Posledice Corona pandemije: Kako Saudijska Arabija profitira od opadajućih cijena nafte

Rainer Hermann
Autor 23.4.2020. u 11:20

Posledice Corona pandemije: Kako Saudijska Arabija profitira od opadajućih cijena nafte

Foto: AFP

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Nafta nije više lukrativan posao. Prvi puta trenutno proizvođači plaćaju za to da im neko uopšte uzme njihov proizvod. Konkretno to pogađa upravo američku industriju nafte. Ona proizvodi samo za domaće tržište. Ukoliko tamo padne potražnja kao u Corona krizi ne može se prekomjerna proizvodnja prodati u inostranstvu zbog nedostatka izvoznih puteva. Pošto se eksploatacija iz tehničkih razloga ne može odmah zaustaviti nafta teče u skladište. Ukoliko su ona puna preduzeće mora naći interesanta koji za preuzimanje traži plaćanje.

Iz ove spirale pada za mnoga američka fraking preduzeća najjeftiniji izlaz je stečaj. Međutim u američkom energetskom gospodarstvu zaposleno je više od deset miliona radnika. Da bi ih spasio predsjednik Donald Trump umiješao se početkom aprila u pregovore u zastoju između Saudijske Arabije, koja zastupa države Opec-a i Rusije. Tako je iz formule „Opec+“ postala formula „Opec++“, jer se Trump u javnosti prezentira skoro kao nezvanični predsjednik kartela.

Dogovor je došao suviše kasno i nedovoljan je

Kada su se Opec i države mimo njega kao Rusija dogovorile o smanjenju vađenja za 9,7 miliona barela od 1. maja, on je trijumfujući govorio o „velikom naftnom dilu“ i o tome da će se time u SAD „spasiti stotine hiljada radnih mjesta u energetici“. Pritom je nekoliko tjedana prije toga pad cijena nafte, koji je upravo započeo, hvalio kao „smanjenje poreza za američke potrošače“.

Dogovor od 10. aprila ipak je došao prekasno i suviše je mali. Naftni rat je doduše završen ali sada je Corona kriza punom snagom pogodila tržište. Tako Međunarodna agencija za energiju  u Parizu računa za cijelu 2020. godinu sa prosječnim padom potražnje za naftom od oko 9,3 miliona barela dnevno. Prognoza se bazira na očekivanju da će se ograničenja u drugom polugodištu ublažiti. Međutim samo za april oni prognoziraju pad potražnje od 29 miliona barela dnevno. Negativne cijene za sjevernoameričku naftu su sada signal da nestaju nadanja na skoru normalizaciju.

Privremeni pobjednik pada cijena nafte bez presedana je Saudijska Arabija – iako i kraljevstvo nije neozlijeđeno izašlo iz toga. Jer američka fraking industrija je na tlu a Rusija je nakon četiri tjedna rata cijena morala prihvatiti saudijski prijedlog i svoju proizvodnju takođe masivno sniziti. Na kraju cjenovnog rata Rusija je bila politički i gospodarski oštećena. Agencija Bloomberg je izračunala da iz prodaje jednoga barela u ruski državni budžet ide manje od jednog dolara.

Princ Muhamed spriječio je raskid sa Vašingtonom

Saudijskom krunskom princu Muhamedu bin Salmanu posrećilo se dogovorom spriječiti raskid sa Vašingtonom. Jer republikanski kongresmeni iz saveznih država u kojima energetika igra važnu ulogu zaprijetili su sa obustavljanjem vojne i gospodarske saradnje. Ipak sada Saudijska Arabija kao zemlja sa najnižim troškovima eksploatacije ima najbolje šanse.

Lekcija proteklih dana je da proizvođači nafte svoje količine moraju redukovati još znatno jače ukoliko hoće cijenu stabilizovati na prihvatljivom nivou. To je i u interesu Saudijske Arabije kojoj je potrebna cijena nafte od 83 dolara po barelu da bi finansirala državni budžet bez uzimanja kredita. Privremeno rezerve izravnavaju gubitke prihoda od 500 milijardi dolara. Ipak ministar finansija dao je uputstvo svim kolegama u kabinetu da štede svaki 30 posto. Paralizovana je i saudijska berza. Akcije Saudi Aramko su oko deset posto ispod cijene izdavanja iz decembra.

Međunarodni monetarni fond prognozira za Saudijsku Arabiju u ovoj godini pad gospodarskog  učinka oko 2,3 posto a za svih šest monarhija Zalivskog kooperacionog savjeta oko 3,9 posto. Projekcija se bazira na pretpostavci da će cijena nafte u ovoj godini opet dostići 35 dolara po barelu. Međutim u utorak je sjevernomorska sorta brent pala na manje od 20 dolara po barelu i time na najnižu vrijednost od 2002. godine. U Iraku trebaju cijenu od 60 dolara po barelu da bi finansirali državni budžet. Analitičari vjeruju da će se zemlje koje kao Irak imaju malo atraktivnih uslova za investitore ubrajati u gubitnike nove i neprestalne naftne krize. Zbog toga su i u zemljama proizvođačima nafte mogući politički nemiri.

faz.net

Rainer Hermann
Autor 23.4.2020. u 11:20

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija