Imamo instrument za sljedeću krizu. Brže procijeni ekonomiju, kaže ekonomista Michl

Martin Petříček
Autor 15.6.2021. u 11:43

Imamo instrument za sljedeću krizu. Brže procijeni ekonomiju, kaže ekonomista Michl

Centralni bankar Aleš Michl, foto: Dan Materna, MAFRA

Razgovor sa Alešom Michlom, članom savjeta guvernera ČNB vodio Martin Petříček (Mladá fronta DNES 31. 5. 2021)

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Sakupiti podatke traje neko vrijeme. Podaci o učinku ekonomije, koje publikuju statističari, zbog toga opisuju stanje iz prošlosti. Član savjeta guvernera ČNB sa svojim timom sastavio je indeks koji pokazuje kako stanje ekonomije. I to prije nego zvanična statistika. Potrošnja električne energije ili pređeni kilometri kamiona govore više nego podaci sa berze, objašnjava Michl u razgovoru za MF DNES. Indeks Rushin treba i bankarima da olakša odlučivanje o kamatnim stopama.

Zašto ste krenuli u sastavljanje indeksa?

Dok sam studirao, pisao sam priloge i analize za novine, a od početka karijere uvijek sam htio imati podatke, a ne samo osjećaj. Kad je lani u proljeće sa pandemijom došao prvi lockdown, niko nije tačno znao koliko će uticati na ekonomiju. Znali smo tačno šta je vlada zatvorila, a iz toga smo mogli stvoriti neku sliku. Ali, najednom proizvodnju su počele dobrovoljno zatvarati i ostale velike tvornice, kao što je Škoda Auto. Njihovi menadžeri nisu znali šta će se dešavati. U tom momentu iznikla je potreba imati što precizniju procjenu koliko je ekonomija pala da bismo znali koliko sniziti kamatne stope i koliko osloboditi rezerve bankama. Počeli smo zato najprije pratiti kako se mijenja potrošnja električne energije. Veliku povezanost sa razvojem ekonomije ima i nezaposlenost, mi je u indeksu imamo uvrštenu preko traženja pomoći na Googleu. Zahvaljujući tome doznamo šta se dešava na tržištu rada prije nego što ljudi krenu na biro rada.

Je li to dalo rezultate?

Skoro godinu dana gledali smo samo na potrošnju električne energije očišćenu od uticaja vanjske temperature. Prepoznali smo da je polovinom aprila 2020. ekonomija već napravila zaokret i izašla iz najgoreg. Ili da će u trećem kvartalu 2020. biti rekordni kvartalni rast jer je potrošnja struje rekordno porasla. Statistički ured je to mjesec i pol dana kasnije potvrdio.

Novopredstavljeni indeks Rushin, međutim, obuhvata više pokazatelja. Zašto?

Potrošnja električne energije odražava prije svega događanja u industriji, ali ekonomija su i uslužne djelatnosti i drugi sektori na koje ta potrošnja nema tako jak uticaj. Htjeli smo zato stvoriti univerzalniji indeks, u kome bismo kasnije provjerili da li ima veću izražajnu sposobnost nego sama električna energija. Uzeli smo oko tri stotine vremenskih nizova i različito ih pomjerali, radili smo i sa zakašnjenjem. Neki podaci su na dispoziciji praktično online – osim potrošnje struje, naprimjer, razvoj na praškoj berzi ili podaci o tome da li na Googleu tražite zahtjev za pomoć jer ste izgubili posao. Njima smo dodali i neke mjesečne statistike koje su doduše objavljivane sa zakašnjenjem, ali mogu indeks usmjeriti i poboljšati ga.

Rushin obuhvata samo deset ulaznih pokazatelja. Na osnovu čega ste ih izabrali i kako znate da upravo ti pokazatelji najbolje opisuju ekonomiju?

Statističkim programom R uradili smo korelaciju svih nizova sa razvojem BDP za posljednjih 15 godina, da bismo obuhvatili i krizu iz 2008. godine. Onda smo proračunali najbolju kombinaciju pokazatelja za indeks da bi najbolje popisivao razvoj ekonomije. Prvi oštar test bio je da je Rushin dobro signalizirao ovogodišnji razvoj u prvom kvartalu. Analitičari i naša monetarna sekcija u ČNB bili su, na osnovu standardnih modela, relativno pesimistični. Očekivalo se da će ekonomija nakon još jednog lockdowna znatno pasti i to u odnosu na prethodni kvartal otprilike za procenat i više. Naš indeks je pokazivao nulu. A konačno, statističari objavili pad o samo 0,3 posto. Rushin je razvoj prognozirao malo više, ali je bio bliži.

Uzeli ste u obzir i razvoj praške berze. Šta događanje na berzi govori o aktuelnom stavu ekonomije?

Od svih indikatora koje smo koristili berza ima najniži korelacioni koeficijent, ali je ipak dobra. Električna energija ili kilometri koje pređu kamioni na češkim i njemačkim autoputevima imaju mnogo bliži odnos sa razvojem ekonomije. Berzu uzimamo kao dopunu zahvaljujući tome što se radi o indikatoru koji se često aktualizuje. Naglo kretanja na berzi smjerom na dole može ukazivati na nekakav problem u budućnosti. I obrnuto. Relativno jaku vezu sa razvojem ekonomije ima i nezaposlenost, a mi smo je u indeks uvrstili preko traženja povezanih fraza na Googleu. Zahvaljujući tome doznamo da se nešto dešava na tržištu rada prije nego ljudi krenu na biro rada.

Šta sadrži indeks Rushin

Indeks ekonomske aktivnosti Rushin kombinuje deset indikatora. Autori su Aleš Michl, Tomaš Adam, Eva Slezakova i Ondrej Michalek.

Potrošnja električne energije
Industrijska proizvodnja
Pređeni kilometri kamiona na autoputevima u Češkoj (po naplati putarine)
Pređeni kilometri kamiona na autoputevima u Njemačkoj
Ifo (indeks očekivanja njemačkog menadžera)
Frekvencija traženja pomoći u nezaposlenosti na Googleu
Promet u trgovini na malo
Prihod uslužnih djelatnosti
Signal tačke obrta u razvoju ekonomije od OECD
Indeks praške berze PX

Šta pokazuje Rushin u aktuelnom razvoju ekonomije?

Nakon okončanja trećega lockdowna ekonomija međukvartalno ide na gore, Rushin je oko procenat viši. Potrošnja struje je za sada međukvartalno u malom minusu,ali na godišnjem nivou je već plus 8,3 posto. A pošto upoređujemo sa niskom lanjskom bazom, trebalo bi to izaći na najviši rast BDP na godinu u istoriji, preko 7,5 posto za drugi kvartal ove godine. Ekonomija je značajno pala, sada značajno raste. Krivulja će najvjerovatnije izgledati kao V iz koga će poslije postati W. Sada je važno da li će to drugo V imati dno opet u minusu kao 2012. i 2013. ili će to biti W kao smjerom na gore – rekordni rast se zaustavi negdje oko četiri posto što bi bilo dobro za stabilizaciju javnih finansija.

Šta vas je pri sastavljanju indeksa inspirisalo?

Na ideju da slijedimo potrošnju struje došli smo prošle godine. Za indeks je inspiracija njemačka centralna banka,a počeo je to raditi i američki Fed. Njemci naprimjer prate i podatke o zagađenju zraka, količinu emisija po glavnim potezima, ali za Češku nam to, iznenađujuće, uopšte nije funkcionisalo. Amerikanci opet koriste više podataka sa tržišta rada, to su promjene koje se kod nas uopšte ne prate. A također, podaci o poreskom inkasu – naprimjer naplata PDV kod nas nije funkcionisala. A Economist i Bloomberg izračunavaju sličan indeks i za Kinu. Polaze od toga da je premijer Li Kećang nekada rekao da je pouzdanije pratiti podatke o potrošnji struje, obimu robe prevezene željeznicom i obimu bankarskih kredita nego gledati na cjeloviti BDP.

Razmišljate li da do Rushina dodate i druge promjene, naprimjer te bankarske kredite, da bi indeks bio još precizniji?

Tih 300 nizova smo davali skupa oko mjesec dana, a već se nije moglo ništa više izmisliti. Pokušali smo sa bankarskim kreditima, obimom gotovine u ekonomiji ili kako se mijenja frekvencija plaćanja, ali ništa od toga ne kopira ekonomski ciklus. Baš u slučaju gotovine se moglo očekivati da će tokom krize porasti odabir sa bankomata, a poslije pasti. Međutim, do sada nisu pali i stalno su na višem nivou.

U nazivu indeksa ste se poigrali imenom prvog čehoslovačkog ministra finansija Aloisa Rašina. Kako je upravljao ekonomijom kada nije imao toliko statističkih instrumenata kao što imamo danas?

Na početku Rašin i ostali političari i ekonomisti imali su podatke uglavnom o spoljnoj trgovini i novčanom tržištu. Moralo im je biti strašno teško odlučivati. Statistiku cijena počeo je pripremati Josef Ryba tek od 1920. godine. Na stolu naprimjer imam kopiju izvještaja statističkog ureda iz 1925, a Rašin je umro dvije godine prije toga. Prodavao se za 2Kčs, a u njemu su već indeksi inflacije i broj nezaposlenih. Ali tamo je i prekovremeni rad – to bi Rašin sigurno volio.

Ko može, osim vas, iz centralne banke koristiti Rushin?

To mogu koristiti naprimjer u ministarstvu finansija. Osim toga, to može poboljšati očekivanja ljudi i firmi. U krizi, pri padu ekonomije ljudi vide sve u crnim bojama, očekivanja se nose na pesimističnom talasu. Međutim, kada čovjek vidi da se to okreće, što smo od polovine lanjskog aprila signalizovali, može nešto optimističnije gledati u budućnost. Povjerenje je za ekonomiju važno. Normalni statistički podaci obrade taj pokret sa zakašnjenjem.

Indeks ste radili za doba krize. Ima li smisla koristiti ga i u „normalnijim“ periodima?

Bolji je za nestabilnost i kolebanja, ali može ekonomiju predviđati i u normalnim uslovima. To je dobra dopuna složenih novokensijanskih modela DSGE, koje radimo u Češkoj narodnoj banci. Osim toga naš indeks prati preko berze i tokove novca što ti modeli ne rade. U ponedjeljak ćemo indeks braniti pred komisijom u kojoj će pored ljudi iz ČNB biti i stručnjak iz njemačke Bundesbanke. Ja bih htio da indeks postane dio naših zvaničnih informacija za javnost.

cnb.cz

Martin Petříček
Autor 15.6.2021. u 11:43

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija