Amazon i minimalni porez

Hej, Alexa, gdje ostaje novac?

David Böcking
Autor 11.6.2021. u 10:47

Hej, Alexa, gdje ostaje novac?

Kampanja za veće oporezivanje super bogatih (Oporezuj me ako možeš) sa portretom osnivača Amazona Jeffa Bezosa. Foto: JONATHAN ERNST / REUTERS

Kroz globalnu poresku reformu trebaju veliki koncerni konačno biti više oporezovani. A za digitalnog diva Amazon jedan dio toga ne bi mogao biti djelotvoran. Sada se radi na posebnom pravilu.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Rijetko se dešava da se njemački ministar finansija javno obraća nekim preduzećima. Međutim, sadašnji šef Olaf Scholz je aktuelni kandidat SPD za kancelara i time nastupa nešto ofanzivnije. Na početku tjedna objavilo je predsjedništvo partije sliku Scholza zajedno sa riječima “Izvini Alexa, Amazon će konačno globalno plaćati porez.

Pozadina samosvjesne najave: Tokom vikenda države G7 podržale su koncept internacionalne poreske reforme za preduzeća. Odlučujući sastavni dio je minimalni porez, koga je Scholz predlagao već prije tri godine. On treba da suzbije globalno premještanje dobitaka kroz koje su multinacionalna preduzeća kao Amazon do sada minimalizovala svoja poreska plaćanja.

Iako zaključak G7 predstavlja svojevrsni pomak mogla bi se Scholzova radost pokazati kao preuranjena. Kao prvo do samita država G20 početkom jula moraju se u reformu ubijediti zemlje u razvoju. Ovdje se predviđaju teški pregovori, posebno sa Kinom. Kao drugo, nije jasno da li odlučujući dio reforme uopšte važi za trgovačkog giganta iz SAD-a. ”Vrlo lahko je moguće da Amazon time ne bude obuhvaćen, kaže Dominika Langenmayr, poreska stručnjakinja na Katoličkom univerzitetu Eichstätt.

Minimalni porez je samo jedan od dva stupa planirane reforme pod vođstvom organizacije industrijskih zemlja OECD. Drugi predstavlja novo davanje, koje treba platiti oko sto preduzeća sa minimalno 20 milijardi dolara globalnog godišnjeg ukupnog prihoda. Kako će se podijeliti prihod iz ovih davanja određivat će se prema prodaji u pojedinim zemljama a ne kao dosad uobičajeno prema sjedištu poslovne jedinice. Države tržišta, dakle one zemlje u kojima se obavi prodaja, trebaju prema zaključku G7 dobiti najmanje petinu onih dobitaka koji premašuju renditu od 10 posto.

Primjećuje se da je to jedan teško izdogovarani kompromis, kaže ekonomistkinja Langenmayr o formuli koja je nastala kao alternativa čistom digitalnom porezu. Takva davanja najčešće orijentisana na ukupan prihod zemlje kao Francuska već su uvele na svoju ruku i time razljutili SAD koja je to smatrala napadom na domaću digitalnu branšu.

Sa sadašnjom formulom mogao bi međutim Amazon, pod određenim uslovima, čak da ne bude više član u klubu 100 posebno oporezovanih koncerna. Jer američki koncern je prošle godine doduše ostvario nevjerovatnih 386 milijardi dolara prihoda. Međutim, njegova rendita je bila na samo 6,3 posto dakle ispod predloženog praga od G7 država. Da li Amazon, čiji osnivač Jeff Bezos prema najnovijim otkrićima već više godina ima prosječnu poresku stopu od 0,98 posto, na kraju neće ništa više platiti?

Tako daleko neće doći. Jer planirani minimalni porez, dakle prvi stub, važio bi za koncern. ”Amazon mora u svakom slučaju platiti više poreza na dobit, kaže Langenmayr. ”Ali on će biti plaćen prije svega u SAD-u, a ne u Evropi. Razlog: Ako Amazon negdje u inostranstvu plati manje od globalno dogovorene minimalne stope poreza, može u zemlji sjedišta firme nadoplatiti a to je u Seattlu.

Da bi Evropljani dobili od Amazona više poreza nego do sada trebali bi insistirati na primjeni takozvanog segmentiranja. Pritom mogu pojedini dijelovi preduzeća biti posebno oporezovani ako prekorače prag prihoda i profitabilnosti. Kod Amazona to važi za poslove sa drugim trgovcima, koji platformu koriste za svoju prodaju.

Primjena segmentiranja treba da se koristi samo u izuzetnim slučajevima. To nam međutim omogućava da vidimo kako će biti teški pregovori oko tehničkih detalja novih poreskih pravila. Već danas koncerni uz pomoć poreskih stručnjaka i savjetodavnih firmi preračunavaju svoje dobitke na dole. Nakon dogovora o globalnoj poreskoj reformi oni moraju posebno paziti na nove granične vrijednosti.

Je li 15 posto dovoljno?

Kod minimalnog poreza su također otvorena još mnoga pitanja. Tako Estonija suprotno drugim zemljama oporezuje dobitke tek onda kada se isplate. Koliko unaprijed se smije takvo oporezivanje za minimalni porez uzeti u obzir? I to će pregovarači morati razjasniti.

I ne najmanje važno je kolika će na kraju biti stopa minimalnog poreza. Ministri G7 traže 15 posto. Time su oni znatno ispod 21 posto što je cilj američkog predsjednika Bidena kao nacionalni minimalni porez i samo malo iznad 12,5 posto koliko obračunava danas Irska, zemlja sa najnižim porezom u Evropi. Nevladine organizacije zbog toga kritikuju zaključak G7 kao nedovoljan.

U svakom slučaju 15 posto bi se trebalo odnositi na efektivno oporezivanje dakle to šta preduzeće na kraju stvarno uplate u fiskus. Ova kvota u Irskoj i mnogim drugim zemljama, na osnovu mnogih izuzetaka, leži daleko ispod nominalne stope. “Ja vjerujem da je dobro kod minimalne stope poreza ići više, kaže ekspertkinja Langenmayr. Jer mnoge zemlje dolaze sa nula posto.

spiegel.de

David Böcking
Autor 11.6.2021. u 10:47

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija