Biden i neugodno pitanje

Hoćete li se 2024. još jednom kandidovati?

Majid Sattar
Autor/ica 31.3.2021. u 09:55

Hoćete li se 2024. još jednom kandidovati?

Američki predsjednik Joe Biden za vrijeme svoje prve konferencije za štampu nakon preuzimanja dužnosti – Foto: EPA

Piše: Majid Sattar, Washington – faz.net  25.03.2021.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Joe Biden je dugo otezao da izađe pred novinare. Na kratke pozive u mimohodu ili na pitanja o pandemiji već je odgovorio. Ali jednu tour d’horizon do sada je izbjegavao. To može biti zbog toga što 78 godina stari demokrata ponekad kaže više nego što se dopada njegovim savjetnicima. Ali to može biti i zbog jednog pitanja koje mu je postavljeno sada, za vrijeme njegove prve prave konferencije za štampu nakon preuzimanja dužnosti 20. januara: Hoćete li se 2024. kandidovati još jednom?

Škakljiva stvar. Biden je u četvrtak u Bijeloj kući rekao da bi to bio njegov plan. Kad se pretpostavilo da je upravo najavio da će nastupiti za drugi mandat on je precizirao: To je njegovo očekivanje. I još: On nije nikada mogao sa sigurnošću tako daleko unaprijed planirati. Razlog za ovo okolišanje je jasan. Ako bi Biden dva mjeseca nakon inauguracije najavio da ostaje na jednom mandatu, sam bi umanjio svoj autoritet. U njegovoj partiji i u javnosti ljudi bi počeli da gledaju mimo njega i pokušavaju da vide njegovog potencijalnog nasljednika. I njegov odnos sa potpredsjednicom Kamalom Harris bi zbog toga trpio.

Biden je ustvari već 2015. odustao od svojih predsjedničkih ambicija. Izbor Donalda Trumpa ga je potakao da se opet aktivira. Njegovi ciljevi su bili: Pobijediti Trumpa i ozdraviti zemlju. Da li on stvarno planira 2024. još jednom nastupiti je otvoreno. Još nikada nije bio u Bijelu kuću izabran stariji čovjek.

Priliv zaustaviti, pomoći Centralnoj Americi

Biden je za vrijeme konferencije za štampu djelovao fokusirano i koncentrisao se na svoje osnovne poruke: On je izabran da bi rješavao probleme. Kao prvo: suzbiti pandemiju, rekao je on. I dao je još jednu najavu: Ubrzanjem kampanje vakcinisanja on će moći svoje obećanje, u prvih 100 dana svoga mandata realizovati 100 miliona vakcinacija, mnogo brže ispuniti. Sada je on cilj podigao na 200 miliona vakcinacija u prvih 100 dana. Sa samohvalom također nije bio suzdržan: Ni jedna druga zemlja na svijetu nije tome ni blizu. U međuvremenu je izvršeno i 100 miliona direktnih uplata građanima iz korona paketa. I nezaposlenost se smanjuje. Ukratko: postoje znaci nadanja.

Novinari su sigurno već gledali na slijedeće krize: naprimjer, obnovljena migraciona kriza i stalno oružano nasilje u zemlji. Biden je bio pripremljen: Njemu bi se ustvari moglo laskati da se kaže da migranti iz Centralne Amerike dolaze jer je on ljubazan momak i otvorio je granice. Međutim, istina je da oni dolaze zbog situacije u njihovim zemljama. Ili bi neko htio tvrditi da su oni 2019. dolazili jer je Trump bio ljubazan momak? Uostalom, većina ilegalnih imigranta je vraćena ili deportirana.

Biden je ipak istakao da jednu stvar on neće učiniti: On neće prepustiti maloljetnike bez pratnje na drugoj strani rijeke Rio Grande njihovoj sudbini. To nije uradio niti jedan predsjednik prije njega, sa izuzetkom Trumpa. Trump  je osim toga kraćenjem sredstava za ministarstvo zdravlja uslovio da mladi moraju ostajati duže nego je predviđeno u objektima granične službe. On, Biden, upravo rješava taj problem. Njegova potpredsjednica će učiniti to što je on sam uradio pod Barackom Obamom: Sa Meksikom i njegovim južnim susjedima pobrinuti se za to da se priliv uspori i pomogne tim zemljama.

Tema prava na oružje, koja je nakon napada vatrenim oružjem u Džordžiji i Koloradu uzburkala zemlju, prisiljava Bidena isto kao i debata oko reforme izbornog prava da razjasni jedno temeljno pitanje: Je li on spreman da ukine filibuster? Republikanci blokiraju u Senatu uz pomoć ovoga instrumenta pooštravanje zakona o oružju i suprotstavljaju se naporima demokrata da smanje prepreke u izborima. Predsjednik je pokušaje da se posebno afroameričkom stanovništvu oteža da koriste svoje izborno pravo nazvao „neameričkim“. On se međutim postavio protiv toga da se ovaj instrument demokratskog konsenzusa jednostavno ukine. U svakom slučaju, rekao je on, treba ga opet napraviti onim što je nekada bio: pravo na bukvalno trajni govor koji može okončati samo većina od 60 senatora. Tako bi se mogla okončati zloupotreba. Slijedio je apel na republikance: Oni se moraju odlučiti da li su za saradnju ili žele i dalje dijeliti zemlju.

I u vanjskoj politici nema iznenađenja: Afganistan? Povlačenje trupa do maja biće veoma teško, naveo je Biden; konačno, ovo bi se moralo uraditi uzimajući u obzir i sigurnost saveznika. On, međutim, ne vidi da bi slijedeće godine trebalo biti američkih vojnika na Hindikušu. A Sjeverna Koreja? Atomski program Pjongjanga je najvažnija vanjskopolitička tema. On je spreman za diplomatiju. Međutim, uslov mora biti: konačni cilj je denuklearizacija. Na kraju Kina: njemu se ne ide na konfrontaciju. Ali biće „oštrog natjecanja“. Konačno, radi se o pitanju: autokratija ili demokratija. Upravo to stoji na kocki.

Majid Sattar
Autor/ica 31.3.2021. u 09:55