Okreću li se generali od Bolsonara?

Jens Glüsing,
Autor 5.4.2021. u 13:49

Okreću li se generali od Bolsonara?

Vojska je najvažnija potpora brazilskog predsjednika – i nije slučajno da Bolsonaro želi upravo sada vojnike pokrenuti na ustanak protiv demokratije. Međutim, on nailazi na otpor.

Piše: Jens Glüsing, Rio de Janeiro-  Spiegel.de 

Preveo i prilagodio: Ešref Zaimbegović

Foto: Paulo Whitaker / REUTERS

Prije tačno 57 godina vojska je preuzela vlast u Brazilu. Ono što je započelo državnim udarom, da bi se riješili nimalo omiljenog ljevičarskog predsjednika, razvilo se u jednu od najdužih i najtamnijih epoha brazilske istorije. Tek sredinom osamdesetih godina vojnici su se vratili u kasarne.

U oficirskim klubovima i kasarnama se 31. mart otada slavi kao “Dan revolucije”. Sadašnji desničarsko-ekstremistički predsjednik Jair Bolsonaro bi ovaj datum najrađe proglasio za državni praznik.

Zbog toga nije slučajno da nekadašnji kapetan padobranaca baš u ovim, istorijom napunjenim, martovskim danima pokušava da vojnike ponovo pokrene na ustanak protiv demokratije – ovoga puta ipak ne da bi srušili ljevičarskog predsjednika, nego da bi njega, deklarisanog mrzitelja demokratije, spasili od pada.

Generali su postali glasni i lupali su šakom o stol

Jednim potezom Bolsonaro je jučer otpustio komandante tri roda armije – time je preduhitrio njihovu ostavku. Nominovani ministar odbrane, general Walter Braga Netto, saopštio je ovu vijest oficirima.

Prilikom susreta je došlo do burne debate, generali su udarali šakom o stol, izvještavaju novine “Estado de Sao Paulo”. To je bio privremeni vrhunac konflikta, koji je u toku nekoliko sati izrastao u najveću krizu oružanih snaga posljednjih decenija – i u probu očuvanja mlade brazilske demokratije.

Dan prije Bolsonaro je jednim udarcem zamijenio šest ministara, među njima i ministra vanjskih poslova Eduarda Araujoa, koji je Brazil svojim neofašističkim teorijama zavjere internacionalno izolovao. On je bio žrtva koju je Bolsonaro morao prinijeti da bi zadovoljio saveznike u Kongresu. Araujo, koji je svojim radikalnim izjavama iritirao Kinu i Indiju koje isporučuju Brazilu vakcinu za koronu, za mnoge je postao neodrživ.

Bolsonaro je htio proglasiti vanredno stanje

Zbog toga najveće iznenađenje nije bio odlazak Araujoa, nego jedne druge osobe: Otpuštanje ministra odbrane Fernanda Azevedo e Silva, generala u rezervi, koji je do sada bio suzdržan sa borbenim izjavama.

Motiv je bio, kako izvještava list „Folha de Sao Paulo“: Bolsonaro je htio proglasiti vanredno stanje i zbog toga je zahtijevao od Azevedo e Silva da ga u tome podrži. Teren za to je Bolsonaro pripremao već tjednima: On je stalno izjavljivao da zbog ograničenja u pandemiji, koje su uveli guverneri, prijete pljačke u supermarketima i socijalne pobune.

Bolsonaro već odavno pokušava da privuče vojnike, on govori sve češće o „mojoj armiji“. Vojska je njegova najvažnija potpora u vladi. Od dolaska na vlast on je hiljade mjesta u vladinom aparatu popunio vojnim licima.

Azevedo e Silva bio je protiv politizacije oružanih snaga. On ih je u svome mandatu sačuvao kao „instituciju države“, rekao je nakon otpuštanja – a ne kao osobnu vojnu silu predsjednika. Komandanti pješadije, mornarice i avijacije su ga podržali.

Prije svih komandant pješadije Edson Leal Pujol stajao je Bolsonaru na putu. General je uvijek pazio na to da se politika drži izvan kasarni. Kada mu je nedavno Bolsonaro pružio ruku na pozdrav, Pujol mu je okrenuo lakat – jasan signal da on nasuprot predsjedniku ne negira pandemiju i pazi na održavanje socijalne distance.

Međutim, da li je to stav većine među vojnicima ili samo poimanje male oficirske elite? Ko slijedi na izbačene generale?

Pristalice Bolsonara pozivaju policiju na otpor

Kroz oružane snage provlači se opasna pukotina. Među oficirima opada podrška za Bolsonara, međutim, u srednjim i nižim rangovima armije on je i dalje veoma omiljen. Još više pristalica ima u policiji koja je u Brazilu vojno organizovana i podređena je guvernerima – Bolsonarovim najomraženijim neprijateljima.

Jedan incident u Salvador da Bahia prošlog vikenda baca svjetlost na situaciju u policijskim kasarnama: Jedan očigledno psihički poremećen vojni policajac, na jednom od najviše posjećenih vidikovaca grada, pucao je iz svog oružja u vazduh i prijetio kolegama. Nakon toga drugi policajci su pucali na njega i on je umro u bolnici.

Čovjek je prije svoje akcije lice obojio u nacionalnim bojama zelene i žute – što ukazuje na to da se radi o pristalici Bolsonara. Jedna poslanica vladajuće stranke u kongresu nakon toga pozvala je vojnu policiju preko socijalnih medija na pobunu protiv pokrajinske vlade.

Policajac je „umro jer je odbio da hapsi radnike“, twitovala je ona. On nije slijedio „ilegalna uputstva“ ljevičarskog guvernera Bahie: „Ovaj vojnik je heroj!“ Kasnije je izbrisala ovaj twit. Bolsonarov sin Eduardo, koji je također poslanik u Kongresu, sekundirao joj je: „Ovaj diktatorski sistem će se promijeniti!“

Što je Bolsonaro jače pritisnut, utoliko agresivnije reaguje

Traže li  Bolsonaro i njegovi sinovi sada utočište u svojoj radikalnoj bazi, jer su se politički izmanevrisali u defanzivu? Što je jače Bolsonaro pritisnut, utoliko agresivnije reaguje.

Proteklih tjedana predsjednik je morao progutati mnogobrojne neuspjehe: Dnevno umire skoro 3000 Brazilaca od ili sa Covid-19, čak i najodanije pristalice Bolsonara u međuvremenu sumnjaju u politiku negacije njihovog idola. Povratak bivšeg predsjednika Lule uzburkao je političku panoramu i darovao Bolsonaru protivnika od formata. Gospodarska i finansijska elita zemlje, koja ga je dugo podržavala, počinje da se okreće od njega.

Predsjednik parlamenta Arthur Lira, koji se ustvari ubraja u saveznike Bolsonara, prijeti mu indirektno oduzimanjem mandata: „Sredstva koja koristi parlament su sva gorka, neka čak smrtonosna“. Bolsonaro je sada taoc političke klase protiv koje se navodno uvijek borio: Bez pomoći „Centrao“, centrumaške partije u Kongresu, pohlepne za pozicijama i privilegijama, on ne može vladati.

To ga čini utoliko opasnijim: Nije isključeno da on u pokušaju reafirmacije ne pozove svoje radikalne pristalice na očajnički čin.

Godišnjica vojnog puča bila bi prilika za to. Bolsonarov novi ministar odbrane već je dao nekim pripadnicima milicije jedno ideološko opravdanje: Intervencija oružanih snaga je zemlju “umirila” i “nanovo organizovala”, pisao je on u zvaničnom komunikeu na godišnjicu puča. Cilj je bio “garantovati demokratske slobode koji mi danas uživamo“.

 

Jens Glüsing,
Autor 5.4.2021. u 13:49

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija