„Njemačka je znatno bogatija, nego što pokazuju zvanične statistike“

Izdvajamo

• Upoređeno sa istorijskim oscilacijama udio najbogatijeg procenta ili promila stanovništva je proteklih decenija doduše porastao ali ne veoma izraženo. „Bogati se dakle nisu udaljili od srednjeg sloja koji drži skoro svu preostalu imovinu.“

Povezani članci

• Alijev osvojio četvrti predsjednički mandat u Azerbejdžanu
• Iran predstavio prvu domaću podmornicu s raketama
• Afganistanski guverner ubijen bombom u mikrofonu
• Pravosuđe odustaje od optužbi protiv bivšeg Trumpovog savjetnika
• Umro bivši komandant IRA-e, Martin McGuinnes
• Ukrajina sudi svojim podmitljivim sudijama, nastoji da ukloni korijene korupcije

Pri korektnom obračunu imovina domaćinstava u Njemačkoj prema autorima studije ležala bi znatno više nego što se do sada smatralo – Foto: Patrick Pleul/ dpa

Njemačka je prema jednoj studiji oko 4000 milijardi evra bogatija nego što se misli. Imovina međutim nije ravnomjerno raspoređena ali briga zbog rastuće koncentracije na vrhu je ipak u velikoj mjeri neosnovana.

Piše: ani/spiegel – 02.08.2022.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

U kriznim vremenima različita raspodjela blagostanja i imovine izgleda da se posebno osjeća – inflacija naprimjer opterećuje ljude različitom jačinom. Oko 27 posto ukupne imovine u Njemačkoj pripada jednom procentu njemačkih domaćinstava kako stoji u jednoj studiji istraživača imovine Moritza Schularicka, Thilo Albersa und Charlotte Bartels, o čemu njih troje pišu u FAZ.

Da li se makaze između siromašnih i bogatih i dalje šire teško je sa sigurnošću reći. Situacija sa podacima nije solidna – što je povezano i sa njemačkom istorijom u posljednjih 150 godina. „Potreban je zato dugogodišnji istraživački projekt da bi se prvi put opisao razvoj imovine i njena raspodjela u Njemačkoj od 1895. do danas“, pišu autori sa univerziteta Bon, univerziteta Humboldt iz Berlina i Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW).

 „4000 milijardi evra bogatiji nego što se misli“

Međutim, kod korektnog obračuna imovina domaćinstava u Njemačkoj ležala bi znatno više nego se smatra, pišu oni. „Ako se imovina preduzeća mjeri prema internacionalnim standardima i usto za cijene nekretnina primjene aktuelni podaci Bundesbanke onda je Njemačka oko 4000 milijardi evra bogatija nego što se misli.“ To odgovara otprilike ukupnoj godišnjoj proizvodnji roba i usluga u Njemačkoj.

Prosječna imovina domaćinstva iznosi oko 420.000 evra, pišu autori. Medijan domaćinstvo, dakle tačno sredina sve imovine domaćinstava leži nasuprot tome kod imovine od 120.000 evra. Osnov za razliku je prema izvještaju neravnomjerna raspodjela – velika imovina na vrhu jako povećava prosječnu vrijednost.

„Bogati se nisu udaljili od srednje klase“

„Njemačka je znatno bogatija nego što pokazuje zvanična statistika“, citira autore i „Handelsblatt“. Neobuhvaćeno bogatstvo se međutim nalazi „samo kod bolje situirane polovine stanovništva“, pišu novine.

Upoređeno sa istorijskim oscilacijama udio najbogatijeg procenta ili promila stanovništva je proteklih decenija doduše porastao ali ne veoma izraženo. „Bogati se dakle nisu udaljili od srednjeg sloja koji drži skoro svu preostalu imovinu.“

Imovina donje polovine stagnira od 1990. godine

Sve u svemu, gornja polovica je udvostručila svoje bogatstvo od 1990. godine, prilagođeno inflaciji, dok je donja polovica stagnirala, navodi Handelsblatt. Udio u prihodima donje polovine smanjio se sa 30 posto u šezdesetim godinama na 25 posto osamdesetih godina – odgovarajuće tome bilo je za njih teško štednjom povećati imovinu. Srednji sloj je u međuvremenu od 2010. profitirao od strmo rastućih cijena nekretnina, koje za njih predstavljaju najvažniji tip ulaganja.

Rastući jaz između bogatstva u gornjoj polovici društva, gdje je vrijednost dionica i nekretnina naglo porasla posljednjih desetljeća, i donje polovice je značajan, prema ekonomistima. Imovina potonjeg je stagnirala u proteklih 40 godina.

Albers, Bartels i Schularick dolaze do zaključka da bi opadajući udio donjih 50 posto na ukupnoj imovini i odgovarajući koncepti za povećanje imovine domaćinstava sa manjim prihodom sa tog aspekta zaslužili više društvene pažnje nego velikim dijelom neutemeljene brige oko rastuće koncentracije imovine na vrhu.

spiegel.de