„Pandemija bi mogla uništiti mnoge godine napretka“

Benjamin Breitegger
Autor 10.10.2020. u 09:42

„Pandemija bi mogla uništiti mnoge godine napretka“

Foto: Željeznička stanica u glavnom gradu Etiopije Adis Abebi u septembru 2020: Odavde kreću vozovi za Džibuti. Michael Tewelde/Xinhua/Imago

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Kina pozajmljuje afričkim vladama milijarde da bi finansirale infrastrukturu i industriju. Zašto bi se to sada zbog Corona krize moglo izmjeniti objašnjava politologinja Yunnan Chen.

Yunnan Chen, rođena 1989., radi kao naučnica u thinktanku “Overseas Development Institute” u Londonu. Njena specijalna oblast je finansiranje razvoja. Kao doktorandica na univerzitetu Johns Hopkins ona istražuje gospodarski angažman Kine u Africi, među ostalim u Etiopiji, Nigeriji, Madagaskaru i Kamerunu.

Kroz etiopski glavni grad Adis Abebu klopara potpuno elektrizirani tramvaj. Modernom željezničkom prugom može se doći do Džibutija, male afričke države na Adenskom zalivu. A na sjeverozapadu Etiopije mogla bi gigantska brana na Plavom Nilu ubuduće proizvoditi struju za oko 110 miliona stanovnika. Etiopski infrastrukturni projekti trebaju zemlji, kojom vlada nosilac Nobelove nagrade za mir Abiy Ahmed, kako bi donijeli ogroman napredak. Zajedničko im je: Realizovani su novcem iz Kine.

Narodna republika Kina izrasla je u proteklih 20 godina u najvažnijeg igrača u Africi. Između 2000. i 2018. dato je 152 milijarde američkih dolara kredita – koji su u međuvremenu djelomično otplaćeni. To je izračunala “China Africa Research Initiative” na američkom univerzitetu Johns Hopkins. Zvanični podaci iz Kine nisu dostupni. Najveći primalac od zemalja je sa odstojanjem naftom bogata Angola, onda slijedi Etiopija. U zemlji, po stanovništvu odmah iza Nigerije, gospodarstvo je 2019. raslo za više od osam posto. Sada Svjetska banka prognozira recesiju u subsaharskoj Africi.

Sa Corona krizom mijenjaju se odnosi između Afrike i Kine, kaže politologinja Yunnan Chen.

SPIEGEL: Gospođo Chen, Kina je važan finansijer za afričke vlade. Kako se Corona kriza odražava na te odnose?

Pandemija je dugogodišnje finansijske odnose između Afrike i Kine u njihovoj sadašnjoj formi sigurno okončala. Afrika je proteklih decenija između ostalog, zahvaljujući kineskim kreditima. jako rasla. Ali već prije Corona krize mnoge afričke države su imale probleme sa otplatom njihovih kredita ili uzimanjem novih. Corona kriza je rizika ovog modela finansiranja još jednom napravila jasnim.

SPIEGEL: U kojoj mjeri?

Chen: Afričke države su sada finansijski enormno opterećene: One trebaju novac za sektor zdravstva, za novi start gospodarstva. Mnoge su na osnovu postojećih kredita jako zadužene. Dalje se zaduživati bilo bi za njih teško. Kina u međuvremenu gleda na postojeći način davanja kredita također skeptički. Zbog toga se već odavno diskutuje o drugim modelima finansiranja. Naprimjer, direktne investicije kineskih firmi su proteklih godina porasle.

SPIEGEL: Jesu li rastuće inostrane direktne investicije u aktuelnoj krizi realne?

Chen: Nisu. Ja se bojim da veliki dio ovih investicija privatnog sektora slabi, inostrani investitori postaju neskloni riziku i povlače se iz zemalja u razvoju na sigurna tržišta. Pandemija može uništiti mnogo godina napretka afričkih zemalja.

SPIEGEL: Kakav napredak je bio ostvaren?

Chen: Uzmite naprimjer Etiopiju: Gospodarstvo je dijelom raslo u području dvocifrenih postotaka. Zemlja je napravila ceste i industrijske zone. Holandska preduzeća investirala su u poslove sa cvijećem, kineska i američka u poslove sa tekstilom. To je donijelo novac i radna mjesta. Cilj, da bude afrički proizvodni centar, Etiopija doduše do sada nije ostvarila. Ali bilo se sa pravom optimistično da će se zemlja dalje razvijati. Sad je taj optimizam popustio.

SPIEGEL: Još u martu ministri finansija afričkih država pledirali su za konjukturni paket u visini od 100 milijardi američkih dolara. Kolika je vjerovatnoća otpisa dugova?

Chen: Pogled u prošlost pokazuje: Kina je spremna praviti ustupke i plaćanje dugova odgoditi ali nije spremna dugove kompletno otpisati. Etiopiji je naprimjer Kina prije dvije godine produžila rok otplate pozajmice, koja je utrošena za izgradnju željezničke pruge  – sa početnih deset na trideset godina.

SPIEGEL: 750 kilometra duga željeznička pruga povezuje glavni grad Etiopije Adis Abebu sa Džibutijem. Kakva je situacija sa ovim tri milijarde dolara vrijednim prestižnim projektom?

Chen: Taj projekat nije do sada uspješan. Inostrana preduzeća ne investiraju u industrijska područja uzduž željezničke trase tako puno kako se nadalo. Zemlja ne izvozi toliko koliko se planiralo. Osim toga, prošle godine zbog nemira vozovi su duže vrijeme bili van pogona. Kamioni su još uvijek atraktivnije sredstvo transporta. Kina je zato odlučila da ne finansira nove željezničke projekte u Etiopiji.

SPIEGEL: Kina pomaže afričkim državama sa novcem ali želi profitirati.

Chen: Tačno. Šta kineske kredite čini atraktivnim afričkim državama: Vlade dobijaju ovaj novac brže nego pozajmice od Svjetske banke. Primjer: Kamerun je htio finansirati jednu hidrocentralu i konkurisao je uspješno za kredit kod Svjetske banke. Stručnjaci su uradili studiju izvodljivosti, vlada je morala ispuniti ekološke uslove i raspisati tender. Do početka izgradnje prošlo je šest godina. Ako nasuprot tomu kamerunska vlada direktno raspiše tender prijavljuju se kineske građevinske firme i kažu: To je naša ponuda a vi ne morate ići prosto za novac, mi se staramo o finansiranju. Kineska Eximbanka daje kredite sa nižom kamatnom stopom nego što je raspoloživo na tržištu. A između potpisivanja ugovora i početka gradnje leži samo godina ili dvije. Kao predsjednik ili premijer možete time do kraja svoga mandata pokazati vidljiv infrastrukturni projekat.

SPIEGEL: Vi istražujete već više od šest godina odnose Afrike i Kine. Šta mislite o velikom mitu o kineskom angažmanu na afričkom kontinentu?

Chen: Postoji predstava da Kina ima globalnu strategiju da kontroliše afričke zemlje. Predstava polazi od države kao jedinog aktera i ignoriše koliko mnogo nedržavnih aktera je aktivno na kontinentu. A oni se ponekad nalaze u konfliktu sa Pekingom. Primjer: Peking je slavio kenijsku željeznicu kao simbol partnerstva između Afrike i Kine i to je izvještavala državna TV. Međutim diplomatski odnosi su bili opterećeni jer su korumpirane kineske građevinske firme potplatile Kenijance da bi dobile narudžbe.

SPIEGEL: Šta će sada biti dalje u budućnosti?

Chen: Interes kineskih firmi da investiraju na afričkom kontinentu nije sasvim nestao: China Harbour Engineering Company učestvuje tek od maja sa 221 milionom dolara na okeanskom pristaništu kod Lagosa u Nigeriji. Corona međutim sigurno predstavlja prekretnicu i katastrofalna je za afrička nacionalna gospodarstva. Naprimjer, Etiopija neće moći dalje računati na rast izvoza jer potražnja sa Zapada opada i nedostaje novac da bi se izgradila dalja infrastruktura.

spiegel.de   

Benjamin Breitegger
Autor 10.10.2020. u 09:42

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija