Sjevernoj Americi i dalje niska, kaže Huynh.

Još drastičnije ispada razlika prema zvaničnim podacima na tržištu rada. Broj otvorenih mjesta je prema QuantCube znatno niži nego što objavljuje Peking – znak da gospodarske teškoće još traju.

Treći indeks mjeri važnu privatnu potrošnju. I ovdje se još ne pokazuje potpuni oporavak.

Huynh kaže da ne može naći niti jedan jedini makroekonomski pokazatelj koji ne leži ispod vrijednosti od prošle godine. Međutim, ako sve komponente leže u negativnom području „ne može gospodarski učinak u cjelini biti u plusu“. Čak ni tada kada se drugi kvartal usporedi sa slabim prvim kvartalom.

Nepouzdanost kineskih gospodarskih podataka već u prošlosti je vodila tomu da su ekonomisti i analitičari radili vlastite obračune da bi dobili realniju sliku razvoja. Naprimjer, Julian Evans-Pritchard, koji je stručnjak za Kinu u analitičkoj firmi Capital Economics sa sjedištem u Singapuru.

On redovito šalje svojim klijentima izvještaje sa kolonama brojeva i grafikama koji trebaju dati bolji pregled o stvarnoj situaciji u Kini: Kolika je potrošnja struje? Koliko zastoja na putevima u velikim gradovima? Često se u takvim pokazateljima nalaze naznake koje su u zvaničnim podacima o rastu sakrivene. Kad je naprimjer prije nekoliko godina kineski građevinski sektor posustao to se jedva vidjelo u zvanično javljenim stopama rasta – ali je naprimjer ostavilo značajne tragove u potrošnji cementa.

Evans-Pritchard procjenjuje situaciju u Kini nešto drugačije nego tim QuantCube od Huynha. Nije baš tako da su kineske cifre o rastu izmišljene. Međutim zvanične podatke i on smatra uljepšanim. „Mi smatramo podatke za nominalni gospodarski razvoj relativno pouzdanim”, kaže on. Međutim: Svuda na svijetu se gospodarski podaci koriguju za deflator, koji uzima u obzir rast cijena, da bi se pokazao realni gospodarski rast.

Za to zapravo postoje međunarodni standardi, koji se u Kini očigledno ne uzimaju u obzir, u svakom slučaju već nekoliko godina. „Do 2012. odnos između deflatora i potrošačke inflacije bio je prilično stabilan”, kaže Evans-Pritchard. Međutim, već osam godina nije tako i analitičari imaju teškoće da pekinški račun sa nominalnog svedu na realni bruto domaći proizvod.

Podaci se možda friziraju da bi Kina dostigla ciljeve koje je sama postavila. To je unazad nekoliko godina postajalo sve teže jer su izmjerene stope rasta u Kini bile sve niže. Međutim, komunistička partija je postavila cilj da između 2010. i 2020. udvostruči gospodarsku snagu.

Rezultat je potpuno abnormalni gospodarski razvoj, za jedno veliko narodno gospodarstvo: Izgleda da konjukturnih ciklusa – u najmanju ruku prema zvaničnim statistikama – u Kini proteklih godina praktično nije bilo. Stope rasta jedva da su varirale. Upadljivo je i ovo: Dok druge industrijske nacije uvijek objavljuju korekcije na prve procjene rasta u Kini se od 2012. to skoro ne dešava. Analitičar Evans-Pritchard smatra da to ukazuje „na pozadinske manipulacije”.

Zbog toga je Capital Economics razvio vlastiti indeks, nazvan China Activity Proxy (CAP). Drugačije nego zvanične stope rasta on jasno pokazuje da gore i dole u konjukturnim ciklusima postoji i u Kini. I još: Realni rast gospodarstva proteklih godina je prema tome uvijek ispadao niži nego što je Peking objavljivao.

To važi i u krizi Corone. Prema zvaničnim podacima kinesko gospodarstvo je u prva tri mjeseca ove godine palo za oko 6,8 posto. Prema izračunima Capital Economics minus je međutim bio više od 10 posto. I rast u drugom kvartalu je očigledno bio manji nego od Pekinga datih 3,2 posto. Julian Evans-Pritchard dolazi na manje od 2 posto.

Pritom je to više nego samo čišćenje cifara: Kina je važan faktor za svjetsko gospodarstvo – a upravo u Njemačkoj su mnoge firme ovisne od trgovine sa dalekim istokom. Ponekad se one obraćaju Philippu Hauberu, istraživaču na Institutu za svjetsko gospodarstvo u Kilu (IfW). On tačno prati razvoj kineskog nacionalnog gospodarstva. Njegove prognoze onda ulaze u konjukturne prognoze za Njemačku, koja posebno jako profitira od trgovine sa Kinom.

Kina primjetno glača konjukturne cikluse, kaže i Hauber. Da zvanični podaci ne odslikavaju fluktuacije posebno dobro „pokazuje na primjer duboki pad kineskog gospodarstva 2015/2016.“, kaže Hauber. Tada je nastala „prava rupa“ u vanjskoj trgovini sa Kinom. U zvaničnim podacima to se jedva moglo vidjeti. Zato IfW također obračunava alternativne indikatore.

Ali ipak: Baš u aktuelnoj krizi ukazuje se možda promjena razmišljanja u Kini. Uredi su – prije godinu još nezamislivo – u prvom kvartalu bez velikih ustezanja priznali da je kinesko gospodarstvo značajno palo. Prvi puta su odstupili od svoga zvaničnog cilja rasta.

Time se smanjio i politički pritisak da se taj cilj ostvari – čak i kroz manipulaciju.

spiegel.de  

Benjamin Bidder 
Autor 10.8.2020. u 09:52

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija