Građanin umjesto podanik

Christiane Benner
Autor 21.2.2022. u 12:21

Građanin umjesto podanik

Foto: DPA

Suodlučivanje je važan stub njemačke demokratije i gospodarstva. To što preduzeća zaobilaze ove odredbe nije sitan prekršaj.

Piše: Christiane Benner – ipg-journal.de  – 16.02.2022.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

To je bila jedna od onih rečenica koje obasjavaju jedan cijeli mandat – pa, jednu cijelu eru. Tjedan nakon svoga izbora za njemačkog kancelara Willy Brandt je 28. oktobra 1969. u svome prvom vladinom proglašenju rekao: „Mi želimo pokušati sa više demokratije.“ Nova socijalno-liberalna koalicija brzo je krenula na posao: 18. januara 1972. – dakle prije 50 godina – stupila je na snagu reforma osnovnog zakona o suodlučivanju u preduzećima.

Tadašnje društveno raspoloženje precizno je objasnio Wolfgang Mischnik, dugogodišnji predsjednik frakcije FDP u Bundestagu. U debati o zakonu o suodlučivanju on je 1976. rekao: „Isti građanin ove države, koji bira zakonodavne organe, može uticati na formiranje svoje vlade, ne smije kao zaposleni građanin biti opet degradiran u podanika.“ Nastalo je takozvano paritetno suodlučivanje u nadzornim odborima kod više od 2 000 zaposlenih. To znači da su ovi nadzorni odbori popunjeni istim brojem predstavnika zaposlenih i vlasnika kapitala. Doduše može predsjednik nadzornog odbora postavljen od strane vlasnika koristiti pravo dvostrukog glasa i u pat situaciji konačno odlučiti.

Napredak kod osnovnog zakona o suodlučivanju bio je enorman: zaključena su poboljšana prava pristupa sindikata u preduzećima, veća prava za članove radničkog savjeta, proširena prava suodlučivanja u socijalnim, personalnim i gospodarskim stvarima. Uz ovo došla je posebna zaštita kod otkaza i povećane mogućnosti daljeg obrazovanja. Starosna granica za biranje spuštena je sa 21 na 18 godina a zaposleni bez njemačkog pasoša dobili su također pasivno biračko pravo.

Preduzeća u kojima postoji suodlučivanje stoje i ekonomski bolje: Ona gospodare održivije, imaju više stope investiranja i više obrazuju.

Ove reforme su trajno poboljšale život u preduzećima i u društvu, naprimjer kod integracije i učešća ljudi sa migracionim porijeklom. Prema jednom istraživanju IG Metall zaposleni sa migracionim porijeklom zauzimaju u međuvremenu proporcionalno isto tako često mandate kao njihove njemačke kolege. To je uspjeli primjer za integraciju – i za demokratiju.

Preduzeća u kojima postoji suodlučivanje stoje i ekonomski bolje: Ona gospodare održivije, imaju više stope investiranja i više obrazuju. Radna mjesta u ovim preduzećima su sigurnija nego u firmama u kojima izostaju interesi zaposlenih. I konačno suodlučivanje stabilizuje demokratski sistem. Naučni radovi kao „Lajpciška studija o autoritarnosti“ empirijski potvrđuju povezanost između zaživljenog suodlučivanja u preduzeću i u osnovi pozitivnijeg postavljanja zaposlenih prema demokratiji.

Kao svake četvrte godina od 1.marta 2022. je opet vrijeme demokratije u preduzećima. Samo u području IG Metall u oko 10 700 preduzeća biće od zaposlenih izabrano 73 000 članova radničkih savjeta. Mnogi sada gledaju na Teslinu tvornicu u Grinhajde gdje će se 28. februara prvi puta birati radnički savjet. Da Tesla svoju evropsku tvornicu gradi u Brandenburgu je dobar znak za industrijsku lokaciju Njemačke i povećava atraktivnost i buduću sposobnost regiona oko Berlina.

Dok se u njemačkom AG (akcionarskom društvu) ili GmbH (društvu sa ograničenom odgovornošću) sa više od 500 zaposlenih mora osnovati nadzorni odbor u kome su zaposleni zastupljeni sa trećinom mandata, kod SE (evropsko društvo) važi: Suodlučivanje je stvar pregovora.

Još je međutim otvoreno da li će u Tesli nastati radnički savjet, koji stvarno predstavlja zaposlene. Tesla je zapošljvala u hijerarhijskom redoslijedu – dakle prvo u rukovodnom području a potom u proizvodnim halama. To vodi tomu da radnički savjet neće bezuslovno biti reprezentativan za zaposlene. Jer u radnički savjet mogu biti izabrani samo zaposleni koji u trenutku izbora imaju najmanje šest mjeseci provedenih u preduzeću. Preispitivanje da li veličina radničkog savjeta odgovara još broju zaposlenih moguća je tek 24 mjeseca nakon izbora za radnički savjet.

U suodlučivanje, međutim, ne spada samo radnički savjet koji je sastavljen iz kruga zaposlenih, nego i korporativno suodlučivanje sa nadzornim odborom u kome sjede i eksternisti – naprimjer predstavnici sindikata. Takvog korporativnog suodlučivanja u Tesli zasada neće biti. Jer preduzeće je osnovalo evropsko akcionarsko društvo (Societas Europaea, SE), Tesla Manufacturing Brandenburg SE. Dok se u njemačkom AG (akcionarskom društvu) ili GmbH (društvu sa ograničenom odgovornošću) sa više od 500 zaposlenih mora osnovati nadzorni odbor u kome su zaposleni zastupljeni sa trećinom mandata, kod SE (evropsko društvo) važi: Suodlučivanje je stvar pregovora. Propisani status suodlučivanja u trenutku osnivanja SE je “zamrznut”, ostaje stalno takav. To za Teslu znači: Čak iako preduzeće kako je najavljeno kasnije bude imalo 12 000 zaposlenih ono bi ostalo bez nadzornog odbora.

Sa takvom praksom Tesla nije sama. Oko 200 preduzeća u Njemačkoj koriste razne modele da bi zaobišli paritetno suodlučivanje zaposlenih u nadzornom odboru. Četvrtina svih njemačkih SE sa više od 2 000 domaćih zaposlenih je čak isključivo ili pretežno aktivno u zemlji iako je SE ustvari zamišljeno za prekogranično aktivna preduzeća. Njemački savez sindikata zauzima se za to da se zakonski uvede takozvani eskalator princip. Jedna SE morala bi tada uskladiti suodlučivanje u nadzornom odboru ako broj zaposlenih pređe granicu utvrđenu njemačkim zakonom o suodlučivanju.

Oko 200 preduzeća u Njemačkoj koriste razne modele da bi zaobišli paritetno suodlučivanje zaposlenih u nadzornom odboru.

Partije njemačke koalicije dogovorile su se da otvore ovu temu. U koalicionom ugovoru, kome su dali programski naslov „Odvažiti se na više napretka“, koji se oslanja na riječi Willy Brandta, dogovoreno je da se „spriječe zloupotrebljeno zaobilaženje važećih odredbi zakona o suodlučivanju“. Nova savezna vlada će se „založiti da se korporativno suodlučivanje dalje razvija tako da više ne može dolaziti do potpunog izbjegavanja suodlučivanja kod rasta SE društava“.

Transnacionalna društva kao SE nisu još postojala u 1970 – im godinama kada je suodlučivanje poslednji puta temeljito reformisano. Tada je tahograf još važio kao novo tehničko rješenje. Danas vještačka inteligencija, ubrzani rad, homeoffice, industrija 4.0 ili pametne naočale mjenjaju forme rada i radne sadržaje miliona zaposlenih. Izazovi su porasli: Ako želimo industriju ekološki i socijalno preurediti radi se o ništa manje nego najvećem preokretu od pronalaska parne mašine. Potpuno sa pravom zahtjevi ljudi su porasli: Oni žele biti snažnije uključeni u odlučivanje.

Svako šesto osnivanje radničkog savjeta se ometa.

U koalicionom ugovoru stoji: „Socijalno – ekološke transformacija i digitalizacija mogu se djelotvorno uspostaviti samo sa zaposlenicima.“ Preduzeća sama u tome neće uspjeti. To pokazuje poslednje veliko ispitivanje zaposlenih iz 2020. godine. Više nego polovina oko 250 000 anketiranih se žalilo da njihovo preduzeće nema strategiju kako se pripremiti za budućnost. Prijeteće posledice su poznate: Industrijski pogoni i radna mjesta, koja se ukinu ili presele u zemlje sa niskim platama, zauvijek nestaju iz Njemačke.

Već ima prvih pokušaja da se dogovori iz koalicionog ugovora realizuju: Ministar rada Hubertus Heil želi poštriti kazneni zakonik. Poslodavci, koji ometaju izbore za radnički savjet, treba da budu tjerani od pravosuđa i bez kaznene prijave. To je dobar korak, jer ometanje izbora za radničke savjete nije sitni prekršaj niti izuzetak – svako šesto osnivanje radničkog savjeta je ometano.

Ako želimo industriju ekološki i socijalno preurediti radi se o ništa manje nego najvećem preokretu od pronalaska parne mašine.

I u jednoj drugoj tački ministar rada Heil želi koalicioni ugovor hitno provesti i stvoriti „suvremeno pravo za sindikate na digitalni pristup u preduzeća“. Osnovni zakon o suodlučivanju u preduzećima iz 1972. izrekom je otvorio sindikatima pristup u preduzeća. Danas preduzeća daju nalog svojim IT administratorima da ciljeno presreću i sprječavaju sindikalne informacije. Mora se jasno postaviti: Prava pristupa iz analognog svijeta moraju važiti i u digitalnoj eri.

Na drugom mjestu međutim koalicioni ugovor ostaje kratak. Dok vlada težište ima na transformacionim mrežama, kvalifikovanju i regionalnoj strukturnoj politici da bi uspostavila socijalno – ekološku transformaciju, koalicioni ugovor ne sadrži reforme osnovnog zakona o suodlučivanja u preduzećima, koje bi bile neophodne za uspješnu provedbu ovih namjera.

Sindikalna prava pristupa iz analognog svijeta moraju važiti i u digitalnoj eri.

Najvažnija dopuna bilo bi pravo suodlučivanje radničkog savjeta kod strategijskih pitanja i kvalifikacija. Time bi se moglo spriječiti da se ukidaju radna mjesta i razara industrijska supstanca, koje mi trebamo za ekološki zaokret. Osim toga bio bi to povezujući članak između mnogobrojnih novih mjera unapređenja i kvalifikovanja i zaposlenih u preduzeću. Da je koalicija odustala od toga je greška u konstrukciji sa posledicama.

Zaposleni i zastupnici njihovih interesa moraju učestvovati u strategijskom uređenja preduzeća i pogona. Tu spada generalno pravo suodlučivanja i inicijative kod obrazovanja i prekvalifikacije u preduzećima, kod personalnog planiranja i osiguranja zaposlenosti. Ako ekološki i digitalni prelazak treba da postane i socijalni i pravedan uspjeće to samo zajedničkim odlučivanjem. Ko sa gledišta velikih izazova želi učiniti više napretka mora se odvažiti na više suodlučivanja.

Christiane Benner je druga potpredsjednica industrijskog sindikata IG Metall. Ona je član nadzornog odbora kod BMW i Continental.

ipg-journal.de

Christiane Benner
Autor 21.2.2022. u 12:21