Udar Trumpa, pobjeda Kine

Eswar Prasad
Autor 23.1.2020. u 10:00

Udar Trumpa, pobjeda Kine

Foto: DPA

Kratkoročno je Kina trpjela u trgovinskom ratu koga je pokrenuo Trump, ali dugoročno ta zemlja će profitirati.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Nakon stalno novih konflikata u gospodarskim odnosima između Kine i SAD izgleda da znakovi pokazuju na mir – bar privremeno. Nakon mnogo lutanja i zbrke obje zemlje potpisale su trgovinski dogovor i time se dogovorile da vode stalni dijalog o svojim nesuglasicama. Doduše ovaj „Dogovor prve faze“ ostavlja mnoge probleme neriješenim i zato bi mogla i dalje trajati napetost između dviju zemalja. Ali primirje i dijalog su sigurno bolji nego alternativa – dalja eskalacija trgovinskih i gospodarskopolitičkih neprijateljstava između dvije najveće nacionalne ekonomije na svijetu.

Šta je postignuto ovim dogovorom? On donosi nekoliko značajnih promjena koje bi mogle skupo koštati američko gospodarstvo. Jer od dugoročnih posljedica profitiraće u konačnici Kina.

Prvo moramo priznati ono što zaslužuje priznanje: Tvrđa linija predsjednika Trumpa prema Kini zahtijevala je od njih više ustupaka nego mjere ranijih vlada. Dosadašnji dugoročni i konstruktivni angažman koji je trebao biti ubjedljiv kroz naglašavanje obostranih prednosti jedva da je bio uspješan.

Tvrđa linija predsjednika Trumpa prema Kini zahtijevala je od njih više ustupaka nego mjere ranijih vlada.

U okviru dogovora Kina se saglasila da će više kupovati proizvode iz SAD. Ova tema je uglavnom simbolične prirode. Pošto se na trgovinski deficit SAD prema Kini ne može automatski trajno uticati to služi prije svega tome da se umiri predsjednik Trump. Mnogo više takvi deficiti ovise od drugih mjera koje utiču na potrošnju i proizvodnju jedne zemlje.

Međutim važnije je da se Kina suglasila da će jače štititi duhovnu imovinu. Zemlja će prestati da prisiljava inostrana preduzeća da predaju svoju tehnologiju domaćim firmama i svoje gospodarstvo jače će se otvoriti za inostrane investicije. Ove mjere mogle bi američkim i drugim preduzećima pomoći da prodaju na kineskom tržištu, da tamo investiraju ili da zemlju uvežu u svoj globalni lanac isporučilaca. Zauzvrat SAD su smanjile neke carine na kineski uvoz i stornirale dodatno planirane carine.

Zašto je Kina učinila ove ustupke? U tome leži duboka ironija: Mnogi elementi ovoga dogovora ojačaće kinesko gospodarstvo. Kina bi htjela postati dinamičnija nacionalna ekonomija više vođena inovacijama i zato je bolja zaštita intelektualnih vlasničkih prava veoma korisna. I ako se dijelovi gospodarstva – naprimjer bankarstvo i osiguranje – otvore mogla bi se kroz to pojačati konkurencija i inovacije u kineskom finansijskom sektoru. Mnogi od prividnih ustupaka leže u područjima koje su kineski reformatori već sami htjeli mijenjati za dobrobit njihove zemlje.

Mnogi od prividnih ustupaka leže u područjima koje su kineski reformatori već sami htjeli mijenjati za dobrobit njihove zemlje.

I kratkoročno će kinesko gospodarstvo profitirati od ovoga trgovinskog dogovora: Dosada su stimulacije kao izdaci lokalnih vlada, smanjenje poreza i više bankarskih kredita bile zaslužne za to da se rast mogao spasiti od stagnacije ali gospodarstvo zemlje je ostalo i dalje ranjivo. U posljednje vrijeme su nedostajale privatne investicije što djelomično leži na nesigurnosti koja je izazvana napetostima u području trgovine. Već samo primirje i izgled da će se spriječiti dalje carine mogu doprinijeti tome da se ublaži gubitak povjerenja i nedostatak investicija u kineskom preduzetničkom sektoru.

Kina se složila da svoj izvoz neće podsticati vještačkim obezvrjeđivanjem domaće valute renminbi. Ovaj ustupak skriva drugu vrstu ironije: Već godinama SAD mole Kinu da svoju valutu prepuste snagama tržišta. Sada izgleda da su se obje zemlje o tome dogovorile – i sada bi moglo biti tržište ono koje će renminbi potisnuti na dole. Ako to nastupi sve je bilo uzaludno i Vašington će od Pekinga zahtijevati da se tržište izuzme.

Svoje važnije zahtjeve SAD su odložile za sljedeću fazu mirovnih pregovora. Pritom se radi o subvencijama koje kineskim preduzećima obezbjeđuju konkurentsku prednost; o dominantnosti državnih koncerna unutar gospodarstva; i o mehanizmu koji bi mjerio napredak Kine kod odgovarajućih preuzetih obaveza. Ovaj dio pregovora bio je više sporan pošto Kina nije htjela da se stvori utisak da odustaje od suvereniteta u dijelu svoje unutrašnje politike. Novi dijalog mogao bi stvoriti jedan uravnoteženiji mehanizam za redovito ispitivanje kineskih obaveza. Preko noći se ustvari neće ništa promijeniti ali u svakom slučaju nekoliko važnih tema biće direktno diskutovano.

Gledajući na činjenicu da je politika Trumpove vlade bila uvijek veoma ćudljiva, mogli bi se trgovinski konflikti u zavisnosti od raspoloženja predsjednika opet rasplamsati.

Nažalost američko gospodarstvo mora za ovaj napredak platiti visoku cijenu. Najveći dio troškova za carine  na kineski uvoz moraće snositi Amerikaci – u formi viših cijena za domaćinstva i manjih dobitaka za preduzeća. Ako Kina obnovi svoju kupovinu poljoprivrednih proizvoda zemljoradnici će biti privremeno manje opterećeni ali proizvođači iz zemalja kao Brazil, koji su ispunili prazninu iza Amerikanaca, vjerovatno će svoj udio na rastućem kineskom tržištu i dalje povećavati.

Osim toga nesigurnost zbog napetosti sa Kinom i drugim trgovinskim partnerima bila je vjerovatno jedan od razloga da su se investicije preduzeća u SAD smanjile. Kroz dogovor sa Kinom i nedavno potpisani dogovor između SAD, Meksika i Kanade ova nesigurnost bi se mogla smanjiti.

Međutim, gledajući na činjenicu da je politika Trumpove vlade bila uvijek veoma ćudljiva, mogli bi se trgovinski konflikti u zavisnosti od raspoloženja predsjednika opet rasplamsati. To opterećuje sigurnost koju preduzeća trebaju da bi mogla donijeti odluke o svojim investicijama i lancu ponuda. I ima negativan uticaj na produktivnost, zaposlenost i plate.

Iako Trump i njegov tim slave „pobjedu“ nad Kinom od drugih uključenih učesnika ne trebamo očekivati preveliki vatromet. Trgovinski dogovor ograničava određene kratkoročne štete za gospodarstvo ali kad se prašina slegne mogla bi se Kina pokazati kao pobjednik.

ipg-journal.de

Eswar Prasad
Autor 23.1.2020. u 10:00

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija