Intervju: Hubertus Heil, njemački ministar rada

„Mi dajemo tigru zube“

Claudia Detsch i Franziska Korn
Autor 26.2.2021. u 10:11

„Mi dajemo tigru zube“

„Mi jačamo osnovna prava ljudi, naime pravo na dostojanstvo na radu.“ Foto: DPA

Pristojnost ne smije biti konkurencijski hendikep, smatra njemački ministar rada Hubertus Heil. Sa zakonom o lancima isporuka Njemačka čini pionirski rad.

Pitanja postavljali: Claudia Detsch i Franziska Korn – 16.02.2021.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Nakon mjesecima dugih pregovora sa Unijom postignut je prodor – Zakon o lancima isporuka dolazi. Zašto je ovaj zakon tako važan?

Mnogi od proizvoda, koji nas prate u svakodnevnici, proizvode se van Njemačke ili Evrope. Kakao, kafa ili mango konačno ne rastu na našim geografskim širinama. Naša odjeća često potiče iz tekstilnih tvornica u Etiopiji ili Bangladešu. Naši laptopi i mobilni telefoni sadrže rijetke metale koji se iskopavaju u Africi. Naš život je globaliziran a njemačka preduzeća proizvode i zarađuju svuda na globusu. Zajedno sa globalizacijom gospodarstva ide i globalna odgovornost. Nije dovoljno ako preduzeća paze na poštovanje radničkih prava u Drezdenu ili Darmstatu. Ona imaju odgovornost i da paze na poštovanje radničkih prava uzduž njihovog lanca isporuka u Daki ili Dualu.

Sa zakonom o lancima isporuke regulišemo sada upravo to prvi put kao obavezu. Definišemo jasno i nedvosmisleno da njemačka preduzeća imaju odgovornost za rad dostojan čovjeka uzduž svojih lanaca isporuke i koliko daleko seže ova odgovornost. Mi ovim jačamo prvo temeljna prava ljudi, naime pravo na dostojanstvo na radu. Kao drugo mi poboljšavamo mogućnost žrtve da svoja prava može ostvariti pred njemačkim sudovima. I kao treće mi smo se pobrinuli za kontrolnu instancu koja će pomoći da zakon stvarno djeluje. Zakon dakle stvara više pravičnosti za radnu snagu širom svijeta i više pravne sigurnosti za preduzeća u Njemačkoj – i time obezbjeđuje fer konkurenciju.

Njemačko gospodarstvo se bori sa posljedicama pandemije corone. Zašto je trenutak za ovaj zakon ipak pogodan?

Jer je za ljudska prava uvijek pogodan trenutak. Ona su univerzalna i važe uvijek. Ako otvorimo vrata za ove diskusije stavljamo na dispoziciju naš moralni fundament. Radi se o 150 miliona djece koja rade pod nedostojnim, ponekad smrtonosnim uslovima. Radi se o 25 miliona ljudi koji obavljaju prisilni rad. Mi ne možemo čekati da u svijetu nema više drugih problema – jer taj trenutak vjerovatno nikada neće doći.

Osim toga od preduzeća ne tražimo ništa nemoguće. Radi se o nešto više pažnje i troškova što neka preduzeća već odavno dobrovoljno praktikuju. Tchibo ili i Ritter Sport pokazuju: Moguće je ako se hoće. Zakon na početku važi za velika preduzeća sa 3 000 radnika a onda od 2024. od 1 000 radnika. Time se daje nešto vremena da bi se do stupanja zakona na snagu stvorile neophodne kontrolne strukture.

Uostalom već dugo su ne samo aktivisti za ljudska prava nego upravo i preduzeća od politike tražila obavezujući zakon o lancima isporuka. Jer time bi se u prvom redu ojačala ljudska prava – i istovremeno i fer konkurencija. Pristojnost ne smije biti hendikep u natjecanju, ja sa tim saglasim punog srca.

Vi ste već rekli – naše robe se često proizvode u dalekim zemljama a na prouzvodnji učestvuju različiti isporučioci. Kontrola uslova rada je dakle teška, kao što to naglašavaju i udruženja preduzeća. Koji konkretni koraci su predviđeni da se ipak štite radnici širom svijeta?

Kao što je rečeno: Tako teško kako tvrde gospodarska udruženja ipak nije. Mnoga preduzeća rade to odavno dobrovoljno – i uspješno. Oni rade sa aktivistima na licu mjesta da bi nadgledali uslove rada u lancima isporuke.

Prema novom zakonu velika preduzeća moraju ubuduće ispitivati da li u njihovoj proizvodnji dolazi do povrede ljudskih prava. Nije dovoljno gledati samo do vrata svojih pogona. Oni moraju nadgledati i svoje neposredne isporučioce. I kada preduzeće bude informisano da kod jednog isporučioca njegov dobavljač krši prava mora to potjerati – ne može to jednostavno ignorisati.

Za kontrolu će se brinuti jedan jak ured: Savezni ured za gospodarstvo i kontrolu izvoza. On treba davati podršku sa konkretnim informacijama i pomoći. Međutim, on će pratiti preduzeća i može vršiti kontrole na licu mjesta. I može kod prekršaja davati kazne do visine od deset posto ukupnog prihoda. Osim toga preduzeća koja su dobila ovu kaznu mogu biti do tri godine isključena iz javnih natječaja. Obje stvari – novčana kazna i zabrana dodjele posla – su i za velika preduzeća bolni. Preduzeća će dakle biti obavezna da se drže pravila – i pažljivo prate dodržavanje ljudskih prava u svojim proizvodnim pogonima i kod svojih dobavljača.

Zakon se prije svega oslanja na prevenciju. Kako oštećeni mogu od njemačkih preduzeća dobiti obeštećenje ako ipak dođe do povrede ljudskih prava i ekoloških zagađenja?

Sa katalogom obaveza o staranju mi želimo spriječiti povrede ljudskih prava prije nego što ona uopšte nastanu. To je više od prevencije, to je vrlo stroga naredba. Međutim, za mene je isto toliko važno bilo da se pomogne onima koji su postali žrtve povreda obaveza o staranju njemačkih preduzeća. Mogućnost odštete i efektivne pravne zaštite je odlučujuća u borbi za poštivanje ljudskih prava u globalnom gospodarstvu. Na to je stalno ukazivala i visoka komesarka za ljudska prava UN, Michelle Bachelet. A to je i moje čvrsto uvjerenje.

Već danas ovi ljudi se mogu javiti njemačkim civilnim sudovima. Međutim, to u praksi ne igra nikakvu ulogu jer 12-godišnje dijete iz Konga jednostavno ne može koristiti ovu šansu. Ono nema ni znanje ni sredstva da u Njemačkoj vodi proces. Dosadašnje pravilo bilo je dakle poznati bezubi tigar.

Tom tigru mi sada dajemo zube – i rješavam problem uvođenjem takozvanog zastupanja u procesu. Ubuduće kongoansko dijete može ovlastiti sindikate i humanitarne organizacije kao Hljeb za svijet, Misereor, Germanwatch ili Oxfam da se pred njemačkim sudovima bore za pravičnost i odštetu. To je pravi napredak.

Širom svijeta se sindikati sprječavaju u radu i posmatraju neprijateljski. Kako može zakon u Njemačkoj doprinijeti tome da se negdje drugdje zaštiti pravo na okupljanje i bori protiv izrazito niskih plata?

Naravno da nećemo sa Zakonom o lancima isporuka sve probleme najednom riješiti. Nijedan zakon to ne može. Doprinos, međutim, može dati. Tako naprimjer sav novac od kazni koje budu izrečene zbog prekršaja u ovom području ide direktno opet u rad sa ljudskim pravima – i može ojačati rad sindikata ili aktivista na licu mjesta. Osim toga mi želimo ovim zakonom ojačati radne i socijalne standarde uzduž kompletnog lanca isporuka. To podstiče stabilne i dugoročne radne odnose i doprinosi gospodarskom razvoju zemlje. A u zakonu o lancima isporuka je izričito ukotvljeno načelo „osposobljavanje prije nego povlačenje“. Preduzeća se ohrabruju da se ne povlače iz regiona sa slabim standardima nego da se na licu mjesta zajedno sa njihovim isporučiocima potrude za minimalizaciju rizika.

Uostalom mi već godinama možemo posmatrati kako se povećava potražnja za fer proizvedenim i trgovanim robama. Pored dobrih zakona mnogo zavisi i od razumnih potrošača. Ako pazimo na to odakle nešto dolazi i pod kojim uslovima je proizvedeno, ako nešto jednostavno ne kupimo jer to smatramo neetičkim to je posredan doprinos protiv izrazito niskih plata i potčinjavanja. Jer proizvodi koji ne budu kupovani jednoga dana neće biti više ni proizvođeni.

Socijaldemokratska partija Njemačke se za vrijeme njemačkog predsjedavanja EU prošle godine zalagala za evropsku regulaciju. Da li će ovaj prodor u Njemačkoj dati novi zamah za ovu namjeru?

Evropska zajednica kao projekat mira i globalno najveće unutrašnje tržište ima posebnu odgovornost za dobar rad širom svijeta. Zbog toga je meni od početka važno da dođemo na evropski nivo. To je uspjelo za vrijeme njemačkog predsjedavanja. Pod našim predsjedavanjem Savjet je uputio Evropskoj komisiji zaključak o „Ljudskim pravima i dostojanstvenom radu u globalnim lancima isporuka“ iza koga stoje svih 27 država članica. Za mene je to jedan od najvećih uspjeha njemačkog predsjedavanja savjetom.

Utoliko više pozdravljam da je Pravni odbor Evropskog paralamenta nedavno dao prijedlog za jedan takav evropski zakon o lancima isporuka. I komesar za pravo EU Didier Reynders je najavio da će uskoro napraviti prijedlog zakona o lancima isporuka.

Sa našim nacionalnim zakonom mi jačamo ovu evropsku inicijativu. Pokazujemo: Njemačka kao važna država članica EU ide naprijed. Naš nacionalni zakon nije samostalni hod nego je to pionirski rad.

ipg-journal.de

Claudia Detsch i Franziska Korn
Autor 26.2.2021. u 10:11

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija