„Svijet bi mogao učiti od Afrike“

Povezani članci

• Britanski poslanici glasali protiv Bregzita bez sporazuma
• Trump, Putin i pitanje Crne Gore
• Aktivizam iranske nobelovke i iza rešetaka
• Šarmantni princ donosi hladnoću
• Klimatski fenomen: U 2020. opet prijete ekstremne vremenske prilike zbog El Ninja
• Za sad najviša kazna za upad na Kapitol, izgredniku više od pet godina zatvora

Foto: Aminata Toure, bivša premijerka Senegala, Horacio Villalobos / Corbis / Getty Images

Šta Afrika ispravno radi u pandemiji – i zašto Evropa hitno mora korigovati svoju sliku o tom kontinentu, govori Aminata Toure, nekadašnja premijerka Senegala.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Aminata Toure, rođena 1962., bila je premijerka Senegala od 2013. do 2014. Bila je aktivna na raznim pozicijama u Ujedinjenim nacijama i članica je Club de Madrid. U ovoj skupini nekadašnji šefovi država razmjenjuju mišljenja o tome kako se globalni problemi mogu zajednički riješiti.

SPIEGEL: Gospođo Toure, Joe Biden će biti slijedeći predsjednik SAD-a. Kako ste prihvatili ovu vijest?

Toure: Ja se veoma nadam da će Joe Biden vratiti SAD na pravu stazu. Da će se vratiti na politiku koja se temelji na dokazima i nauci, a ne na osjećajima. Da će vratiti ugled Amerike i da ćemo se vratiti dijalogu i međunarodnoj saradnji. SAD su velika nacija koja je međutim pod vodstvom Donalda Trumpa potpuno iskočila iz šina.

SPIEGEL: Kako to mislite?

Toure: Trump uopšte nije krio kako jako prezire multilaterizam. On je – usred sveopšte svjetske zdravstvene krize – ukinuo finansijsku podršku za organizacije UN-a, naprimjer za Fond stanovništva. To je imalo direktne posljedice naprimjer za zdravlje žena u Africi. Za njih je sad teže dobiti sredstva za kontracepciju ili dobiti medicinsku skrb. Osim toga Trump je umanjio finansijsku podršku za Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) umjesto da investira više novca u istraživanje ili zajednički razvoj vakcine.

SPIEGEL: Nisu se samo SAD izdvojile iz međunarodne sradnje. Svuda na svijetu su u corona krizi zatvarane granice, a traženje vakcine postala je jedna vrsta utrke.

Toure: Pritom je to tako apsurdno. Virus se ne zadržava na nacionalnim granicama. Interesantno je da su u ovoj krizi zapadne države posebno ranjive. Ne naprimjer afrički kontinent. Na početku krize sklapane su opklade da će Covid – 19 u Africi imati za posljedicu milione mrtvih. To se nije desilo. Svijet bi mogao učiti od Afrike.

SPIEGEL: Šta afričke zemlje rade bolje?

Toure: Vlade imaju iskustvo sa epidemijama, naprimjer ebola, i kako se kontrolišu. Donesene su mnoge ispravne i pravovremene odluke. U Senegalu su naprimjer rano zatvorene granice, prije nego u mnogim evropskim državama. Skupovi su bili zabranjeni, javni prevoz reduciran. Džamije su bile zatvorene. To je bilo teško za stanovništvo koje je 97 posto muslimansko.

SPIEGEL: Druga strana – U mnogim afričkim državama raste siromaštvo, nadničari i sezonski radnici izgubili su životne osnove. Ljudi upravo na selu rijetko imaju pristup testovima na Covid-19 ili liječenju. Stručnjaci sumnjaju u zvanične corona cifre.

Toure: Sigurno, corona kriza je povećala pritisak na slabe zdravstvene sisteme. Također i na gospodarstvo: Upravo za mlade ljude u Africi postalo je puno teže da nađu posao. Sa ovim problemima se moramo hitno suočiti. Ipak, vrijeme je za novo samopouzdanje u Africi. Vlade vide da su u stanju da same riješavaju svoje probleme i da mogu neovisno djelovati. I to mora biti i cilj međunarodne saradnje u budućnosti: Da se države međusobno potpomažu u tome da svaka radi vlastite ekspertize.

SPIEGEL: U organizacijama kao UN države globalnog juga imaju malo utjecaja, govori se odavno.

Toure: Ova kritika se bazira na opasnoj predrasudi, naime, da je globalni sjever bogat i silan, a globalni jug siromašan i slab. To nije tačno. Postoje uspješna nacionalna gospodarstva u Africi, uzmimo Nigeriju ili Južnu Afriku. Afrički kontinent se emancipuje, postaje neovisniji što se tiče istraživanja i medicine.

SPIEGEL: Gdje naprimjer?

Toure: Najbolji znak toga je produženje očekivanog životnog doba ili uzmimo smanjenu smrtnost majki i djece. Nastaju novi trgovinski odnosi: Unutarafrička trgovina raste. Srednji sloj raste. Nažalost, međunarodni mediji se malo bave promjenama Afrike, više ostaju vezani za stereotipe o siromašnom neuspjelom kontinentu.

SPIEGEL: Imate li objašnjenje za to?

Toure: Način na koji Evropa gleda na Afriku nema veze sa realnošću. Taj svjetonazor potiče iz kolonijalizma. Evropa još uvijek misli da Afrika stoji u pedesetim godinama prošlog stoljeća. Pritom je razmak između dva kontinenta postao manji. Evropa to mora priznati. Afrika je najmlađi kontinent svijeta – ovdje živi 200 miliona mladih ljudi. Ali istovremeno me zanima kako će ovi mladi ljudi doći do obrazovanja i onda do radnog mjesta. Rješenja bi mogla biti zajednička valuta u zapadnoj Africi i trgovinska zona.

SPIEGEL: Kako klimatska kriza pogađa region zapadne Afrike gdje Vi živite?

Toure: Oh, promjene klime pogađaju zapadnu Afriku direktno. Ovdje imamo 800 kilometara obale. Naravno da nas zabrinjava podizanje nivoa mora. Zemlja će biti poplavljena. Ljudi moraju napustiti svoje domove, oni postaju izgnanici u vlastitoj zemlji. Samo stvar je u ovome: Ovi regioni, koji su najviše pogođeni promjenama klime nisu odgovorni za zagađivanje atmosfere. Za to su odgovorne države na sjeveru. Međutim one neće da plate za štete koje su prouzrokovale. Klimatska kriza je zato dalji primjer zbog čega mi je drago da je Joe Biden izabran za predsjednika SAD-a. On će opet pristupiti Pariskom dogovoru o klimi koga je Trump napustio.

spiegel.de