„Nova gvozdena zavjesa i nova stranica u istoriji Evrope“

Ludmila Kotlyarova i Roland Bathon
Autor 2.3.2022. u 09:28

„Nova gvozdena zavjesa i nova stranica u istoriji Evrope“

Foto: DPA 

Sankcije Zapada će tvrdo pogoditi Rusiju, kaže Ivan Timofejev. On uprkos tomu ne vidi skori povratak na pregovarački stol.

Intervju vodili Ludmila Kotlyarova i Roland Bathon. 

Dr. Ivan Timofejev je programski direktor u Ruskom savjetu za međunarodne odnose i u Waldai diskusionom klubu kao i predavač na univerzitetu MGIMO u Moskvi.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Rusija je u Ukrajini startovala vojnu ofanzivu, koja je od mnogih zemalja oštro osuđena. Šta su motivi predsjednika Putina?

Motivi ruskog vođstva su objašnjeni od njih samih. Kao znanstvenici mi moramo obuhvatiti činjenice koje dobijamo da bi ih analizirali. Nažalost sada naravno imamo mnoge emocije u vazduhu. Mi moramo sačuvati hladnu glavu i koncentrisati se na naš posao – bez emocija.

Američke tajne službe su već prije prognozirale osvajanje opkoljavanjem kao Putinov plan. Tu spada i zauzimanje Kijeva i uspostavljanje marionetske vlade. Kako se to razlikuje od čiste „specijalne operacije za zaštitu Donbasa“ kako to navodi rusko vođstvo?

Ja sam ratni scenario, koji sada imamo, opisao već u novembru. Od svih scenarija koje mi znanstvenici diskutujemo, vojni je izgledao najmanje vjerovatan – zbog visokih troškova za sve, i za Rusiju samu. A ipak do toga je sada došlo. Nama sada prijete najtvrđe sankcije EU, SAD i drugih država. One predstavljaju ozbiljnu prijetnju za naše gospodarstvo. Usto ćemo imati političku konfrontaciju u Evropi. Dijalog je završen. NATO će neizbježno koncentrisati armiju u istočnoj Evropi protiv Rusije. Prozor za diplomatiju se sada zatvara dok ovaj konflikt traje. Zapad u ovoj situaciji neće više pregovarati.

Mnogi stručnjaci stvarno nisu računali sa ratom – jer to, gledajući na katastrofalne posledice, nije bilo u interesu Rusije. Zašto je rusko rukovodstvo uprkos tome tako djelovalo?

Prije svega: Ja ne mogu govoriti za rusko rukovodstvo, ja nisam predstavnik vlade. Troškovi za Rusiju biće ozbiljni, prije svega za gospodarstvo. Piše se istorija kada ekonomska racionalnost bude apsorbovana političkim motivima.

Do aktuelne situacije u Ukrajini nije doveo samo lanac odluka u Moskvi nego i u Kijevu i na Zapadu. Naravno da je Putinova odluka pokrenula tektonske poremećaje. Ali već prije toga bio je niz pokreta na svim stranama koji su slijedili jedan na drugi. Ja ne želim nikoga osuditi ili optužiti. Aktuelno se događaju gravirajuće promjene sa kojima ćemo morati dugo živjeti.

Austrijski stručnjak za Rusiju Gerhard Mangott nedavno nam je u jednom intervjuu rekao da su umjereni stručnjaci u okruženju Kremlja potisnuti od zagovarača rata.

Mi se nalazimo na tački na kojoj prednost imaju stavovi tvrdolinijaša. Pored stručnjaka postoje međutim i činovnici u ministarstvima – to je kompleksan sistem odlučivanja. Zbog toga ja ne bih paušalo rekao da su stručnjaci zamjenjeni. Nekada jedno mišljnje preteže, nekada drugo.

Putin misli da je imao kod priznanja „Donbas republika“ podršku većine Rusa na svojoj strani. Ali javni aplauz za vojnu ofanzivu ne osjeća se kao 2014. kod Krima. Kako ocjenjujete držanje Rusa prema ovom vojnom koraku? Velikih protesta u Rusiji skoro da nema.

Izostanak protesta ne govori ništa o postavljanju ljudi. Ako niko ne izlazi na ulicu to ne znači niti nešto pozitivno niti nešto negativno o ubjeđenju ljudi. Kao sociolog ja vam mogu reći da se – čak iako bi neki iza ovoga ili onoga koraka stavili DA – iza odgovora skrivaju mnogobrojni detalji, koji pokazuju da osoba sasvim drugačije misli nego donosioci odluka.

U poslednjoj anketi državnog instituta WZIOM bila su pitanja o prihvatanju izbjeglica iz Donbasa i priznanju Donbasa. Velika većina upitanih bila je stvarno za to. Oboje se međutim nije odnosilo na vojnu akciju.

Tačno. Tu ima puno nijansi. Za mene kao znanstvenika bilo bi interesantno analizirati tačne podatke od fokusnih grupa. Međutim takve podatke ja još nisam vidio.

U svome govoru Putin puno govori o proširenju NATO-a. Da nije prihvatljivo da se njegova infrastruktura stacionira u Ukrajini ako i stvaranje „anti-Rusije“ u oblastima koje su istorijski pripadale Rusiji. Je li aktuelni konflikt za njega između Rusije i NATO-a a ne sa Ukrajinom?

To je stvar interpretacije.

Je li ruska vojska u ratu sa ukrajinskim stanovništvom?

U svome obrazloženju Putin govori o ratu protiv režima a ne protiv naroda. To je međutim standard. Odgovarajuće pitanje je naravno kako će rat uticati na stanovništvo. Koliko dugo će trajati? Nadajmo se da neće biti puno mrtvih – svejedno vojnih ili civilnih. Ali oštra reakcija Zapada je sigurna. Ona znači novu gvozdenu zavjesu i novu stranicu u istoriji Evrope.

Iz EU dolazi sad tvrdi paket sankcija protiv Rusije, prije svega protiv finansijskog sektora. Hoće li sankcije vratiti Putina na pregovarački stol?

Ja ne vjerujem da će u bliskoj budućnosti biti pregovora. Sankcije se u pravilu koncipraju da bi za ciljanu zemlju znatno podigle cijenu za određenu politiku. One se sada uvode za odvraćanje zbog nastalih šteta.

Više susreta vrhunskih političara stvarno je otkazano. Da li bi sankcije Zapada mogle ciljati i na to da izazovu nezadovoljstvo u ruskom stanovništvu da bi ono postalo aktivno protiv svoga rukovodstva?

Ta ideja nije nova. Već se pokušalo primjeniti je na Iran. To tamo nije funkcionisalo. Kod Rusije je prognoza teška. Posledice sankcija će biti teške kako za rast ruskog gospodarstva tako i za nastojanja u modernizaciji. Ljudi u Rusiji će kratkoročno i srednjeročno trpiti zbog šteta i pogoršanja životnog standarda, možda čak i dugoročno. Ali u kojoj mjeri kroz to nastaje politička aktivnost? To se još ne može predvidjeti. Ona i ne mora neizbježno nastupiti.

Kako se ponaša Kina? Bi li Kina mogla preuzeti posredničku ulogu?

Ja mislim da ne. U zajedničkoj izjavi Putina i Xi Jinhpinga stoji da Kina priznaje zahtijeve Rusije prama NATO-u kao legitimne. Kada se pogleda govor kineskog ministra vanjskih poslova na minhenskoj konferenciji o bezbjednosti on zahtijeva od obje strane primjenu dogovora iz Minska. Meni do sada nije poznata niti jedna procjena Kineza o aktuelnoj vojnoj akciji. Ja ih još ne vidim kao posrednike. Aktuelna situacija može za Kinu čak biti povoljna. Uprkos rastuće konfrontacije između SAD i Kine pažnja se prenosi na Rusiju i Evropu. Kina ima predah i može dobiti na vremenu.

ipg-journal.de – 25.02.2022.

Ludmila Kotlyarova i Roland Bathon
Autor 2.3.2022. u 09:28