„Kinesko gradilište“ u Srbiji: Aktivisti govore o „robovskom radu“

Izdvajamo

• „Problem nije u tome da se kod Linglonga radi o kineskoj firmi“, kaže Danilo Ćurčić, advokat za ljudska prava kod nevladine organizacije „A11“, koji se stara o ovom slučaju. „Stvarni problem je da je ova situacija posljedica erozije radničkih prava kao i takozvane samouništavajuće borbe za strane investicije.“

Povezani članci

• Saudijska Arabija planira izgraditi najveću solarnu elektranu na svijetu
• Britanija: Pokušaji ulaska migranata preko La Manchea ‘veliki incident’
• Francuski Senat za priznavanje ‘Republike Nagorno-Karabah’
• Sud prihvatio nagodbu sa Svetlanom Ražnatović
• Preminula Latinka Perović (1933-2022)
• Svetislav Basara: Telekom je srce Srbije

Foto: Darko Vojinovic/AP/ picture alliance – Vijetnamski radnici na gradilištu u Zrenjaninu

Oko 500 vijetnamskih radnika grade u Srbiji prvu kinesku fabriku automobilskih guma u Evropi – pod neljudskim uslovima, kažu aktivisti. Nema novca, nema pasoša, nema tople vode. Vlada proturječi.

Pišu: Sanja Kljajić i Nemanja Rujević – dw.com – 23.11.2021.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

“No food, no electricity”, kaže jedan vijetnamski radnik – mnogo više engleskog on ne govori. Novinari su opet tu. Ovaj čovjek i njegovih oko 500 zemljaka ne mogu stvarno vjerovati da njihova sudbina već danima zapošljava medije u Srbiji i prijeti da postane političko pitanje.

Već mjesecima radnici iz dalekog istoka crnče na gradilištu u blizini Zrenjanina, na sjeveru balkanske zemlje. Tamo, na zelenoj livadi nastaje ogromna tvornica kineskog proizvođača automobilskih guma Linglong Tyre.

Linglong treba ovdje da investira oko 900 miliona američkih dolara. Rekordni angažman u Srbiji. Uskoro bi više od 1000 radnika trebali raditi u proizvodnji.

Kaznena prijava zbog trgovine ljudima

Međutim, bajka o „čeličnom prijateljstvu“ između Kine i Srbije i velikoj šansi novog puta svile pomućena je izvještajima o radnim uslovima na gradilištu, sličnim robovskim.

„To je strašno. Ljudi nemaju čak ni ljekarsku pomoć“, izvještava novinarka istraživač Ivana Gordić, koja je kao prva izvještavala o životnim i radnim uslovima Vijetnamaca.

I slike na TV stanici N1 pokazuju barake u propadanju na ivici grada, sa krevetima kao u prepunjenim zatvorima i samo dvije stare kupaonice za stotine ljudi. „Nema grijanja a topla voda u bojlerima je dovoljna za maksimalno pet ljudi“, kaže Gordić za DW.

Srpski aktivisti su zbog sumnje na robovski rad i trgovinu ljudima podnijeli kaznenu prijavu. Strani radnici su, prema njima, do sada dobili samo jednu mjesečnu platu iako su od proljeća 2021. u Srbiji. Njihove pasoše zadržao je poslodavac.

Prošlog tjedna su aktivisti izveli iz baraka jednoga radnika, koji je prije toga bio otpušten jer je razgovarao sa medijima. Došlo je do gužve sa obezbjeđenjem a tek tada se pojavila policija i inspektori rada.

Mnogi novinari, među njima i reporterka DW, bili su u svome poslu ometani od jednog Kineza, čija uloga nije jasna. U tamnom kombiju sa beogradskim oznakama on je blokirao tim DW na ulici ali onda se udaljio.

Predsjednik „prosi“ kineski novac

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na to kaže da je to sve samo „medijska i politička kampanja“ protiv kineskog kapitala.

„Zbog javnog pritiska mi smo tamo poslali inspektore. Uslovi nisu dobri ali biće bolji“, priznaje Vučić a onda pita kritičare: „Trebamo li uništiti investiciju od 900 miliona? Mi želimo pomoći i vijetnamskim radnicima ali ja neću protjerivati investitore.“

Jaki čovjek u Beogradu vlada zemljom autokratski, praktično ne postoji opozicija a veliki mediji se drže na uzdi. Iako Vučić nastupa za članstvo svoje zemlje u EU on otvoreno govori o tome kako kod jakog čovjeka Kine Xi Jinpinga „moli“ za investicije.

Trenutno kineske firme kontrolišu jednu veliku čeličanu i jedan rudnik bakra. Oni grade željezničke pruge i autoputeve. I njemački i drugi zapadni investitori redovno se privlače državnim subvencijama, besplatnim zemljištem ili poreskim olakšicama.

„Problem nije u tome da se kod Linglonga radi o kineskoj firmi“, kaže Danilo Ćurčić, advokat za ljudska prava kod nevladine organizacije „A11“, koji se stara o ovom slučaju. „Stvarni problem je da je ova situacija posljedica erozije radničkih prava kao i takozvane samouništavajuće borbe za strane investicije.“

Misli se na velike novce koje investitori dobijaju za svako stvoreno radno mjesto. Iznosi dostižu do 50.000 evra po radnom mjestu – pri čemu jednostavni radnik najčešće zarađuje 400 do 500 evra mjesečno. Kao gola radionica zapadnih i kineskih firmi Srbija sve više postaje „Bangladeš Balkana“, kažu kritičari.

Radnicima se prijeti

U razgovoru sa DW Ćurčić u slučaju Linglong iznosi teške optužbe. „Srbija u ovoj situaciji nije dobronamjerna država, ona je više saučesnik investitora. Drugačije se ne mogu objasniti ozbiljna zanemarivanja lokalnih i međunarodnih zakona i konvencija.“

I njemačka EU parlamentarka Viola von Cramon nazvala je uslove „neprihvatljivim“. „Standard radnih mjesta i ljudska prava moraju se respektovati i biti svima pristupačni“, piše političarka Zelenih na Twitteru.

Ministar inostranih poslova Srbije označio je taj stav kao novi pokušaj političarke da „demonizira“ Srbiju.

U međuvremenu je oko 500 vijetnamskih radnika raspoređeno u tri druga smještaja. Tamo trebaju biti bolji uslovi. Međutim, novac, koji su do sada zaradili, još nije isplaćen.

Prema više izvora DW odvijaju se „intenzivni razgovori“ kineskog menadžmenta sa vijetnamskim građevinskim radnicima. Dobro upućeni izvještavaju o prijetnjama u slučaju da Vijetnamci opet razgovaraju sa kritičkim novinarima.

Nasuprot tome, sa medijima koji su bliski vladi mogu razgovarati. Tako su radnici na vikend imali posjetu reporterke Pinka, najpopularnijeg TV odašiljača u zemlji, čije vijesti neprekidno pjevaju pjesme hvale o predsjedniku Vučiću. Sve je divno, rekli su Vijetnamci u kameru.

dw.com