Turizam nakon Corona krize: Putovanje će opet postati luksuz

Antje Blinda
Autor/ica 24.4.2020. u 12:04

Turizam nakon Corona krize: Putovanje će opet postati luksuz

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Avionske karte bi mogle koštati više a hoteli bi mogli  povećati cijene – putovanja će, kada to ponovo krene, biti vjerovatno skuplja. I to ne zato jer su se politika i preduzeća konačno odvažila da zahtijevaju doplatke za klimu prijateljsko i socijalno podnošljivo gospodarenje. Ne i zato što su konačno povučene konzekvence iz diskusije o klimi proteklih mjeseci. Nego zato što je opasnost zaraze Corona virusom smanjila ponudu mjesta: Držanje odstojanja je skupo.

Jeftino je: mnogo ljudi na malo prostora. Dakle malo prostora za noge i nimalo slobode za laktove u avionima. Bifei i mnogo ležaljki na bazenu u All-inclusive resortima. Hiljade putnika na jednom brodu. Skupo je i time luksuz: mnogo prostora i mjesta. Dakle kreveti na sklapanje u prvoj klasi. Velike hotelske sobe i privatne večere. Separei na brodovima.

I tako će putovanje opet postati luksuz: Prazni redovi sjedala u avionima i vozovima zbog suzbijanja mogućnosti zaraze znače neprodane karte – i početni  gubitak koji se mora opet nadoknaditi sa skupljim mjestima. Ukoliko se možda provede naređeno „odtješnjavanje“ tada međunarodno udruženje zrakoplovnih kompanija (IATA) polazi od toga da bi se broj putnika mogao smanjiti za trećinu a cijene karata porasti za polovinu. U konačnici o tome će odlučivati ponuda i potražnja, kaže šef IATA Alexandre de Juniac.

Putovanja će ubuduće opet više vrijediti

Luksuz može, iako je to tužno, biti održiviji ili minimalno ekološki bolji – i sada i kompatibilan sa pandemijom. Ne bez razloga mnoge zemlje već prednost daju putovanjima za imućnije. Naprimjer Novi Zeland, Butan već odavno ili Bocvana ili Tanzanija. Putnici sa naprtnjačom su sve manje poželjni, ponude za luksuzna putovanja postaju dobrodošla. Utoliko više novca ostaje u najboljem slučaju u zemlji i kod domaćih, utoliko prijateljskije prema okolišu se može graditi i gospodariti.

Putovanja će dakle  ubuduće opet više vrijediti. Vagaće se da li nam predstoji obilazak gradova ili odmor na seoskom imanju, možda će umjesto tri putovanja biti moguće samo jedno.

Nostalgiju će imati ljudi koji ubuduće neće imati novca ni za jedno jedino putovanje. Oni koji su uživali u odmorima na plažama Majorke ili Ibice, u resortima u Turskoj ili Bugarskoj. I ova putovanja će ubuduće biti skuplja, za mnoge – upravo zato jer rade skraćeno ili su čak izgubili posao – čak i nedostižna. Odmor se doduše može organizovati i povoljno i dobro sa malo novca, međutim šetnja i vožnja biciklom, hoteli za omladinu ili šatori za mnoge do sada nisu bili opcija.

Odmor je postajao sve jeftiniji

Dakle sada moramo dati više novca za isto. Let za Malle neće se više moći dobiti za 20 evra. Možda i odmor u apartmanskom hotelu Antalija neće biti za 199 evra za tjedan. Takođe i krstarenje – ukoliko još koje bude – koštaće više od par stotina evra.

Na jednu stranu rastu cijene pošto kapaciteti padaju: uslovljeno mogućim propisima o odstojanju za hotele i transportna sredstva ali i kroz eventualni sporiji rast preduzeća uslovljen krizom kao što se boji udruženje zrakoplovnih kompanija IATA. Na drugu stranu vjerovatno će gubici ove godine biti suviše visoki da bi se ubuduće vodila borba oko kupaca niskim cijenama.

Dosada su povećanja cijena, koja bi bila neophodna za ekološki prijateljsko gorivo, za pravičnije plate ili održive životne namirnice, smatrana od brodskih kompanija ili organizatora nezamislivim. Uvijek se davalo obrazloženje: „To se kupcima ne može prenijeti“. Istovremeno odmor je bivao sve jeftinije i zbog toga je overtourism između ostalog postao problem.

Sada je Corona virus napravio putovanja (opet) skupljim i vrijednijim. I ponovo bi mogao napraviti jaz između onih koji sebi mogu dozvoliti putovanja i onih kojima prihod to ne dozvoljava. Međutim virus možda može ostvariti ono što politika do sada nije htjela: više zaštite klime kroz manje letova – i to ne samo za nekoliko tjedana cjelosvjetskog lockdowna nego dugoročnije.

spiegel.de

Antje Blinda
Autor/ica 24.4.2020. u 12:04